Lucas 15
Farongoe Lea Ana Fataleka (FAR) vs NVT
1 Ana te kada, na wane 'oro ne kera rao ana konilana na malefo ana na takisi, ma na wane ne kera fia kera wane ta'a 'urinai ki laugo, kera dao fuana rongolana sa Jesus.
1 Cobradores de impostos e outros pecadores vinham ouvir Jesus ensinar.
2 Na Farasi ki ma na wane famanata ana taki ki, kera etangia ngunungunue kera ka 'uri, “Na wane ne nia kwaloa na wane ta'a ki ma ka fanga ga 'ana fai kera!”
2 Os fariseus e mestres da lei o criticavam, dizendo: “Ele se reúne com pecadores e até come com eles!”.
3 Nia ne sa Jesus ka fata 'ana na tarifulae ki fuada ka 'uri,
3 Então Jesus lhes contou esta parábola:
4 “Dia ta wane amulu nia to ana te talanga sipsip, ma te ai ada ka naoana, te ne wane nai kai sasia? Nia kai fasia na sikwa akwala ma sikwa sipsip senai, ma nia ka leka ka nani 'uria te ai ne nia naoana, leka nia ka dao go to'ona.
4 “Se um homem tiver cem ovelhas e uma delas se perder, o que acham que ele fará? Não deixará as outras noventa e nove no pasto e buscará a perdida até encontrá-la?
5 Ma kada ne nia dao to'ona, nia ka eele 'asiana, ma ka ngalia 'i gwauna 'abana,
5 E, quando a encontrar, ele a carregará alegremente nos ombros e a levará para casa.
6 ma ka ngalia mai 'i fera. Sui nia ka akwa mai 'uria wane kwaimani nia ki, ma na wane ana fere nia ki, fuana kera ka oku mai, ma nia ka fata 'uri fuada, ‘Nau ku eele 'asiana, sulia nau ku dao to'ona na sipsip nau be nia naoana. Nia ne mulu eele fai nau!’”
6 Quando chegar, reunirá os amigos e vizinhos e dirá: ‘Alegrem-se comigo, pois encontrei minha ovelha perdida!’.
7 Ma sa Jesus ka fata lau 'uri, “Nau ku saea fua mulu, na eelea baita 'urinai laugo 'i langi fafia te wane ne ta'a ma nia ka kari abulo. Na eelea fainia ka liufia na eelea fafia sikwa akwala ma sikwa wane ne kera 'o'olo ki.”
7 Da mesma forma, há mais alegria no céu por causa do pecador perdido que se arrepende do que por noventa e nove justos que não precisam se arrepender.”
8 Ma sa Jesus ka fata lau ana tarifulae ka 'uri, “Dia ta keni ne nia to ana ta akwala seleni, ma ta te seleni ka naoana, te ne nia kai sasia? Nia kai fasarua ta kwesu, ma ka salofia na lume nia, ma ka nani ana kula ki tafau leka nia ka dao go to'ona.
8 “Ou suponhamos que uma mulher tenha dez moedas de prata e perca uma. Acaso não acenderá uma lâmpada, varrerá a casa inteira e procurará com cuidado até encontrá-la?
9 Ma kada nia dao na to'ona, nia ka rii na 'uria wane kwaimani nia ki, ma na wane ana fere nia ki kera ka oku mai siana, ma nia ka fata 'uri fuada, ‘Nau ku eele 'asiana, sulia nau ku dao na to'ona na seleni be nau be naoana. Nia ne mulu eele 'amulu fai nau!’”
9 E, quando a encontrar, reunirá as amigas e vizinhas e dirá: ‘Alegrem-se comigo, pois encontrei a minha moeda perdida!’.
10 Ma sa Jesus ka fata lau 'uri, “Nau ku saea fua mulu, ru nai kai 'urinai laugo 'i langi. Na 'ainsel God ki fainia God, kera eele 'asiana fafia te wane ne nia abulo ta'a, ma nia kari abulo mai.”
10 Da mesma forma, há alegria na presença dos anjos de Deus quando um único pecador se arrepende”.
11 Ma sa Jesus ka fata lau 'ana te tarifulae ka 'uri, “Te wane nia to ana ro welewane ki.
11 Jesus continuou: “Um homem tinha dois filhos.
12 Na wele 'i buri nia fata 'uri fuana maa nia, ‘Maasi, 'oe kwatea na mai bali nau ana na toorue kulu.’ 'Urinai go, na wane nai ka tolingia na, na toorue kera 'i safitana na ro wele nia ki.
12 O filho mais jovem disse ao pai: ‘Quero a minha parte da herança’, e o pai dividiu seus bens entre os filhos.
13 Ma 'i burina bara fa asoa sui, na wele be 'i buri ka foli na ana bali nia ana toorue kera, ma ka leka na 'ana fainia malefo nia. Ma nia ka leka na 'ana 'uria na fere tau, ma ka falia tafau na 'ana na malefo nia ki ana na tolae ta'a.
13 “Alguns dias depois, o filho mais jovem arrumou suas coisas e se mudou para uma terra distante, onde desperdiçou tudo que tinha por viver de forma desregrada.
14 Ma 'i burina ne nia fasuia na, na malefo nia ki, na fioloe baita ka liu ana bali fere nai, ma nao nia si to na ana ta ru.
14 Quando seu dinheiro acabou, uma grande fome se espalhou pela terra, e ele começou a passar necessidade.
15 Ma nia ka leka siana te wane ana fere nai ka ledi 'uria ta raoe, ma na wane nai ka kwate fuana raoe bilia ana adalae sulia na boso nia ki.
15 Convenceu um fazendeiro da região a empregá-lo, e esse homem o mandou a seus campos para cuidar dos porcos.
16 Ma nia ka doria ka 'ania tani ngingisi fanga ana na fanga boso ki, sulia ta wane 'i senai si kwatea go ta fanga fuana.
16 Embora quisesse saciar a fome com as vagens dadas aos porcos, ninguém lhe dava coisa alguma.
17 Boroi ma kada nia manata lea, nia ka fata 'uri fuana talana, ‘Na wane ni rao maa nau ki, kera fanga lea tafau ga 'ada kada nai, ma kera ka abusu, ma nau ne nau ku fiolo ga 'aku fuana maelaku!
17 “Quando finalmente caiu em si, disse: ‘Até os empregados de meu pai têm comida de sobra, e eu estou aqui, morrendo de fome.
18 Nia lea fuana nau ku oli siana maa nau, ma nau ku fata 'uri fuana, Maasi 'ae, nau ku garo 'asiana na 'i maana God, ma 'i maamu laugo.
18 Vou retornar à casa de meu pai e dizer: Pai, pequei contra o céu e contra o senhor,
19 Nau nao si bobola fuana ne 'oe sae nau lau ana na wele 'oe. 'Oe alamatainia nau ku rao na 'aku fuamu dia ta wane ni rao 'oe.’
19 e não sou mais digno de ser chamado seu filho. Por favor, trate-me como seu empregado’.
20 Ma nia ka tatae, ma ka oli siana maa nia.
20 “Então voltou para a casa de seu pai. Quando ele ainda estava longe, seu pai o viu. Cheio de compaixão, correu para o filho, o abraçou e o beijou.
21 Ma na wele nai ka fata 'uri fuana, ‘Maasi, nau ku garo 'asiana na 'i maana God ma 'i maamu laugo. Nau nao kusi bobola fuana ne 'oe sae nau lau ana wele 'oe.’
21 O filho disse: ‘Pai, pequei contra o céu e contra o senhor, e não sou mais digno de ser chamado seu filho’.
22 Boroi ma na maa nia ka rii 'uria na wane rao nia ki ka 'uri, ‘Mulu 'ali'ali! Mulu ngalia mai na maku gwala, ma ka kwanga, ma mulu farufia 'ania. Ma kamulu ka alua fa kome ana 'abana, ma kamulu ka alua na tae butu ki 'i 'aena.
22 “O pai, no entanto, disse aos servos: ‘Depressa! Tragam a melhor roupa da casa e vistam nele. Coloquem-lhe um anel no dedo e sandálias nos pés.
23 Sui, kamulu ka leka, mulu saungia mai na ka buluka kobu be fua kulu ka saungainia na fafanga ma kulu ka eele 'akulu.
23 Matem o novilho gordo. Faremos um banquete e celebraremos,
24 Sulia na wele nau, nia dia ne nia mae na, boroi ma nia ka mauri lau. Ma nia ka dia ne nia naoana, boroi ma nau ku ada to'ona lau. Ma na fafanga nai ka tala'ae na.
24 pois este meu filho estava morto e voltou à vida. Estava perdido e foi achado!’. E começaram a festejar.
25 “Ma ana kada nai, na wele 'i nao be nia to 'ua mai 'ana 'i laona na oole. Ma kada ne nia oli mai ma nia ka dao karangia na mai na lume, nia ka rongoa lingena na sasoe ma na ngwaelae.
25 “Enquanto isso, o filho mais velho trabalhava no campo. Na volta para casa, ouviu música e dança,
26 Ma nia ka karumia mai te wane ana wane rao ki, ma ka ledi 'uri ana te fu kera ngwae fainia.
26 e perguntou a um dos servos o que estava acontecendo.
27 Ma na wane ni rao nai nia olisia ka 'uri, ‘Na sasimu be nia oli na mai 'i fere, ma na maa 'oe ka saungia na ka buluka kobu be, sulia na sasimu nia mauri, ma ka oli mai ka dao na.’
27 O servo respondeu: ‘Seu irmão voltou, e seu pai matou o novilho gordo, pois ele voltou são e salvo!’.
28 Ma na wele 'i nao ka guisasu 'asiana, nao nia si ru na kau laona lume. Ma na maa nia ka ru mai 'i maa, ma ka 'ingoa fuana nia ru kau laona lume.
28 “O irmão mais velho se irou e não quis entrar. O pai saiu e insistiu com o filho,
29 Ma nia ka olisia na maa nia ma ka fata 'uri, ‘Ada to'ona basi, nau ku rao fuamu dia na wane rao 'o'oni 'oe sulia fangali 'oro ne ki, ma nau ku rosulia na fatalamu. Sui boroi 'ana, 'oe si kwatea go ta ka nanigot fuaku, fua nau ku sasi 'aku ta fafanga fainia na wane kwaimani nau ki!
29 mas ele respondeu: ‘Todos esses anos, tenho trabalhado como um escravo para o senhor e nunca me recusei a obedecer às suas ordens. E o senhor nunca me deu nem mesmo um cabrito para eu festejar com meus amigos.
30 Boroi ma na wele ne 'oe, nia falia na toorue 'oe ana na keni sesele ki, ma kada nia oli mai ka dao 'i fere, 'oe saungia na ka buluka kobu baita lea be fuana!’
30 Mas, quando esse seu filho volta, depois de desperdiçar o seu dinheiro com prostitutas, o senhor comemora matando o novilho!’.
31 Ma na maa nia ka olisia ka 'uri, ‘Wele nau 'ae, 'oe to tari na fai nau, ma na ru nau ki tafau, ne ru 'oe ki laugo.
31 “O pai lhe respondeu: ‘Meu filho, você está sempre comigo, e tudo que eu tenho é seu.
32 Sui boroi 'ana, kulu sasia na 'akulu na fafanga ne, ma kulu ka eele 'akulu, sulia na sasimu dia nia mae na, boroi ma nia ka mauri go ana. Ma nia ka naoana na, ma kada ne kulu ada to'ona lau.’”
32 Mas tínhamos de comemorar este dia feliz, pois seu irmão estava morto e voltou à vida. Estava perdido e foi achado!’”.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Lucas 15, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.