Mateus 24

Bibulu Jinmiire ni (DYI) vs NTLH

Sair da comparação
NTLH Nova Tradução na Linguagem de Hoje 2000
1 Naa Zhezu wìla kaa yiri wa shɛrigo gbɔgɔ ki ni na kee, a wi fɔrɔgɔfɛnnɛ pè si fulo wi tanla, nɛɛ ki go ko naa ki kanlɔmɔ pi nari wi na.
1 Jesus saiu do pátio do Templo, e, quando já estava indo embora, os seus discípulos chegaram perto dele e chamaram a sua atenção para os edifícios do Templo.
2 Kona, a Zhezu wì si sɛnrɛ ti shɔ, mɛɛ yo fɔ: «Ki yaara nda ti ni fuun yaa ti yaan kɛ? Kaselege ko na, mila ki yuun ye kan, sinndɛlɛgɛ ka se ka koro ka go na laga. Pe yaa ka ti ni fuun ti jaanri.»
2 Então ele disse:
3 Zhezu wìla saa cɛn wa Oliviye tire yanwiga ki na, a wi fɔrɔgɔfɛnnɛ pè si kari wi kɔrɔgɔ poro cɛ, mɛɛ wi pye fɔ: «Ki yo we kan, ki kagala ke yaa ka pye sanga wiwiin? Kacɛn wiwiin wi yaa ka ma panga konaa dunruya kɔsanga wi naga we na?»
3 Jesus estava sentado no monte das Oliveiras. Então os discípulos chegaram perto dele e lhe perguntaram em particular: — Conte para nós quando é que isso vai acontecer. Que sinal haverá para mostrar que chegou o tempo de o senhor voltar e de tudo acabar?
4 A Zhezu wì si pe yɔn sogo ma yo fɔ: «Ye yɛɛ yingiwɛ jɛn, jaŋgo lere wa ka ka ye fanla mbe ye puŋgo!
4 Jesus respondeu:
5 Katugu lelɛgɛrɛ yaa ka pan na mɛgɛ ki na. Pe yaa kaa yuun fɔ: ‹Muwi mi yɛn Kirisi we.› Pe yaa ka lelɛgɛrɛ puŋgo.
5 Porque muitos vão aparecer fingindo ser eu e dizendo: “Eu sou o
6 Ye yaa kaa malaga ki sɛnrɛ nuru ye yɛɛ tanla, mbaa malaga ki tinmɛ taa wa lege. Ɛɛn fɔ, yaga ka fyɛ; katugu ko daga mbe pye. Ɛɛn fɔ, ko se ka pye dunruya wi kɔyɛgɛ ki gbɔn gbɛn.
6 Não tenham medo quando ouvirem o barulho de batalhas ou notícias de guerras. Tudo isso vai acontecer, mas ainda não será o fim.
7 Tara ta woolo yaa ka yiri tara ta woolo kɔrɔgɔ malaga ni. Wunluwɔ naa wunluwɔ yaa ka yiri pi yɛɛ kɔrɔgɔ malaga ni. Fuŋgo tugbɔɔrɔ yaa ka to lalɛgɛrɛ na, tara ti yaa kaa yɛgɛ lalɛgɛrɛ na.
7 Uma nação vai guerrear contra outra, e um país atacará outro. Em vários lugares haverá falta de alimentos e tremores de terra.
8 Ko kapyere nda to ti ni fuun yaa ka pye jɔlɔgɔ ki lɛsanga, paa yɛgɛ ŋga na jɛlɛ selara ma kaa yiri wi ni we.
8 Essas coisas serão como as primeiras dores de parto.
9 «Kona, leele pe yaa kaa ye nii kɛɛ, paa ye jɔlɔ. Pe yaa kaa ye kuun. Cɛngɛlɛ woolo pe ni fuun pe yaa ka ye panra na kala na.
9 — Depois vocês serão presos e entregues para serem maltratados e vocês serão mortos. Todos os odiarão por serem meus seguidores.
10 Ko sanga wo ni, lelɛgɛrɛ yaa ka tagawa pi je. Pe yaa kaa pe yɛɛ nii kɛɛ, mbe pe yɛɛ panra.
10 Nessa época muitos vão abandonar a sua fé e vão trair e odiar uns aos outros.
11 Yɛnŋɛlɛ yɔn sɛnrɛ yofɛnnɛ yagboyoolo lɛgɛrɛ yaa ka pan. Pe yaa ka lelɛgɛrɛ puŋgo.
11 Então muitos falsos
12 Tipere ti yaa ka lɛgɛ laga tara ti lagapyew, fɔ lelɛgɛrɛ ndanlawa yaa ka kologo.
12 A maldade vai se espalhar tanto, que o amor de muitos esfriará;
13 Ɛɛn fɔ, ŋa fuun ka ya mbege kun wi yɛɛ ni, fɔ sa gbɔn wa ki kɔsaga ki na, wo yaa ka shɔ.
13 mas quem ficar firme até o fim será salvo.
14 Ki Sɛntanra nda ti yɛn na para Yɛnŋɛlɛ li wunluwɔ wogo ki na, ti yaa yari dunruya wi lagapyew, jaŋgo ki sɛrɛya wi ta wi yo cɛngɛlɛ woolo pe ni fuun pe yɛgɛ na. Ko puŋgo na, dunruya kɔpilige kii jɛn ki gbɔn.
14 E a boa notícia sobre o
15 « ‹Yaritijaanga ŋga ki maa jɔgɔwɔ pi piin, ŋga Yɛnŋɛlɛ yɔn sɛnrɛ yofɔ Daniyɛli wìla para ki sɛnrɛ na, ye yaa kaga yan ki yere wa laga ŋga ki yɛn kpoyi ki na. Lere ŋa kaa ki sɛnrɛ ti kara, wiri kɔrɔ wi jɛn!
15 E Jesus continuou:
16 Kona, mbele pe yaa ka pye wa Zhude tara, paa fee paa kee wa yanwira ti na.
16 Então, os que estiverem na região da Judeia, que fujam para os montes.
17 Na ŋa ka pye wi go naayeri, wiga ka tigi mbe ye wa ki nawa mbe yaara lɛ.
17 Quem estiver em cima da sua casa, no terraço, que fuja logo e não entre para pegar as suas coisas.
18 Ŋa ka pye kɛrɛ, wiga ka sɔngɔrɔ wa ca mbe saa derigbɔgɔ ki lɛ.
18 E quem estiver no campo, que não volte para casa a fim de buscar as suas roupas.
19 Jɛɛlɛ mbele pe yaa ka pye kugbɔrɔ ni konaa mbele piile na wɔnri pe na, jɔlɔgɔ yaa ka pye pe wogo ki piliye yi ni.
19 Ai das mulheres grávidas e das mães com criancinhas naqueles dias!
20 Yaa Yɛnŋɛlɛ li yɛnri, jaŋgo yaga ka fe mbe yala were sanga ni, nakoma ye cɛnpilige ka ni.
20 Orem a Deus para que vocês não tenham de fugir no inverno ou no sábado .
21 Katugu ki piliye yi jɔlɔgɔ ki yaa ka gbɔgɔ mbe wɛ jɔlɔgɔ ŋga fuun kì toro ki na, maga lɛ wa dunruya wi dasanga wi na fɔ ma pan ma gbɔn nala. Ko jɔlɔgɔ ko si se ka pye naa.
21 Porque naqueles dias haverá um sofrimento tão grande como nunca houve desde que Deus criou o mundo; e nunca mais acontecerá uma coisa igual.
22 Ki pye Yɛnŋɛlɛ lii ja wɔ ki piliye yi na, sɛnwee pyɔ wo wa se jɛn na shɔ. Ɛɛn fɔ, Yɛnŋɛlɛ lì ka wɔ ki piliye yi na, leele mbele lì wɔ poro kala na.
22 Porém Deus diminuiu esse tempo de sofrimento. Se não fosse assim, ninguém seria salvo. Mas, por causa do povo que Deus escolheu para salvar, esse tempo será diminuído.
23 «Na lere wa ka ye pye mbe yo fɔ: ‹Ye wele, Kirisi wi yɛn lagamɛ!› nakoma ‹Wi yɛn wamɛ›, yaga ka taga ki na.
23 — Portanto, se alguém disser para vocês: “Vejam! O
24 Katugu leele pele yaa ka pan mbaa finlɛlɛ mbe yo poro pe yɛn Kirisi we, konaa Yɛnŋɛlɛ yɔn sɛnrɛ yofɛnnɛ yagboyoolo ni. Pe yaa kaa kafɔnŋgɔlɔ tugbɔŋgɔlɔ naa kagbɔgɔlɔ piin mbe ta mbe leele mbele Yɛnŋɛlɛ lì wɔ pe puŋgo, na ki mbe ja ya pye we.
24 Porque aparecerão falsos profetas e falsos messias, que farão milagres e maravilhas para enganar, se possível, até o povo escolhido de Deus.
25 Yaa nuru! Mì keli ma ki ni fuun ki yo ma ye kan makɔ.
25 Prestem atenção! Eu estou lhes dizendo tudo isso, antes que aconteça.
26 «Na lere wa ka ye pye mbe yo fɔ: ‹Ye wele, wi yɛn wa gbinri wi ni!› yaga ka kari wa. Nakoma na paga ye pye mbe yo fɔ: ‹Ye wele, wi ŋa wila lara laga yumbyɔ yɛgɛ woo wi ni!› yaga ka taga ki na.
26 — E, se disserem: “Vejam! Ele está no deserto”, não vão lá. Ou ainda: “Vejam! Ele está escondido aqui”, não acreditem.
27 Yɛgɛ ŋga na Yɛnŋɛlɛ li ma yɛngɛlɛ, mbege lɛ wa yɔnlɔ yirisaga kɛɛ ki na mbe saga wa wa yɔnlɔ tosaga kɛɛ ki yeri, pa Lere wi Pinambyɔ wi panga ki yaa ka pye ma fun.
27 Porque, assim como o relâmpago risca o céu, do nascente até o poente, assim será a vinda do
28 Yarikugo kiga pye laga ŋga na, pa pɛtɛɛlɛ pe maa pe yɛɛ finli wa.
28 — Onde estiver o corpo de um morto, aí se ajuntarão os urubus.
29 «Ko jɔlɔgɔ piliye yo puŋgo na, yɔnlɔ ki yaa ka kanŋga diwi. Yeŋge ki se kaa finri naa. Wɔnŋgɔlɔ ke yaa ka yiri wa yɛnŋɛlɛ na mbe toori laga tara. Naayeri fanŋga yaara ti yaa ka yɛgɛyɛgɛ.
29 Jesus disse:
30 Kona, pe yaa Lere wi Pinambyɔ wi kacɛn wi yan wa yɛnŋɛlɛ na. Cɛngɛlɛ ŋgele fuun ke yɛn laga tara na, ke yaa kaa gbele. Pe yaa ka Lere wi Pinambyɔ wi yan wila paan wa kambaara ti na fanŋga naa gbɔgɔwɔ gbembe ni.
30 Então o sinal do
31 Mbanlaga gbɔgɔ ki yaa ka win. Kona, wi yaa kaa mɛrɛgɛye pe torogo laga tara ti go tijɛrɛ ki na. Pe yaa ka leele mbele wì wɔ pe gbogolo pe yɛɛ na, mbege lɛ dunruya wi go ka na saga wa ka na.»
31 A grande trombeta tocará, e ele mandará os seus anjos para os quatro cantos da terra. E os anjos reunirão os escolhidos de Deus de um lado do mundo até o outro.
32 «Figiye tige ki yomiyɛlɛ li yɛn na nagawa mba kaan, yoo kɔrɔ wi logo! Na yaga kaga yan ki njere ti yɛn na funnu, ye mɛɛ ki jɛn ma yo yɔnrɔ tì yɔngɔ tɔɔn.
32 Jesus disse ainda:
33 Ki pyelɔmɔ nuŋgba pi na fun, na yaga kaa ki kagala ke ni fuun ke yaan sanga ŋa ni, yege jɛn ye yo fɔ ki kala lì yɔngɔ tɔɔn, fɔ li yaa si pye.
33 Assim também, quando virem acontecer essas coisas, fiquem sabendo que o tempo está perto, pronto para começar.
34 Kaselege ko na, mila ki yuun ye kan, leele mbele pe yɛn laga yinwege na nala, pe ni fuun se ka ku na ki kagala ke ni fuun ke fa pye.
34 Eu afirmo a vocês que isto é verdade: essas coisas vão acontecer antes de morrerem todos os que agora estão vivos.
35 Naayeri wo naa tara ti ni, ti yaa ka kɔ. Ɛɛn fɔ, na sɛnrɛ to se kɔ fyew.
35 O céu e a terra desaparecerão, mas as minhas palavras ficarão para sempre.
36 «Ɛɛn fɔ, lere wo wa sigi pilige naa ki sanga wi jɛn. Ali mɛrɛgɛye mbele wa yɛnŋɛlɛ na pe sigi jɛn. Yɛnŋɛlɛ li Pinambyɔ jate wi sigi jɛn, ndɛɛ na To wo nuŋgba wìgi jɛn.
36 Jesus continuou, dizendo:
37 Nowe sanga wi na, kagala ŋgele kàa pye, koro nuŋgba koro ke yaa ka pye Lere wi Pinambyɔ wi sanga wi na fun.
37 A vinda do
38 Tɔnŋgbɔɔ mba pìla pan, pi panga ki yɛgɛ, leele pàa pye na nii, na woo, na pɔrɔgɔ piin, na pe sumborombiile pe kaan, a paa pe pori fɔ ma saa gbɔn pilige ŋga Nowe wìla kaa ye wa tɔnmɔkɔrɔ gbeŋge ki ni we.
38 Pois, antes do dilúvio, o povo comia e bebia, e os homens e as mulheres casavam, até o dia em que Noé entrou na barca.
39 Pe sila pye kala la jɛnmɛ fɔ ma saa gbɔn wagati ŋa tɔnŋgbɔɔ pìla kaa pan, ma kari pe ni fuun pe ni. Lere wi Pinambyɔ wi yaa ka pan pilige ŋga ni, pa ki yaa ka pye ma fun.
39 Porém não sabiam o que estava acontecendo, até que veio o dilúvio e levou todos. Assim também será a vinda do Filho do Homem.
40 Kona, nambala shyɛn yaa ka pye kɛrɛ mbaa tunŋgo piin ja, pe yaa ka nuŋgba lɛ mbe nuŋgba yaga.
40 — Naquele dia dois homens estarão trabalhando na fazenda: um será levado, e o outro, deixado.
41 Jɛɛlɛ shyɛn yaa ka pye muwɛ tiresaga, pe yaa ka nuŋgba lɛ mbe nuŋgba yaga.
41 Duas mulheres estarão no moinho moendo trigo: uma será levada, e a outra, deixada.
42 Ki kala na, ye yɛɛ yingiwɛ jɛn, katugu ye Fɔ wi yaa ka pan pilige ŋga ni, ye sigi jɛn.
42 Fiquem vigiando, pois vocês não sabem em que dia vai chegar o seu Senhor.
43 Yege jɛn ye yo fɔ ki pye gofɔ wi ma yoo wi pansanga wi jɛn yembinɛ, wi jɛn na koro yɛnŋɛ, jaŋgo wiga kaa kɔrɔ ki kaw mbe ye wa wi go.
43 Lembrem disto: se o dono da casa soubesse quando ia chegar o ladrão, ficaria vigiando e não deixaria que a sua casa fosse arrombada.
44 Ki kala na, yoro fun, ye cɛn ki cɛnwɛ, katugu sanga ŋa ye se kaa jate cɔ, ko sanga wowi Lere wi Pinambyɔ wi yaa ka pan.
44 Por isso vocês também fiquem vigiando, pois o Filho do Homem chegará na hora em que vocês não estiverem esperando.
45 «Tunmbyee wiwiin pè taga wi na, a wì pye tijinliwɛ fɔ? Wowi ŋa wi tafɔ wi maa tɛgɛ tunmbyeele sanmbala pe go na, wila pe yaakara ti kaan pe yeri pe kasanga wi ni.
45 Jesus disse ainda:
46 Na wi tafɔ wiga ka sɔngɔrɔ mbe pan, mboo yan wi bala naa tunŋgo ki piin, pa fɛrɛwɛ yaa pye wi woo!
46 Feliz aquele empregado que estiver fazendo isso quando o patrão chegar!
47 Kaselege ko na, mila ki yuun ye kan, pa wi tafɔ wi yaa wi tɛgɛ wi kɛɛ yaara ti ni fuun ti go na.
47 Eu afirmo a vocês que isto é verdade: o patrão vai colocá-lo como encarregado de toda a sua propriedade.
48 Ɛɛn fɔ, na kiga yala tunmbyee pee wi, wi yaa cɛn mbaa wi yɛɛ piin mbaa yuun fɔ: Na fɔ wi se pan fyaw.
48 Mas, se o empregado for mau, pensará assim: “O meu patrão está demorando muito para voltar.”
49 Pa wi yaa kɛɛ le wi tunŋgo pyeyɛɛnlɛ pe ni mbaa pe gbɔɔn, mbaa nii, mbaa woo ja sinwɔɔlɔ pe ni.
49 Então começará a bater nos seus companheiros, e a comer, e a beber com os bêbados.
50 Kona, ki tunmbyee wi woro naa tafɔ wi konɔ wele pilige ŋga ni, wagati ŋa wii jɛn cɔ, ko wagati wowi wi yaa pan.
50 E o patrão voltará no dia em que o empregado menos espera e na hora que ele não sabe.
51 Pa kona wi yaa ki tunmbyee wi jɔlɔ fɔ jɛŋgɛ, mboo tasaga kan wi yeri wa kopiire fɛnnɛ pe ni. Pa wi yaa kaa gbele mbaa wi ŋgangala ke kaa wa ki laga ki na, jɔlɔgɔ ki kala na.
51 Aí o patrão mandará cortar o empregado em pedaços e o condenará a ir para o lugar aonde os hipócritas vão. Ali ele vai chorar e ranger os dentes de desespero.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Mateus 24, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.