Mateus 25

Mussau-Emira Bible (EMI_WBT) vs VC

Sair da comparação
VC Versão Católica
1 “Tale nau eteva o ararimangali ngepona liu eteva aue nongina kasangaulu aliki vause. Laghe ghaala kuraaira lam me laghe lao sio tani sou taita ateva elai.
1 Então o Reino dos céus será semelhante a dez virgens, que saíram com suas lâmpadas ao encontro do esposo.
2 Ghalima etaira alokapakapa me ghalima alomasaanga.
2 Cinco dentre elas eram tolas e cinco, prudentes.
3 Alokapakapa atoa laghe saula kuraaira lam me laghe tam ghaa teela mene righi oeli.
3 Tomando suas lâmpadas, as tolas não levaram óleo consigo.
4 Alomasaanga nonga atoa laghe ghaala uneira oeli laghe kaola tale uneira aikaai oeli me laghe sau teela kuraaira lam.
4 As prudentes, todavia, levaram de reserva vasos de óleo junto com as lâmpadas.
5 Taita ateva elai ghe tam rekataa parasila me laghe mangoola. Liuna avalua o me laghe asekanuela me laghe llusula.
5 Tardando o esposo, cochilaram todas e adormeceram.
6 “Elo matuaa voo me laghe aaore me laghe ue va, ‘Lo ateva elai ange reerekata! Am kupi ghoa mae me am ghoa soua!’
6 No meio da noite, porém, ouviu-se um clamor: Eis o esposo, ide-lhe ao encontro.
7 “Me aliki vause atoa laghe totula me laghe kanukanuaala kuraaira lam.
7 E as virgens levantaram-se todas e prepararam suas lâmpadas.
8 Alokapakapa atoa laghe uela ta alomasaanga atoa va, ‘Am tau mae sio righi uneimim oeli etaimami ta kuraaimami lam ange palapala.’
8 As tolas disseram às prudentes: Dai-nos de vosso óleo, porque nossas lâmpadas se estão apagando.
9 “Laghe liula me laghe uela va, ‘Karika ami rooroo poli erau tam roo etaita. Am lao sio ta lo atoa ita polipoli etaira me am laa poli righi uneimim.’
9 As prudentes responderam: Não temos o suficiente para nós e para vós; é preferível irdes aos vendedores, a fim de o comprardes para vós.
10 “Nau laghe kasukasu elaolao tapaa salana, me taita ateva elai ghe rekataala. Llo ghalima aliki vause laghe aimanomanosiaala, laghe kupi eitauaa teeie ssola tale ninamanama ateae tale nilai eteae, me laghe kavatila atamana ateae.
10 Ora, enquanto foram comprar, veio o esposo. As que estavam preparadas entraram com ele para a sala das bodas e foi fechada a porta.
11 “Vara me ghalima aliki vause laghe mene rekataala me ngila ghe kolokolo laghe ue va, ‘Namu ngateva, namu ngateva, otila atamana ateae me ami kupi sso.’
11 Mais tarde, chegaram também as outras e diziam: Senhor, senhor, abre-nos!
12 “Ghe liula me ghe uela va, ‘Aghaaulia ngakoronna etaimim va karika akilakilaiem.’”
12 Mas ele respondeu: Em verdade vos digo: não vos conheço!
13 Me Iesu ghe uela va, “Liuna avalua o me am tani anguu taatara poli karika am kilakila nau eteva me aoa ngateva.
13 Vigiai, pois, porque não sabeis nem o dia nem a hora.
14 “Ararimangali eteva epona liu aue mene nongina taita ateva ghe anna tani kasu me auena emene kiri mae, me ghe kolola kapuna tau ngai nongonongo anna atoa me ghe taula peina etaira.
14 Será também como um homem que, tendo de viajar, reuniu seus servos e lhes confiou seus bens.
15 Kateva ghe taula ghalima airari (5,000) gol koen me kateva ghalua airari (2,000) me mene kateva ghe taula kateva airari (1,000). Ghe tau roorooaa lao sio tale uunguaa kateva kateva erooroo tani ghelei me ghe kasula.
15 A um deu cinco talentos; a outro, dois; e a outro, um, segundo a capacidade de cada um. Depois partiu.
16 Lo ateva tau ngai nongonongo anna ghe ghaala ghalima airari arovaeaa ta ghe kasula tani uungu tale unna tani viliki veu me ghe mene ghaala ghalima airari.
16 Logo em seguida, o que recebeu cinco talentos negociou com eles; fê-los produzir, e ganhou outros cinco.
17 Me lo tee ateva tau ngai nongonongo anna ghe ghaala ghalua airari, ghe mene ghaala ghalua airari.
17 Do mesmo modo, o que recebeu dois, ganhou outros dois.
18 Me lo ateva tau ngai nongonongo anna ghe ghaala kateva airari ghe lao sio me ghe laa kai sio liu eteva tapaa kosa me ghe aisuliaala unna viliki veu vauna ateva.
18 Mas, o que recebeu apenas um, foi cavar a terra e escondeu o dinheiro de seu senhor.
19 “Oroi nau ghe lange sio me vauira ateva tau ngai nongonongo anna atoa ghe rekatala me ghe anna tani tara llo laghe gheleila tale viliki veu ghe tau lao sio etaira.
19 Muito tempo depois, o senhor daqueles servos voltou e pediu-lhes contas.
20 Lo ateva tau ngai nongonongo anna ghe ghaala ghalima airari ghe lao tee sio mene ghalima ghe uunguaala, me ghe uela va, ‘Vau eteva! Ughe tau mae sio ghalima airari, me tarala, aghe uunguaala mene ghalima airari.’
20 O que recebeu cinco talentos, aproximou-se e apresentou outros cinco: - Senhor, disse-lhe, confiaste-me cinco talentos; eis aqui outros cinco que ganhei.'
21 “Vauna ateva ghe liula me ghe uela va, ‘Amasimasieinio, poli ugheelei emasina uunguaam. Poli ughe ghelei emasinala llo niuungu pisike, aue aghatokaio me uaitaraa oroi voto. Mae sio me umasimasi eitauaa teeieghi.’
21 Disse-lhe seu senhor: - Muito bem, servo bom e fiel; já que foste fiel no pouco, eu te confiarei muito. Vem regozijar-te com teu senhor.
22 “Lo tee ateva tau ngai nongonongo anna ghe ghaala ghalua airari, ie tee ghe lao sio me ghe uela va, ‘Vau eteva! Ughe tau mae sio ghalua airari me tarala, aghe ghaala mene ghalua.’
22 O que recebeu dois talentos, adiantou-se também e disse: - Senhor, confiaste-me dois talentos; eis aqui os dois outros que lucrei.
23 “Vauna ateva ghe liula me ghe uela va, ‘Amasimasieinio, poli ugheelei emasina uunguaam. Poli ughe ghelei emasinala llo niuungu pisike, aue aghatokaio me uaitaraa oroi voto. Mae sio me umae masimasi eitauaa teeieghi.’
23 Disse-lhe seu senhor: - Muito bem, servo bom e fiel; já que foste fiel no pouco, eu te confiarei muito. Vem regozijar-te com teu senhor.
24 “Vara me lo ateva tau ngai nongonongo anna ghe ghaala kateva airari ghe lao sio me ghe uela va, ‘Vau eteva, akilakila va io tau nisessaieili io, umukemuke voto utam pasapasa me ughaaghaa uiti karika ughe uungu aanasala etana.
24 Veio, por fim, o que recebeu só um talento: - Senhor, disse-lhe, sabia que és um homem duro, que colhes onde não semeaste e recolhes onde não espalhaste.
25 Liuna avalua o me aghe matautula, me aghe lao sio tani kai me aghe aisuliaala unem viliki veu tapaa kosa. Tarala peim isaa toko.’
25 Por isso, tive medo e fui esconder teu talento na terra. Eis aqui, toma o que te pertence.
26 “Vauna ateva ghe liula me ghe uela va, ‘Io sesa tau ngai nongonongo anna io me mangoona io! Ukilakila poi va, amukemuke voto atam pasapasa me aghaaghaa uiti karika aghe uungu aanasala etana.
26 Respondeu-lhe seu senhor: - Servo mau e preguiçoso! Sabias que colho onde não semeei e que recolho onde não espalhei.
27 Ughe roola tani laa ghalokoi uneghi viliki veu, tale ale aialokoi viliki veu, me nau eteva aghe rekata, aue aghe mene ghaa me tee righi laghe mene saoaa sae.
27 Devias, pois, levar meu dinheiro ao banco e, à minha volta, eu receberia com os juros o que é meu.
28 “‘Liuna avalua o me am ghaala kateva airari etana me am tau lao ta lo ateva unna kasangaulu airari (10,000).
28 Tirai-lhe este talento e dai-o ao que tem dez.
29 Poli see righi voto etana, aue God emene taula me aue eghaa oroi voto, me lo ateva karika righi voto etana, saa righi lutu voto etana, aue eghaa velu ekapa etana.
29 Dar-se-á ao que tem e terá em abundância. Mas ao que não tem, tirar-se-á mesmo aquilo que julga ter.
30 Am sau velu ghoala mangoona ateva tau ngai nongonongo anna eleka. Aue la vella ghoa tale kinatama saurrom ateva, me aue la ghoa toka ngangngala me la aingeresia ngalungaluira.’
30 E a esse servo inútil, jogai-o nas trevas exteriores; ali haverá choro e ranger de dentes.
31 “Nau Natuna ateva Taumattu ngateva emae tale mallangina ateva tee me kapuna ensolo atoa,aue etoka tale aitokatokane ateva king eaapasunga matuutulienaane.
31 Quando o Filho do Homem voltar na sua glória e todos os anjos com ele, sentar-se-á no seu trono glorioso.
32 Taumattu ngakapa atoa tale patunganua akapa atoa tale kosa ateva oia aue la mae velu eitauaa etana me aue epolaila nongina aitoi sipsipi eteva epolapola sipsipi etoa me meemee atoa.
32 Todas as nações se reunirão diante dele e ele separará uns dos outros, como o pastor separa as ovelhas dos cabritos.
33 Aue eatingina sipsipi etoa ta pai muenna ativilau me meemee atoa ta pai uaise ativilau.
33 Colocará as ovelhas à sua direita e os cabritos à sua esquerda.
34 “Me king aue eue ta lo atoa tale pai muenna ativilau va, ‘Am mae sio, Tamaghi ghe arangiseiemla. Ta ararimangali eteva ange kaakaluimi ia, tale nau eteva ghe tiuaala emua arau nau God ghe gheleila kosa ateva oia.
34 Então o Rei dirá aos que estão à direita: - Vinde, benditos de meu Pai, tomai posse do Reino que vos está preparado desde a criação do mundo,
35 Poli nau aghe maamaloo am ghe tautau mae inana etaghi, me nau aghe anna tani ropi am ghe aaropiropieghi, nau ouna aghi tale masalikiimim am ghe ghaaieghi lao tanganueimim.
35 for I hungered, and ye gave me to eat; I thirsted, and ye gave me to drink; I was a stranger, and ye took me in;
36 Nau karika ghinnanighi am ghe tautau mae ghinna etaghi. Nau aghe iisiki am ghe aaitarainaghi, aghe tokatoka tale ale mata voovoo am ghe mae taataraieghi.’
36 naked, and ye clothed me; I was ill, and ye visited me; I was in prison, and ye came to me.
37 “Me ghulughuluena atoa taumattu aue la kolomia va, ‘Vau ngepona, lovisaa ami ghe taraiola ta ughe maamaloo me ami ghe anginiola, me ughe anna tani ropi me ami ghe tau aatu me ughe ropila?
37 Then shall the righteous answer him saying, Lord, when saw we thee hungering, and nourished thee; or thirsting, and gave thee to drink?
38 Lovisaa ouna io tale masalikiimami me ami ghe ghaaio lao sio tanganuemami, o karika ghinnanim me ami ghe tau aatu ghinna?
38 and when saw we thee a stranger, and took thee in; or naked, and clothed thee?
39 Me lovisaa ami ghe taraiola ughe iisiki me ughe tokatoka tale ale mata voovoo me ami ghe atu taataraio?’
39 and when saw we thee ill, or in prison, and came to thee?
40 “Me king aue eliu me eue etaira va, ‘Aghaaulia ngakoronna etaimim va, saa voto am ghe gheelei tee kateva nengaghi aliki mela ia, am ghe gheelei etaghi.’
40 And the King answering shall say to them, Verily, I say to you, Inasmuch as ye have done it to one of the least of these my brethren, ye have done it to me.
41 “Me aue eue ta lo atoa tale pai uaise ativilau va, ‘Am kasu emasalikaala etaghi, nikasikiena etaimim, me ngam laolao tale kura ateae tokatoka liu ia God ghe aimanomanosieiniela ta Satana me kapuna ensolo atoa.
41 Then shall he say also to those on the left, Go from me, cursed, into eternal fire, prepared for the devil and his angels:
42 Poli aghe maamaloo karika am ghe tautau mae inana etaghi, me nau aghe anna tani ropi karika am ghe aaropiropieghi.
42 for I hungered, and ye gave me not to eat; I thirsted, and ye gave me not to drink;
43 Ouna ieghi tale masalikiimim, karika am ghe aaikoloainaghi. Karika ghinnanighi, karika am ghe tautau mae righi ghinnanighi. Aghe iisiki me aghe tokatoka tale ale mata voovoo karika am ghe aaitarainaghi.’
43 I was a stranger, and ye took me not in; naked, and ye did not clothe me; ill, and in prison, and ye did not visit me.
44 “Aue la kolomi va, ‘Vau ngepona, lovisaa ami ghe taraiola ughe maamaloo me ughe anna tani ropi me ouna io tale masalikiimami? Me lovisaa karika ghinnanim me ughe iisiki me ughe tokatoka tale ale mata voovoo me karika ami ghe sausiola?’
44 Then shall *they* also answer saying, Lord, when saw we thee hungering, or thirsting, or a stranger, or naked, or ill, or in prison, and have not ministered to thee?
45 “Aue eliu etaira va, ‘Aghaaulia ngakoronna etaimim va, nau karika am ghe gheelei ta kateva nengaghi aliki mela ia, isaa o voto, am ghe tam gheelei etaghi.’
45 Then shall he answer them saying, Verily I say to you, Inasmuch as ye have not done it to one of these least, neither have ye done it to me.
46 “Me aue la lao tale sesa nimmarikana ateva tokatoka liu ia me ghulughuluena atoa aue la lao tale maulue ateva tokatoka liu ia.”
46 And these shall go away into eternal punishment, and the righteous into life eternal.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Mateus 25, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.