2 Samuel 6

Bibulu Jinmiire ni (DYI) vs NTLH

Sair da comparação
NTLH Nova Tradução na Linguagem de Hoje 2000
1 Kona, a Davidi wì si Izirayɛli maliŋgbɔɔnlɔ wɛlimbɛlɛ pe ni fuun pe gbogolo naa fɔnŋgɔ. Pàa pye nambala waga nafa ma yiri kɛ (30 000).
1 Mais uma vez Davi reuniu os melhores soldados de Israel, num total de trinta mil homens.
2 A Davidi wo naa leele mbele fuun pàa pye wi ni, pè si yiri wa Baale ca, wa Zhuda tara ma kari sa Yɛnŋɛlɛ li yɔn finliwɛ kɛsu wi lɛ mbe pan wi ni, wo ŋa Yawe Yɛnŋɛlɛ na yawa pi ni fuun fɔ li mɛgɛ ki yɛn na yinri wi na we; lo na li yɛn ma cɛn wa sherubɛnye shyɛn pe sɔgɔwɔ wa yɔn finliwɛ kɛsu wi go na we.
2 Levou-os à cidade de Baalá, em Judá, para pegarem a arca da aliança , que tem o nome do Senhor Todo-Poderoso, que se assenta no seu trono, entre os querubins .
3 A pè si Yɛnŋɛlɛ li yɔn finliwɛ kɛsu wi lɛ wa Abinadabu go ki ni, kìla pye wa tinndi wi na, maa le wotoro fɔnŋɔ wa ni ma kari wi ni. Abinadabu wi pinambiile shyɛn Uza naa Ayo poro pàa pye na wotoro fɔnŋɔ wi yɛgɛ sinni na kee.
3 Colocaram a arca num carro de bois, novo, e a tiraram da casa de Abinadabe, que ficava num monte. Uzá e Aiô, filhos de Abinadabe, guiavam o carro
4 Pàa wi lɛ ma yiri wi ni wa Abinadabu wi go wa tinndi wi na. Uza wìla pye na tanri Yɛnŋɛlɛ li yɔn finliwɛ kɛsu wi kanŋgaga na na kee, a Ayo wo nɛɛ tanri wa kɛsu wi yɛgɛ.
4 que carregava a arca. Aiô caminhava na frente.
5 Davidi naa Izirayɛli woolo pe ni fuun pe ni pàa pye na yɔgɔri Yawe Yɛnŋɛlɛ li yɛgɛ sɔgɔwɔ, na yarigbɔnrɔ nda pe gbegele sipirɛsi tire ni ti cɛnlɛ pyew ta gbɔɔn, to ti yɛn ŋgɔniye, konaa juruye, ma pinlɛ pimbigile, naa shɛgɛshɛgɛye konaa weere ni.
5 Davi e todos os israelitas dançavam e cantavam com todas as suas forças em louvor a Deus, o Senhor . Eles tocavam harpas , liras , tambores, castanholas e pratos.
6 Naa pàa ka saa gbɔn wa Nakɔn yarilire sunsaga ki na, a Uza wì suu kɛɛ ki sanga ma Yɛnŋɛlɛ li yɔn finliwɛ kɛsu wi yigi, katugu nɛrɛ tìla wɔnri wi ni.
6 Quando chegaram ao campo de descascar cereais que pertencia a Nacom, os bois tropeçaram. Então Uzá estendeu a mão e segurou a arca da aliança.
7 Kona, a Yawe Yɛnŋɛlɛ lì si nawa ŋgban Uza wi ni fɔ jɛŋgɛ. A lì suu gbɔn wi wamalaga ki kala na, a wì si ku le Yɛnŋɛlɛ li yɔn finliwɛ kɛsu wi tanla.
7 O Senhor Deus ficou irado com Uzá, por sua falta de respeito, e o matou. E Uzá morreu ali, ao lado da arca.
8 A Davidi wì si nawa ŋgban, katugu Yawe Yɛnŋɛlɛ làa nawa ŋgban ma Uza wi gbo. A pè sigi laga ki mɛgɛ taga naga yinri Perɛzi Uza ali ma pan ma gbɔn nala.
8 Davi ficou furioso porque o Senhor , na sua ira, havia castigado Uzá; assim até hoje aquele lugar é chamado de Peres-Uzá .
9 A Davidi wì si fyɛ Yawe Yɛnŋɛlɛ li yɛgɛ ki pilige ki ni, mɛɛ yo fɔ: «Mɛlɛ mbee kari Yawe Yɛnŋɛlɛ li yɔn finliwɛ kɛsu wi ni wa na go?»
9 Então Davi ficou com medo de Deus, o Senhor , e disse: — E agora como é que poderei levar comigo a arca da aliança?
10 Wi sila yɛnlɛ mbe kari Yawe Yɛnŋɛlɛ li yɔn finliwɛ kɛsu wi ni wa wi go, wa Davidi ca ki ni. Ɛɛn fɔ, a wì si ti a pè kari ma saa wi tɛgɛ wa Gati ca fɛnnɛ naŋa Obɛdi Edɔmu wi go.
10 Assim Davi resolveu não levar a arca para a sua cidade de Jerusalém; em vez disso, ele mudou de direção e a levou para a casa de Obede-Edom, que era da cidade de Gate.
11 Yawe Yɛnŋɛlɛ li yɔn finliwɛ kɛsu wìla yeŋge taanri pye wa Gati ca fɛnnɛ naŋa Obɛdi Edɔmu wi go. A Yawe Yɛnŋɛlɛ lì si duwaw Obɛdi Edɔmu naa wi go woolo pe ni fuun pe na.
11 A arca da aliança ficou ali três meses, e o Senhor abençoou Obede-Edom e a sua família.
12 Kona, a pè si saa ki yo wunlunaŋa Davidi wi kan ma yo fɔ: «Yawe Yɛnŋɛlɛ lì duwaw Obɛdi Edɔmu go woolo konaa wi kɛɛ yaara ti ni fuun ti na, Yɛnŋɛlɛ li yɔn finliwɛ kɛsu ŋa wa wi go wi kala na.» Kona, a Davidi wì si yiri ma konɔ li lɛ ma saa Yɛnŋɛlɛ li yɔn finliwɛ kɛsu wi lɛ wa Obɛdi Edɔmu wi go, na yɔgɔri ma kari wi ni fɔ wa Davidi ca ki ni.
12 O rei Davi soube que, por causa da arca, o Senhor havia abençoado a família de Obede-Edom e tudo o que ele tinha. Então tirou a arca da casa de Obede-Edom e, com uma grande festa, a levou para a Cidade de Davi .
13 Leele mbele pàa Yawe Yɛnŋɛlɛ li yɔn finliwɛ kɛsu wi tugo, naa pàa kaa tanga ma yɔngɔlɔ kɔgɔlɔni kɔgɔlɔni pye, a pè si yere. A Davidi wì si napɔlɔ nuŋgba wɔ saraga naa napige ŋga kì tɔrɔ ki nuŋgba ni.
13 Depois que os homens que carregavam a arca deram seis passos, Davi ofereceu a Deus em sacrifício um touro e um bezerro gordo.
14 Davidi wìla pye na yoo Yawe Yɛnŋɛlɛ li yɛgɛ sɔgɔwɔ wi fanŋga ki ni fuun ki ni. Efɔdilɛn jese woo la pye wi na.
14 Davi, vestindo um manto sacerdotal de linho, dançou com todo o entusiasmo em louvor a Deus, o Senhor .
15 Davidi wo naa Izirayɛli woolo pe ni, pa pàa kari Yawe Yɛnŋɛlɛ li yɔn finliwɛ kɛsu wi ni yɛɛn, na jɔrɔgi nayinmɛ ni konaa na mbaanra wiin.
15 E assim ele e todos os israelitas levaram a arca da aliança para Jerusalém, com gritos de alegria e sons de trombetas.
16 Ɛɛn fɔ, naa Yawe Yɛnŋɛlɛ li yɔn finliwɛ kɛsu wìla kaa na yiin wa Davidi ca sanga ŋa ni, a Sawuli sumborombyɔ Mikali wì si wele wa fenɛtiri wi ni, mɛɛ wunlunaŋa Davidi wi yan wila yoo na yeni Yawe Yɛnŋɛlɛ li yɛgɛ sɔgɔwɔ. Kona, a wì si Davidi wi tifaga wa wi kotogo ki na.
16 Quando a arca estava entrando na cidade, Mical, filha de Saul, olhou pela janela, viu o rei Davi pulando e dançando em louvor ao Senhor . Então sentiu por ele um profundo desprezo.
17 Pàa kari Yawe Yɛnŋɛlɛ li yɔn finliwɛ kɛsu wi ni, mɛɛ saa wi tɛgɛ wa wi tɛgɛsaga, wa paraga go ŋga Davidi wìla kan wi kan ki nandogomɔ. A Davidi wì si saara sogoworo naa nayinmɛ saara wɔ Yawe Yɛnŋɛlɛ li yeri.
17 Levaram a arca e a colocaram no seu lugar, na barraca que Davi tinha preparado para ela. Então ele ofereceu a Deus, o Senhor , sacrifícios que foram completamente queimados e ofertas de paz.
18 Naa Davidi wìla kaa saara sogoworo to naa nayinmɛ saara ti wɔ ma kɔ, a wì si duwaw pye leele pe kan Yawe Yɛnŋɛlɛ na yawa pi ni fuun fɔ li mɛgɛ ki na.
18 Quando acabou de oferecer os sacrifícios e as ofertas, Davi abençoou o povo em nome do Senhor Todo-Poderoso.
19 A wì si buru nuŋgba nuŋgba, naa kafɔrɔ konaa ɛrɛzɛn piwara shashara nuŋgba nuŋgba kankan Izirayɛli woolo janwa wi ni fuun wi yeri, ki nambala naa ki jɛɛlɛ. Ko puŋgo na, a leele pè si sɔngɔrɔ ma kari pe yinrɛ.
19 Depois deu a cada homem e a cada mulher de Israel um pão, um pedaço de carne assada e passas. Em seguida todos foram para casa.
20 A Davidi wì si sɔngɔrɔ ma kari wa wi go mbe sa duwaw pye wi go woolo pe kan. A Sawuli sumborombyɔ Mikali wì si yiri maa fili, mɛɛ wi pye fɔ: «Nala wo ni, Izirayɛli tara wunlunaŋa wi gbɔgɔwɔ ta fasi, naa wùu yɛɛ pagala wi kulonambala naa wi kulojaala pe yɛgɛ na we, paa yɛgɛ ŋga na lere faa ma kaa wi yɛɛ pagala we.»
20 Davi voltou para casa a fim de estar com a sua família, e Mical, filha de Saul, saiu para encontrá-lo. Ela disse: — Que bela figura fez hoje o rei de Israel! Parecia um sem-vergonha, mostrando o corpo para as empregadas dos seus funcionários!
21 A Davidi wì si Mikali wi yɔn sogo ma yo fɔ: «Yawe Yɛnŋɛlɛ na lìlan wɔ, a na kala lì gbɔgɔ li yeri ma wɛ ma to naa wi go woolo pe na, mala tɛgɛ Izirayɛli, li woolo pe go na, lo mì yɔ li yɛgɛ sɔgɔwɔ.
21 Davi respondeu: — Eu estava dançando em louvor ao
22 Mi yɛn na jaa mbanla yɛɛ go sogo mbe wɛ ŋga ko na naa bere, konaa mbanla yɛɛ tirige, ɛɛn fɔ konaa ki ni fuun kulojaala mbele maa para pe sɛnrɛ na, pe yaa lanla gbogo.»
22 e me humilharei ainda mais diante dele. Você pode pensar que eu não sou nada, mas aquelas moças de quem você falou vão me dar muito valor!
23 Kì pye ma, Sawuli sumborombyɔ Mikali wi sila pyɔ se fɔ ma saa ku.
23 E Mical, filha de Saul, nunca teve filhos.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar 2 Samuel 6, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.