Deuteronômio 27

Bibulu Jinmiire ni (DYI) vs BKJ

Sair da comparação
1 Kona, ma Moyisi wi ta Izirayɛlilelɛɛlɛ pe ni, a wì sigi sɛnrɛ nda ti yo Izirayɛli woolo pe kan fɔ: «Ŋgasegele ŋgele mi yɛn na kaan ye yeri nala, ye ke yigi jɛŋgɛ.
1 E Moisés, e os anciãos de Israel ordenaram ao povo, dizendo: Guardai todos estes mandamentos que neste dia vos ordeno.
2 Yawe Yɛnŋɛlɛ, ye Yɛnŋɛlɛ li yɛn na tara nda kaan ye yeri, pilige ŋga ni yaga Zhuridɛn gbaan wi kɔn mbe ye wa ti ni, ye sinndɛɛrɛ tugbɔɔrɔ ta lɛ yeri yerege yerege, ye fɛnrɛgɛ fige fa ti na yeri filige.
2 E acontecerá que, no dia em que passares o Jordão para a terra que o SENHOR teu Deus te dá, que levantarás grandes pedras, e as caiarás com cal;
3 Na yaga gbaan wi kɔn mbe ye wa tara ti ni, lasiri sɛnrɛ nda fuun mila yuun ye kan, yeri yɔnlɔgɔ wa ki sinndɛɛrɛ ti na. Yawe Yɛnŋɛlɛ, ye Yɛnŋɛlɛ li yɛn naga tara nda kaan ye yeri, pa ye yaa ye wa ti ni yɛɛn, to nda ti yɛn ma yin nɔnɔ naa sɛnrɛgɛ ni fɔ na fuun; paa yɛgɛ ŋga na Yawe Yɛnŋɛlɛ, ye tɛlɛye pe Yɛnŋɛlɛ làa ki yɔn fɔlɔ kɔn ye yeri we.
3 e escreverás nelas todas as palavras desta lei, depois que tiveres passado, para que possas entrar na terra que o SENHOR teu Deus te dá, uma terra que mana leite e mel; como o SENHOR, Deus dos teus pais, te prometeu.
4 Na yaga ka Zhuridɛn gbaan wi kɔn mbe yiri, yege sinndɛɛrɛ ti yerege yerege wa Ebali yanwiga ki na, ye fɛnrɛgɛ fige fa ti na yeri filige, mbe yala ŋga mi yɛn na yuun ye kan nala ki ni.
4 Portanto, acontecerá que, quando tiverdes passado o Jordão que levantareis essas pedras, que te ordeno neste dia, no monte Ebal, e as rebocareis com cal.
5 Wa ki laga nuŋgba ki na, ye saraga wɔsaga kan Yawe Yɛnŋɛlɛ, ye Yɛnŋɛlɛ li kan sinndɛɛrɛ ni, nda pee tugurɔn tunŋgo pyeyaraga kpɛ tɛgɛ mberi tɛ.
5 E construíras um altar ao SENHOR teu Deus, um altar de pedras; não levantarás nenhum instrumento de ferro sobre elas.
6 Ye yaa Yawe Yɛnŋɛlɛ, ye Yɛnŋɛlɛ li saraga wɔsaga ki kan sinndɛɛrɛ nda pe siri tɛ to ta ni, mbe saara sogoworo wɔ li yeri wa ki na,
6 Construíras o altar do SENHOR teu Deus de pedras inteiras; e sobre elas oferecerás ofertas queimadas ao SENHOR teu Deus;
7 konaa nayinmɛ saara ni. Ye yaa nayinmɛ saara kara ti ka wa mbe yɔgɔri Yawe Yɛnŋɛlɛ, ye Yɛnŋɛlɛ li yɛgɛ sɔgɔwɔ.
7 e ali oferecerás ofertas pacíficas, e comerás, e te alegrarás diante do SENHOR teu Deus.
8 Ko puŋgo na, yee ki lasiri ŋa wi sɛnrɛ ti ni fuun ti yɔnlɔgɔ wa sinndɛɛrɛ ti na ti ya tila kara.»
8 E escreverás nas pedras todas as palavras desta lei, com muita clareza.
9 Ko puŋgo na, Moyisi naa saraga wɔfɛnnɛ mbele Levi setirige piile, pe yaa para Izirayɛli woolo pe ni mbe pe pye fɔ: «Izirayɛli woolo, ye pyeri ye logo. Yè pye nala Yawe Yɛnŋɛlɛ, ye Yɛnŋɛlɛ li woolo.
9 E Moisés e os sacerdotes, os levitas, falaram a todo Israel, e disseram: Escuta, e ouve, ó Israel; neste dia te tornas o povo do SENHOR teu Deus.
10 Yaa nuru Yawe Yɛnŋɛlɛ, ye Yɛnŋɛlɛ li yeri. Yeli ŋgasegele naa li kondɛgɛŋgɛlɛ ke yigi yaa tanri ke na.»
10 Por isto, obedecerás à voz do SENHOR teu Deus, e cumprirás os seus mandamentos e os seus estatutos, que te ordeno neste dia.
11 Ki pilige nuŋgba ki ni, a Moyisi wì sigi sɛnrɛ nda ti yo leele pe kan fɔ:
11 E no mesmo dia Moisés deu ordem ao povo, dizendo:
12 «Na yaga ka Zhuridɛn gbaan wi kɔn mbe yiri, Simeyɔn cɛnlɛ woolo, naa Levi setirige piile, naa Zhuda cɛnlɛ woolo, naa Isakari cɛnlɛ woolo, naa Zhozɛfu cɛnlɛ woolo konaa Bɛnzhamɛ cɛnlɛ woolo pe ni, pe yaa sa yere wa Garizimu yanwiga ki na mbe duwaw pye leele pe kan.
12 Estes estarão sobre o monte Gerizim, para abençoar o povo, quando tiverdes cruzado o Jordão; Simeão, e Levi, e Judá, e Issacar, e José, e Benjamim;
13 Ɛɛn fɔ, Urubɛn cɛnlɛ woolo, naa Gadi cɛnlɛ woolo, naa Asɛri cɛnlɛ woolo, naa Zabulɔn cɛnlɛ woolo, naa Dan cɛnlɛ woolo konaa Nɛfitali cɛnlɛ woolo pe ni, pe yaa sa yere wa Ebali yanwiga ki na mbe daŋga sɛnrɛ yo.
13 e estes estarão sobre o monte Ebal para amaldiçoar: Rúben, Gade, e Aser, e Zebulom, Dã, e Naftali.
14 «Kona Levi setirige piile pe yaa sɛnrɛ ti lɛ, mbe pinlɛ mbege yo ŋgbanga Izirayɛli woolo pe kan fɔ:
14 E os levitas falarão, e dirão a todos os homens de Israel em voz alta:
15 «Lere ŋa ka yarisunŋgo tɛ nakoma mbe tugurɔn yan mbe yaraga ka yanlɛɛ gbegele, mbe saga yerege mbege lara laga ka ni (mbaa ki gbogo), daŋga yɛn ki fɔ wi wogo. Ki yaraga ŋga kapyɔ jɛnfɔ gbegele ki yɛn ma tijanga Yawe Yɛnŋɛlɛ li yɛgɛ na.» Kona leele pe ni fuun pege shɔ pe yo fɔ: «Anmiina.»
15 Maldito seja o homem que fizer alguma imagem de escultura ou de fundição, abominação ao SENHOR, obra da mão do artesão, e a puser em um lugar secreto; e todo o povo responderá, e dirá: Amém.
16 «Lere ŋa fuun kaa to nakoma wi nɔ tifaga, daŋga yɛn ki fɔ wi wogo. Kona leele pe ni fuun pege shɔ pe yo fɔ: ‹Anmiina.›
16 Maldito seja aquele que desprezar seu pai ou sua mãe; e todo o povo dirá: Amém.
17 «Lere ŋa fuun kaa cɛnyɛnlɛ wi tara kɔnlɔ li wɔ wa li yɔnlɔ, daŋga yɛn ki fɔ wi wogo. Kona leele pe ni fuun pege shɔ pe yo fɔ: ‹Anmiina.›
17 Maldito seja aquele que remover o marco de seu próximo; e todo o povo dirá: Amém.
18 «Lere ŋa fuun ka fyɔɔn yɛgɛ sin mboo le kombege, daŋga yɛn ki fɔ wi wogo. Kona leele pe ni fuun pege shɔ pe yo fɔ: ‹Anmiina.›
18 Maldito seja aquele que fizer o cego se desviar do caminho; e todo o povo dirá: Amém.
19 «Lere ŋa fuun ka kiti kɔn mbege pɛn nambanŋa na (wi nambanra ti kala na) nakoma pijiriwe na (wi pijiriwe pi kala na) nakoma naŋgunjɔ na (wi naŋgunjagara ti kala na), daŋga yɛn ki fɔ wi wogo. Kona leele pe ni fuun pege shɔ pe yo fɔ: ‹Anmiina.›
19 Maldito seja aquele que perverter o juízo do estrangeiro, do órfão e da viúva; e todo o povo dirá: Amém.
20 «Lere ŋa fuun ka sinlɛ wi to jɔ ni, daŋga yɛn ki fɔ wi wogo; katugu wi fɛrɛ wa wi to wi na. Kona leele pe ni fuun pege shɔ pe yo fɔ: ‹Anmiina.›
20 Maldito seja aquele que se deitar com a esposa de seu pai; porque descobriu a nudez de seu pai; e todo o povo dirá: Amém.
21 «Lere ŋa fuun ka sinlɛ yaayogo ni, daŋga yɛn ki fɔ wi wogo. Kona leele pe ni fuun pege shɔ pe yo fɔ: ‹Anmiina.›
21 Maldito seja aquele que se deitar com qualquer tipo de animal; e todo o povo dirá: Amém.
22 «Lere ŋa fuun ka sinlɛ wi to wi sumborombyɔ ni, nakoma wi nɔ wi sumborombyɔ ni, daŋga yɛn ki fɔ wi wogo. Kona leele pe ni fuun pege shɔ pe yo fɔ: ‹Anmiina.›
22 Maldito seja aquele que se deitar com sua irmã, a filha de seu pai, ou a filha de sua mãe; e todo o povo dirá: Amém.
23 «Lere ŋa fuun ka sinlɛ wi jɔ nɔ ni, daŋga yɛn ki fɔ wi wogo. Kona leele pe ni fuun pege shɔ pe yo fɔ: ‹Anmiina.›
23 Maldito seja aquele que se deitar com sua sogra; e todo o povo dirá: Amém.
24 «Lere ŋa fuun kaa lewee yɛnlɛ wa gbo larawa, daŋga yɛn ki fɔ wi wogo. Kona leele pe ni fuun pege shɔ pe yo fɔ: ‹Anmiina.›
24 Maldito seja aquele que ferir o seu próximo secretamente; e todo o povo dirá: Amém.
25 «Lere ŋa fuun ka penjara shɔ mbe lere ŋa wi yɛn jɛrɛgisaga fu wa gbo, daŋga yɛn ki fɔ wi wogo. Kona leele pe ni fuun pege shɔ pe yo fɔ: ‹Anmiina.›
25 Maldito seja aquele que receber recompensa para matar uma pessoa inocente; e todo o povo dirá: Amém.
26 «Lere ŋa fuun sigi lasiri sɛnrɛ nda ti yigi mbaa tanri ti na, daŋga yɛn ki fɔ wi wogo. Kona leele pe ni fuun pege shɔ pe yo fɔ: ‹Anmiina.› »
26 Maldito seja aquele que não confirmar todas as palavras desta lei, para cumpri-las; e todo o povo dirá: Amém.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Deuteronômio 27, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.