Romanos 8

Eyacuiñajjija Esohui (ESENT) vs NVI

Sair da comparação
NVI Nova Versão Internacional
1 Jjeya Jesosa Quito nijje jjapeequianijo, Eyacuiñajjiya eseya huohui cani jama baꞌa: —Eyaya jja miquianaya emimishi cuijeaꞌyo baña. Jesosa Quito mique mimishi cuijeaꞌyojji poanaje. Quea boejea poanijo, miquianaya ecuea etecueajji pojjeama —Eyacuiñajji poani.
1 Portanto, agora já não há condenação para os que estão em Cristo Jesus,
2 Yahuajo Jesosa Quitoja epeejji pojjeama poanaje. Yahuajo eseya quea mimishi po tiitiianijo cuaqui yasijje edobiquijji nisho poanaje. Jjeya ca ca Jesosa Quitoja epeejji poanijo, Edojjoshahua Pameya eseya baꞌe mee cani o jayojja, mimishiꞌama.
2 porque por meio de Cristo Jesus a lei do Espírito de vida me libertou da lei do pecado e da morte.
3 Eꞌe, eseya quea mimishi poaniya jjejojo Eyacuiñajjija esohui jayojja jama ameemee ajja. Jamajjeya Eyacuiñajjiya eseya quea boejea pojjeama ba cani. Chojja. Eseya quea mimishi nee nee poanaje. Jamajjeya Eyacuiñajjiya Jesosa, oja Bacua Ejja oe nei huoojea canaje jiquio meshi yasijje. Oya, Jesosa yamijji dejja jayojja poanaje. Eꞌe, Jesosa ese jayojjaya yamijji poa, jamatii oya mimishiꞌama tii. Eꞌe, Jesosa manoꞌyonaje esejaya mimishi cuijeaꞌyojji, esejaya mimishi sosequiaꞌyojji peaꞌai. Jesosaa esejaya mimishi pajea meesahua caꞌyanijo, Eyacuiñajji ese nijje quea bei poani.
3 Porque, aquilo que a lei fora incapaz de fazer por estar enfraquecida pela carne, Deus o fez, enviando seu próprio Filho, à semelhança do homem pecador, como oferta pelo pecado. E assim condenou o pecado na carne,
4 Jamaya acanaje Eyacuiñajjiya eseya ojaya esohui etehueꞌyo quea jaꞌa nee jayojja jama ameeya, ojaya ejjashahuabaquijji quea jaꞌa nee jayojja jama epo meejji peaꞌai. Jjeya Edojjoshahua Pameya eseya baꞌe mee cani Eyacuiñajjija esohui jayojjaya. Jjeya eseya Jesosa jayojja baꞌyani, pea jjashahuabaquime poani, yahuajo jayojja jama pojjeama. Yahuajo quea mimishi poanaje, jjeya ca chojja.
4 a fim de que as justas exigências da lei fossem plenamente satisfeitas em nós, que não vivemos segundo a carne, mas segundo o Espírito.
5 Beca cuana quea mimishi baꞌe sa poani, yahuajo baꞌenaje jama. Ojaya ejjashahuabaquijji quea mimishi jama atiitii cani. Mimishi pajea sa poꞌyo ajja tii. Pea cuaa ca ca Edojjoshahua Pame shajjaꞌajja cani. Ojaya ejjashahuabaquijji quea pame jayojja jama jjashahuabaquime poani peaꞌai. Eꞌe, Edojjoshahua Pameya Jesosaja epeejji cuana jjashahuabaqui meesahua cani o jayojjaya.
5 Quem vive segundo a carne tem a mente voltada para o que a carne deseja; mas quem, de acordo com o Espírito, tem a mente voltada para o que o Espírito deseja.
6 Ojjaña quea mimishi baꞌyaniya ejjashahuabaquijji quea mimishi jama atiitii cani. Mimishi cuana pajea sa poꞌyo ajja nei nei. Jamajjeya cuaqui yasijje poquijeꞌyo. Quea nee nee poajeꞌyo. Edojjoshahua Pameya eseya Eyacuiñajjija ejjashahuabaquijji jayojja jama po meesahua cani. Jamajjeya eseya baꞌe tiitii mee cajeꞌyo eyajo Jesosa nijje quea bei nee nee.
6 A mentalidade da carne é morte, mas a mentalidade do Espírito é vida e paz;
7 Ojjaña quea mimishi, quea mimijjequijea jjashahuabaquiani Eyacuiñajjija epeejji pojjeama. Shajjamaꞌ cuana, de. Oya cuana Eyacuiñajjija esohui jayojja jama aꞌajja tii. Mimishi pajeaꞌyo ajja tii tii.
7 a mentalidade da carne é inimiga de Deus porque não se submete à lei de Deus, nem pode fazê-lo.
8 Eꞌe, quea mimishi, quea mimijjequijea poanijo, Eyacuiñajji onijje quea bei pojjeama poani.
8 Quem é dominado pela carne não pode agradar a Deus.
9 Jesosa Quitoja epeejji Shoma cuiñajjijo baꞌe, miquianaya yahuajo quea mimishi poa. Jjeya ca chojja. Edojjoshahua Pameya miquianaya baꞌe meesahua cani quea pame nee nee, yahuajo jama pojjeama. Eꞌe, Edojjoshahua Pame Jesosaja epeejji cuana huasijje edobiquinequi. O miquiana que dobiqui jjima jojjemo miquianaya Jesosaja epeejji pojjeama pome, miquianajaya mimishi cuijeaꞌyo jjima pome.
9 Entretanto, vocês não estão sob o domínio da carne, mas do Espírito, se de fato o Espírito de Deus habita em vocês. E, se alguém não tem o Espírito de Cristo, não pertence a Cristo.
10 Eꞌe jojo nei Jesosa Quito miquiana nijje nequi tiitiiani. Ohuaya miquianajaya edojjoshahua baꞌe tiitii mee cajeꞌyo miquea mimishi ecuijeaꞌyojojo. Eꞌe, miquianaya manoꞌyo majje eyami ihuijeꞌyo quea mimishi poa jjejojo.
10 Mas se Cristo está em vocês, o corpo está morto por causa do pecado, mas o espírito está vivo por causa da justiça.
11 Jamatii Eyacuiñajji quea caꞌa nee nee poani; ohuaya Jesosa emanoꞌyojaa shequi mee ca oꞌoyanaje. Jamajjeya Jesosaja epeejji poanijo, ohuaya miquianaya baꞌe mee caje oꞌoya eyami eyacua nei. Emano becaꞌyojji pojjeama. Jamaya poaje Edojjoshahua Pame miquiana huasijje dobiqui majje.
11 E, se o Espírito daquele que ressuscitou Jesus dentre os mortos habita em vocês, aquele que ressuscitou a Cristo dentre os mortos também dará vida a seus corpos mortais, por meio do seu Espírito, que habita em vocês.
12 Jamajjeya ecuea epeejji cuana, ¡miquianaya Jesosaja epeejji poanijo, pea jjashahuabaquime poanijo Eyacuiñajjija esohui jayojja jama acue! ¡Yahuajo jayojja jama aꞌa po oꞌoyajji!
12 Portanto, irmãos, estamos em dívida, não para com a carne, para vivermos sujeitos a ela.
13 Eꞌe, quea mimishi po tiitiianijo, Eyacuiñajjiya eseya quea nee nee po mee cajeꞌyo. Edojjoshahua Pameya ca ca ojjaña eseya mimishi pajea meesahua cajeꞌyo. Jamajjeya mimishi pajeaꞌyo epo Eyacuiñajjiya eseya baꞌe tiitii mee cajeꞌyo onijje eyajo.
13 Pois se vocês viverem de acordo com a carne, morrerão; mas, se pelo Espírito fizerem morrer os atos do corpo, viverão,
14 Ojjaña joya Edojjoshahua Pame jayojja jama jjashahuabaquime poani Eyacuiñajjija bacua cuana poani.
14 porque todos os que são guiados pelo Espírito de Deus são filhos de Deus.
15 Yahuajo, Jesosaja epeejji po jjimahuajo eseya quea mete baꞌenaje. Eshahua jayojja jama jjashahuabaquime eseya poanaje. Jjeya ca ca Edojjoshahua Pameya eseya Eyacuiñajjija bacua po mee cani. Ohuaya eseya mimi meesahua cani Eyacuiñajji nijje jama baꞌa: —Eyacuiñajji, miya ecue Chii eꞌe jojo nei.
15 Pois vocês não receberam um espírito que os escravize para novamente temer, mas receberam o Espírito que os adota como filhos, por meio do qual clamamos: "Aba, Pai".
16 Eꞌe, jjeya Eyacuiñajjiya ba cani eseya oja bacua poani. Edojjoshahua Pameya eseya ba mee cani jama baꞌa: —Miquianaya Eyacuiñajjija bacua cuana poani.
16 O próprio Espírito testemunha ao nosso espírito que somos filhos de Deus.
17 Jamajjeya Eyacuiñajjija bacua cuana poanijojo ojjaña ojaya aquiana esejaya poaje; eseya ohuaya quia cajeꞌyo. Eꞌe, ojaya esohui yahuajo jayojja jama acajeꞌyo ese nijje jama baꞌa: Ojjaña aquiana Eyacuiñajjiya quia caꞌyonaje Jesosa Quito que. Maya aquiana esejaya poajeꞌyo peaꞌai Jesosa Quito nijje jjapeequianijo. Onijje jjapeequianijo, pea cuaa eseya napa caje, quea nee nee po mee cajeꞌyo. Jamatii. Ecuana quea nee poani Jesosa jayojja. Jamajjeya Eyacuiñajjiya eseya baꞌe tiitii mee cajeꞌyo Jesosa nijje quea jaꞌa nee eyajo. Onijje ona huoojeajji po mee cajeꞌyo.
17 Se somos filhos, então somos herdeiros; herdeiros de Deus e co-herdeiros com Cristo, se de fato participamos dos seus sofrimentos, para que também participemos da sua glória.
18 Jjeya eseya jiquiojo tii quea yeno poani, quea nee poani Jesosa nijje jjapeequianijo. Jamatii ¡aꞌa quea yeno pojji! Quea pame nee nee eseya baꞌe tiitiijeꞌyo Jesosa nijje eyajo.
18 Considero que os nossos sofrimentos atuais não podem ser comparados com a glória que em nós será revelada.
19 Adana, esejaya ejeajji quea mimishi poa. Adana quea mimishi poanijo, Eyacuiñajjiya ojjaña ojaya epanaꞌyo cajaa acanaje beshahua nei. Eseya Eyacuiñajjija bacua cuana quea jaꞌa nee, quea caꞌa nee Jesosa nijje poanijo, ojjaña aquiana cajaa yaꞌyojji pojjeama po mee cajeꞌyo Eyacuiñajjiya.
19 A natureza criada aguarda, com grande expectativa, que os filhos de Deus sejam revelados.
20 Eꞌe, yahuajo nei Eyacuiñajjiya ojjaña quea pame nee pana caꞌya poa. Adana quea mimishi poajo ca ca Eyacuiñajjiya ojjaña cajaa aca poa. Quijje ojjaña aquiana cajaa yaꞌyojji pojjeama poajeꞌyo. Ma Eyacuiñajjiya ebionei pana ca poa jayojja ishoa ca ani, ojjañaa.
20 Pois ela foi submetida à futilidade, não pela sua própria escolha, mas por causa da vontade daquele que a sujeitou, na esperança
21 Eꞌe, jjeya ojjaña aquiana manoꞌyani, ihuiꞌyani peaꞌai. Quijje, Jesosa poe oꞌoyajo ca ca ojjaña aquiana cuana quea pame nee nee poaje oꞌoya. Adana quea mimishi po jjimahuajo jama jayojjaya poaje oꞌoya. Eyacuiñajjija bacua cuana, ma Jesosa nijje jjapeequiani quea pame nee nee poajeꞌyo Jesosa poe oꞌoyajo. Ma shejo ojjaña aquiana ojjaña Eyacuiñajjija panaꞌyo quea pame nee nee poaje oꞌoya.
21 de que a própria natureza criada será libertada da escravidão da decadência em que se encontra para a gloriosa liberdade dos filhos de Deus.
22 Adana quea mimishi poa jojoya ojjaña aquiana quea nee, quea tai, quea camaja nee poa. Jjeya nei peaꞌai jamaya poani, jiquio jama baꞌa: Jesosa poe oꞌoya jjimahuajo ojjaña Eyacuiñajjija pana quea yeno, quea nee nee poani, jiquio ecua epona bacua cuayani jama jayojja quea nee nee poani bacua cuaya jjimahuajo.
22 Sabemos que toda a natureza criada geme até agora, como em dores de parto.
23 Edojjoshahua Pame dobiquiꞌyonaje ese que, Jesosaja epeejji cuana huasijje. Jamatii eseya peaꞌai quea nee, quea mano, quea shoe peaꞌai poani. Edojjoshahua Pameya eseya ba meesahua cani jama baꞌa: Jesosaa poe oꞌoya majje eseya quea pame nee po mee cajeꞌyo eyacua. Eyacua poꞌyo majje manoꞌyo ajja, neeꞌama baꞌe tiitiijeꞌyo eyajo peaꞌai. Eyacuiñajjija esohui ma ecua ohua yahuajo huohui canaje jayojja jama ohuaya eseya, ojaya bacua cuana acajeꞌyo Jesosa poe oꞌoyajo. Jamajjeya eseyaya ishoaña Jesosaja epoe oꞌoyajji. Ebaꞌejji eyacua quea pame nee nee esejaya poaje, de.
23 E não só isso, mas nós mesmos, que temos os primeiros frutos do Espírito, gememos interiormente, esperando ansiosamente nossa adoção como filhos, a redenção do nosso corpo.
24 Jama poaje baꞌa: Eyacuiñajjiya eseya mimishi cuijeaꞌyo majje baꞌe tiitii mee cani. Esejaya eyami eyacua amee cajeꞌyo peaꞌai, Jesosa poe oꞌoyajo. Jamajjeya eseyaya ishoaña ojaya epoe oꞌoyajji. Jjashahuabaquiani quijje eyacua epojji.
24 Pois nessa esperança fomos salvos. Mas, esperança que se vê não é esperança. Quem espera por aquilo que está vendo?
25 Jamajjeya ishoaña tii tii Jesosa ache shono poeje oꞌoya ebajji. Eyami eyacua yajji eseyaya ishoaña quea bihui nee nee.
25 Mas se esperamos o que ainda não vemos, aguardamo-lo pacientemente.
26 Cuanaya eseya ca ca caꞌaꞌama poanijo, Edojjoshahua Pameya quea jaꞌa nee baꞌe meesahua cani. Ebaꞌejji quea camajajo Eyacuiñajji nijje emimijji esejaya ba jjima. ¿Yajja mimime epojji? Jamajjeya Edojjoshahua Pame esejo mimi neineiani Eyacuiñajji nijje; eseya mimi meesahua cani Eyacuiñajji nijje peaꞌai.
26 Da mesma forma o Espírito nos ajuda em nossa fraqueza, pois não sabemos como orar, mas o próprio Espírito intercede por nós com gemidos inexprimíveis.
27 Eꞌe, ojjaña esejaya ejjashahuabaquiꞌyojji mimi meemee ajja quea jaꞌa nee Eyacuiñajji nijje. Jamatii Edojjoshahua Pameya eseya jjashahuabaqui meesahua canijo, ojjaña esejaya ejjashahuabaquijji Eyacuiñajjija eba nei nei poani. Eꞌe, Edojjoshahua Pame jama poani baꞌa: —Eyacuiñajji, Jesosaja epeejji cuana huohuiꞌajja cani ma oya cuana sa poanijo. Jamajjeya ¡jamaya acue! ¡Miquea ejjashahuabaquijji quea pame nee jayojja jama acue Jesosaja epeejji cuanajo! —jamaya esejo mimiani Eyacuiñajji nijje Edojjoshahua Pame.
27 E aquele que sonda os corações conhece a intenção do Espírito, porque o Espírito intercede pelos santos de acordo com a vontade de Deus.
28 Eꞌe, jjeya quea camaja Jesosa nijje ejjapeequijji. Jamatii Eyacuiñajjiya eseya babaca canaje ojaya epeejji epojji. Jamajjeya ohuaya eseya jaahuana cani tii tii. Jamaya acani esejaya oya quea jea nee poanijo.
28 Sabemos que Deus age em todas as coisas para o bem daqueles que o amam, dos que foram chamados de acordo com o seu propósito.
29 Eꞌe, yahuajo nei ese pana jjimahuajo Eyacuiñajji esejo jjashahuabaquinaje jama baꞌa: —Ecuea eba aꞌya cuae ecuea epeejji poaje quijje nei nei. Eyaya oya cuana ecuea Ebacua Ejja Jesosa jayojja jama baꞌe meesahuaje quea pame nee —jamaya poanaje Eyacuiñajji.
29 Pois aqueles que de antemão conheceu, também os predestinou para serem conformes à imagem de seu Filho, a fim de que ele seja o primogênito entre muitos irmãos.
30 Eꞌe, yahuajo nei nei ese cuaya jjimahuajo Eyacuiñajjiya babaca ca poa ojaya epeejji epojji. Babaca majje eseya mimishi cuijea caꞌyonaje. Mimishi cuijeaꞌyo majje eseya ba cani mimishiꞌama. Baꞌe tiitii mee cani quea jaꞌa nee, quea caꞌa nee Jesosa nijje eyajo, Eyacuiñajjiya.
30 E aos que predestinou, também chamou; aos que chamou, também justificou; aos que justificou, também glorificou.
31 Eꞌe, eseya Jesosa nijje baꞌe tiitiijeꞌyo quea jaꞌa nee o jayojjaya. Quea pame nee nee poajeꞌyo esejaya ebaꞌejji. Eyacuiñajjiya eseya jaahuana tiitii cani. Oya oe nei quea caꞌa nee nee poani tii. Jamajjeya eseya onaa napa canijo, jamatii Jesosaja eseya epajeaꞌyojji pojjeama.
31 Que diremos, pois, diante dessas coisas? Se Deus é por nós, quem será contra nós?
32 Eyacuiñajjiya eseya quea jea nee nee acanijo ohuaya huoojea canaje ojaya Ebacua Ejja Jesosa esejo manoꞌyohua ese mimishi cuijeaꞌyojji. Jamajjeya eseyaya jama baña baꞌa: Eyacuiñajjiya eseya quea jea nee nee atiitii cajeꞌyo; eseya jaahuana tiitii cajeꞌyo peaꞌai. Ohuaya eseya jjapeequi meesahua cajeꞌyo quea jaꞌa nee Jesosa nijje.
32 Aquele que não poupou a seu próprio Filho, mas o entregou por todos nós, como não nos dará juntamente com ele, e de graça, todas as coisas?
33 Eyacuiñajjiya eseya babaca canaje ojaya epeejji epojji. Jamajjeya pea cuana esejo emimijajijji pojjeama Eyacuiñajji nijje jama baꞌa: —Miquea epeejji quea tai. ¡Cajaa acue!
33 Quem fará alguma acusação contra os escolhidos de Deus? É Deus quem os justifica.
34 Jesosa Quito manoꞌyonaje eseja mimishi cuijeaꞌyojji. Emanoꞌyojaa Eyacuiñajjiya oya shequi mee ca oꞌoyanaje, nequi mee caꞌyonaje o pejjejo eyajo ojjaña huoojeajji. Jomajo oya Jesosa Quito esejo mimiani jama baꞌa: —Ecuea epeejji cuana quea boejea poani, emimishi cuijeaꞌyo —Jesosa poani.
34 Quem os condenará? Foi Cristo Jesus que morreu; e mais, que ressuscitou e está à direita de Deus, e também intercede por nós.
35 Eseya Jesosa Quitoja quea jea nee nee poani eꞌe jojo nei. Jamajjeya pea cuaa eseya napa caje Jesosa nijje jjapeequianijo; jiquio jama poaje baꞌa: Ebaꞌejji quea camaja poaje. Quea nee, quea mete poaje. Eshahuaja epeejji cuaa quea mimishiya eseya napa caje Jesosaja esohui huohuijji poanijojo. Quea shoe nee poaje pojjaꞌa. Quimaꞌ, aemaꞌ poaje pojjaꞌa. Pea cuaa esejaya aquiana sii caje ojjaña pojjaꞌa. Jesosa nijje chacochacoanijo, pea cuaa eseya quecua cajeꞌyo pojjaꞌa. Jamatii esejaya eba eꞌe jojo nei Jesosa Quitoja eseya quea jea nee nee, epajeaꞌyojji pojjeama. Ohuaya eseya jaahuana cani.
35 Quem nos separará do amor de Cristo? Será tribulação, ou angústia, ou perseguição, ou fome, ou nudez, ou perigo, ou espada?
36 Beca cuana yahuajo nei quea mase poa. Jamajjeya ohuaya Jesosaja epeejji cuana quecua caꞌya poa. Jjeya beca cuaa quea mase poaniya eseya quecua sa acani Jesosaja epeejji poanijojo. Yahuajo nei nei Eyacuiñajjija epeejjiya esohui tehue ca poa. Eyacuiñajjija esohui etehueꞌyo jama poani baꞌa:
36 Como está escrito: "Por amor de ti enfrentamos a morte todos os dias; somos considerados como ovelhas destinadas ao matadouro".
37 Dejja mimishi cuana quea huiso nequijo quea camaja nee Jesosa nijje ejjapeequijji. Jamatii pea cuaa eseya ejjapeequi pajea meeꞌyojji pojjeama Jesosa nijje. Chojja. Eseya Jesosaja quea jea nee poanijo eseya ojaya epeejji poani. Ohuaya eseya jaahuana cani.
37 Mas, em todas estas coisas somos mais que vencedores, por meio daquele que nos amou.
38 Cuanaya esejaya eba eꞌe jojo nei Jesosa Quitoja, Emeshi Mese neija epeejji poanijo, Eyacuiñajjija quea jea nee nee poani eseya. Eꞌe, jiquiojo baꞌe, manoꞌyo majje peaꞌai eseya Eyacuiñajjija quea jea nee. Epajeaꞌyojji pojjeama tii tii. Esohuidojojji cuaa, eshahua cuaa peaꞌai Eyacuiñajji ese pajea meeꞌyojji pojjeama. Ojjañaa jjeya nei aniya, ojjañaa quijje nei poajeya peaꞌai Eyacuiñajji ese pajea meeꞌyojji pojjeama tii. Ojjañaa quea taiya quea mimishiya peaꞌai Eyacuiñajji ese pajea meeꞌyojji pojjeama tii. Eseya ojaya quea jea nee nee poajeꞌyo tii tii.
38 Pois estou convencido de que nem morte nem vida, nem anjos nem demônios, nem o presente nem o futuro, nem quaisquer poderes,
39 Jesosa Quitoja epeejji poanijo, ojjañaa quea caꞌa eyajo nequiya, ojjañaa quea caꞌa meshijo nequiya, ojjaña Eyacuiñajjija panaa peaꞌai Eyacuiñajji eseya epajea meeꞌyojji pojjeama. Eseya ojaya quea jea tii tii poajeꞌyo.
39 nem altura nem profundidade, nem qualquer outra coisa na criação será capaz de nos separar do amor de Deus que está em Cristo Jesus, nosso Senhor.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Romanos 8, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.