Mateus 19
Farongoe Lea Ana Fataleka (FAR) vs ARA
1 Kada sa Jesus fata ka suina, nia ka leka fasia lofaa nai 'i Galili. Ma nia ka tofolo ana kafo 'i Jodan, ma ka dao ana ta lofaa 'i Jiudea.
1 E aconteceu que, concluindo Jesus estas palavras, deixou a Galileia e foi para o território da Judeia, além do Jordão.
2 Ma na wane 'oro kera leka sulia. Ma wane kera matai ki, sa Jesus ka gurada ma kera ka 'akwa.
2 Seguiram-no muitas multidões, e curou-as ali.
3 Ma tani Farasi kera leka go mai 'ada fuana ilitolana sa Jesus. Ma kera ka ledi 'uri ana, “'Uri ma na taki sa Moses, nia lea ga 'ana fua wane ka lukasia na 'afe nia 'uria ta ru boroi 'ana ne nia doria?”
3 Vieram a ele alguns fariseus e o experimentavam, perguntando: É lícito ao marido repudiar a sua mulher por qualquer motivo?
4 Sa Jesus olisida ka 'uri, “'Uri ma nao mulu si manata lea sulia ru ne kamulu idumia laona Kekedee Abu? Na Kekedee Abu fata 'uri, ‘Ana safalilana mai, God nia saungainia wane ki ana welewane ma keni.’
4 Então, respondeu ele: Não tendes lido que o Criador, desde o princípio, os fez homem e mulher
5 Ma na Kekedee Abu ka fata laugo 'uri, ‘Sulia ru nai, wane ka fasia na maa nia fainia gaa nia, ma ka 'ado fainia na 'afe nia, ma keroa ka alua na te manatalae dia te wane go.’
5 e que disse:
6 Nao lau ta ro wane 'e'ete, boroi ma dia na te wane. Nia ne, ru God nia kani okua ka suina, nao si lea fuana ta wane ka lugea lau.”
6 De modo que já não são mais dois, porém uma só carne. Portanto, o que Deus ajuntou não o separe o homem.
7 Ma na Farasi ki ka ledia lau kera ka fata 'uri, “Ma te taki sa Moses fata 'uri, ‘Sa Moses nia alamatainia ne wane kai kedea ta 'aba beba ana kwailukasilae, ma ka kwatea fuana 'afe nia fua nia ka lukasia na.’ Ma 'uta ne sa Moses ka alamatainia fuana wane ki ka sasi 'urinai?”
7 Replicaram-lhe: Por que mandou, então, Moisés dar carta de divórcio e repudiar?
8 Sa Jesus ka fata 'uri fuada, “Sa Moses nia alamatainia fua mulu Jiu ki fua lukasilana 'afe kamulu ki, sulia nia 'afitai fuana famanatalamulu, sulia manatamulu ngasi 'asiana. Sui boroi 'ana ka 'urinai, 'i nao mai ana kada God nia saungainia wane ma keni, nao nia si 'urinai.
8 Respondeu-lhes Jesus: Por causa da dureza do vosso coração é que Moisés vos permitiu repudiar vossa mulher; entretanto, não foi assim desde o princípio.
9 Ma nau ku saea fua mulu, dia 'afe ta wane nao si oee go, ma na arai nia ka lukasia ma ka adea lalau ta keni, na wane ne nia garo na ana oeelae.”
9 Eu, porém, vos digo: quem repudiar sua mulher, não sendo por causa de relações sexuais ilícitas, e casar com outra comete adultério [e o que casar com a repudiada comete adultério].
10 Burina sa Jesus ka fata 'urinai fuada, fafurongo nia ki kera 'e fata 'uri fuana, “Ma dia nia 'afitai fuana wane ka lukasia 'afe nia 'urinai, ni lea fuana wane nao si arai go.”
10 Disseram-lhe os discípulos: Se essa é a condição do homem relativamente à sua mulher, não convém casar.
11 Ma sa Jesus ka 'uri fuada, “Wane 'oro ki nao si saitamana lea ana ru mamana sulia araie. Boroi ma bara wane go ne God kwatea liatoe fuada fua kera ka malingainia famanatae ne.
11 Jesus, porém, lhes respondeu: Nem todos são aptos para receber este conceito, mas apenas aqueles a quem é dado.
12 Nau ku saea ru ne sulia tani wane nao si arai, sulia safali ana kada kera futa mai, nao ta ru si 'o'olo laona nonida, nia ne sasia kera si bobola fuana araie. Ma tani wane nao si arai sulia na wane ki kera saungainia na nonida ne sasia kera nao si bobola na fuana araie. Ma tani wane kera nao si arai fua kera ka rao nikila fuana God. Ma wane ne kera bobola fuana arailae, alamatainia kera leka sulia na famanatae ne sulia araie.”
12 Porque há eunucos de nascença; há outros a quem os homens fizeram tais; e há outros que a si mesmos se fizeram eunucos, por causa do reino dos céus. Quem é apto para o admitir admita.
13 Ma burina ru ne, tani wane kera ngalia mai na kaela wele ki siana sa Jesus, fua ka alua na 'abana fafida, ma ka foa fafida. Ma na fafurongo nia ki ka balufida.
13 Trouxeram-lhe, então, algumas crianças, para que lhes impusesse as mãos e orasse; mas os discípulos os repreendiam.
14 Ma sa Jesus ka fata 'uri fuada, “Mulu alamatainia na kaela wele ki ka leka mai siaku, nao mulu si susida lau. Sulia God nia gwaungai ana wane ne marabibi ka dia kaela wele ne ki.”
14 Jesus, porém, disse: Deixai os pequeninos, não os embaraceis de vir a mim, porque dos tais é o reino dos céus.
15 Sui sa Jesus ka alua na 'abana fafida kaela wele nai ki, ma ka faleada. Sui, nia ka leka na 'ana.
15 E, tendo-lhes imposto as mãos, retirou-se dali.
16 Ana te kada, te wane fi baita nia leka mai siana sa Jesus, ma ka ledi 'uri, “Wane Famanata 'ae, na ru lea te ki ne nau ku sasia fua nau ku too ana na maurie firi?”
16 E eis que alguém, aproximando-se, lhe perguntou: Mestre, que farei eu de bom, para alcançar a vida eterna?
17 Sa Jesus ka fata 'uri fuana, “'Uta ne 'oe ledi nau sulia ru lea ki? Taifilia God go ne lea. Dia 'oe doria too ana maurie firi fainia God, 'oe rosulia na taki nia ki ne nia saea.”
17 Respondeu-lhe Jesus: Por que me perguntas acerca do que é bom? Bom só existe um. Se queres, porém, entrar na vida, guarda os mandamentos.
18 Ma na wane nai ka ledia lau sa Jesus ka 'uri, “Taki te ki nai?”
18 E ele lhe perguntou: Quais? Respondeu Jesus: Não matarás, não adulterarás, não furtarás, não dirás falso testemunho;
19 Ma 'oko fabaita maa 'oe ma gaa 'oe. Ma 'oe kwaimani ana tolamu ka dia laugo ne 'oe kwaimani amu talamu.”
19 honra a teu pai e a tua mãe e amarás o teu próximo como a ti mesmo.
20 Sui wele fi baita ne ka fata 'uri fuana sa Jesus, “Ru nai ki, nau ku sasi na mai sulia. 'Uri ma te lau ne fua nau ku sasia?”
20 Replicou-lhe o jovem: Tudo isso tenho observado; que me falta ainda?
21 Ma sa Jesus olisia ka 'uri fuana, “Dia 'oe doria 'oe to 'o'olo tafau, leka 'oe fafoli ana ru 'oe ki tafau, ngalia malefo nai, 'oko kwatea fuana wane siofa ki, ma 'oe kai too ana toorue 'i langi. 'Urinai go, 'oe leka na mai suli nau.”
21 Disse-lhe Jesus: Se queres ser perfeito, vai, vende os teus bens, dá aos pobres e terás um tesouro no céu; depois, vem e segue-me.
22 Ma ana kada wele fi baita nai rongoa ru nai ki, na manatana 'e kwaimanatai 'asiana, ma nia ka leka na 'ana, sulia nia wane todaru 'asiana.
22 Tendo, porém, o jovem ouvido esta palavra, retirou-se triste, por ser dono de muitas propriedades.
23 Ma sa Jesus ka fata 'uri fuana fafurongo nia ki, “Nau ku saea fua mulu, nia ka 'afitai fua wane todaru ki kai ru laona maurie ne God kai gwaungai fafia.
23 Então, disse Jesus a seus discípulos: Em verdade vos digo que um rico dificilmente entrará no reino dos céus.
24 Ma nau ku saea laugo fua mulu, nia 'afitai 'asiana fua ta kamel kai ru sulia na mae kwakwa tu'u ana nile. Nia 'afitai ka liufia lau fua ta wane todaru kai ru laona maurie ne God kai gwaungai fafia.”
24 E ainda vos digo que é mais fácil passar um camelo pelo fundo de uma agulha do que entrar um rico no reino de Deus.
25 Ma kada fafurongo nia ki kera rongoa ru nai ki, kera ka kwele 'asiana, ma kera ka fata 'uri, “Ma dia nia ka 'afitai fua wane todaru ki 'urinai, sa ti mone ne ka bobola fuana maurie firi?”
25 Ouvindo isto, os discípulos ficaram grandemente maravilhados e disseram: Sendo assim, quem pode ser salvo?
26 Ma ana kada sa Jesus fata, nia ka ada 'o'olo kau fuana fafurongo nia ki, ma ka fata 'uri, “Nia 'afitai 'asiana fuana wane ki kai toda maurie firi, boroi ma fuana God nao nia si 'afitai go. Na ru ki tafau nia ngwaluda ga 'ana fuana God.”
26 Jesus, fitando neles o olhar, disse-lhes: Isto é impossível aos homens, mas para Deus tudo é possível.
27 Ana kada nai, sa Pita ka ledia sa Jesus ka 'uri, “Ma kalu 'uta mone? Sulia kalu fasia na toorue kalu ki tafau, ma kalu ka leka na suli 'oe. Ma te ne God kai kwatea fua malu?”
27 Então, lhe falou Pedro: Eis que nós tudo deixamos e te seguimos; que será, pois, de nós?
28 Ma sa Jesus ka olisia fuada ka 'uri, “Nau ku saea fua mulu, ana kada God kai alua na molagali falu, nau, na Wele nia Wane, nau kai gouru ana kula ni gourue nau fuana ketolana wane ki tafau. Ana kada nai, kamulu akwala ma ro wane fafurongo nau ki, mulu kai to fai nau ana kula ana 'initoe fuana ketolana wane ki ana akwala ma ro kwalafa ana Israel ki.
28 Jesus lhes respondeu: Em verdade vos digo que vós, os que me seguistes, quando, na regeneração, o Filho do Homem se assentar no trono da sua glória, também vos assentareis em doze tronos para julgar as doze tribos de Israel.
29 Ma sa ti ne fasia lume nia, na wanefuta nia ki, na waiwane nia ki, na maa fai gaa nia, ma wele nia ki, naoma ta ano 'ana boroi, sulia nia leka suli nau, na wane nai kai ngalia ru lea 'oro ki liufia ru be nia too ana 'i nao ki. Ma God kai kwatea laugo maurie firi fuana.
29 E todo aquele que tiver deixado casas, ou irmãos, ou irmãs, ou pai, ou mãe [ou mulher], ou filhos, ou campos, por causa do meu nome, receberá muitas vezes mais e herdará a vida eterna.
30 Ma wane 'oro ne kera eteta ana kada nai, kera kai 'isi. Ma wane 'oro ne kera 'isi, kera kai eteta.”
30 Porém muitos primeiros serão últimos; e os últimos, primeiros.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Mateus 19, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.