2 Crônicas 7

Bibulu Jinmiire ni (DYI) vs NVT

Sair da comparação
NVT Nova Versão Transformadora
1 Naa Salomɔ wìla kaa kɔ wi yɛnrɛwɛ pi na, a kasɔn si yiri wa yɛnŋɛlɛ na ma to wa saraga sogowogo ki na, maga sogo pew konaa saara sannda ti ni. Kona, a Yawe Yɛnŋɛlɛ li gbɔgɔwɔ yanwa pì si pan ma shɛrigo gbɔgɔ ki yin.
1 Quando Salomão terminou de orar, desceu fogo do céu e queimou os holocaustos e os sacrifícios, e a presença gloriosa do S enhor encheu o templo.
2 Saraga wɔfɛnnɛ pe sila ya ye wa Yawe Yɛnŋɛlɛ li shɛrigo gbɔgɔ ki ni, katugu Yawe Yɛnŋɛlɛ li gbɔgɔwɔ yanwa pìla shɛrigo gbɔgɔ ki yin.
2 Os sacerdotes não podiam entrar no templo do S enhor , pois a presença gloriosa do S enhor havia enchido o templo
3 Izirayɛli woolo pe ni fuun pàa kasɔn kì yan kì yiri wa naayeri konaa Yawe Yɛnŋɛlɛ li gbɔgɔwɔ yanwa pi ni na tinri wa shɛrigo gbɔgɔ ki na. Kona, a pè si fɔli ma pe yɛrɛ ti jiile wa tara, wa laga nawa mba pè wɔlɔgɔ ki na, ma Yawe Yɛnŋɛlɛ li gbɔgɔ mali sɔn ma yo fɔ:
3 Quando todos os israelitas viram o fogo descer e a presença gloriosa do S enhor encher o templo, prostraram-se com o rosto no chão, adoraram e louvaram o S enhor , dizendo: “Ele é bom! Seu amor dura para sempre!”.
4 Kona, wunlunaŋa wo naa leele pe ni fuun pe ni, pè si saara wɔ Yawe Yɛnŋɛlɛ li yeri.
4 Então o rei e todo o povo ofereceram sacrifícios ao S enhor .
5 Wunlunaŋa Salomɔ wìla nɛrɛ waga nafa ma yiri shyɛn (22 000) konaa simbaala naa sikaala waga cɛnmɛ naa nafa (120 000) wɔ saraga. Pa wunlunaŋa wo naa leele pe ni fuun pe ni, pàa Yɛnŋɛlɛ li shɛrigo gbɔgɔ ki yɔn yɛɛngɛ fɛti wi pye yɛɛn.
5 O rei Salomão apresentou um sacrifício de 22 mil bois e 120 mil ovelhas. Assim, o rei e todo o povo fizeram a dedicação do templo do S enhor .
6 Saraga wɔfɛnnɛ pàa pye wa pe tunŋgo ki na. Levi setirige piile pàa pye na Yawe Yɛnŋɛlɛ li yarigbɔnrɔ ti gbɔɔn, to nda wunlunaŋa Davidi wìla gbegele paa Yawe Yɛnŋɛlɛ li sɔnni yuuro ni paa yuun fɔ: «Ee, li kagbaraga ki yɛn kɔsaga fu.» Davidi wo wìla ki konɔ kan pe yeri ma yo paa ki yarigbɔnrɔ ti gbɔɔn, paa Yawe Yɛnŋɛlɛ li sɔnni. Saraga wɔfɛnnɛ pàa pye na mbaanra ti wiin pe yɛsinmɛ na. Izirayɛli woolo pe ni fuun pàa pye ma yere wa.
6 Os sacerdotes tomaram seus lugares designados, bem como os levitas, que cantavam: “Seu amor dura para sempre!”. Os levitas acompanhavam o cântico com os instrumentos musicais que o rei Davi tinha feito para louvar o S enhor . Os sacerdotes, de frente para os levitas, tocavam as trombetas, e todo o Israel estava em pé.
7 Kona, a Salomɔ wì si shɛrigo gbɔgɔ loŋgo ki nandogomɔ pi pye kpoyi, ko ŋga ki yɛn wa Yawe Yɛnŋɛlɛ li shɛrigo gbɔgɔ ki yɛgɛ kɛɛ yeri we. A wì si saara sogoworo to naa nayinmɛ saara ti yanlaga ki wɔ mari sogo wa ki laga ki na, katugu tuguyɛnrɛ saraga wɔsaga ŋga Salomɔ wìla gbegele kìla kologo ki saara ti na, saara sogoworo, naa muwɛ saara konaa nayinmɛ saara ti yanlaga ki ni, ti saa kun wa ki na.
7 Em seguida, Salomão consagrou a parte central do pátio em frente ao templo do S enhor . Ali apresentou holocaustos e a gordura das ofertas de paz, pois o altar de bronze que ele havia construído era pequeno demais para tantos holocaustos, ofertas de cereal e gordura das ofertas de paz.
8 Ki wagati wi ni, Salomɔ wo naa Izirayɛli woolo pe ni fuun pe ni pàa fɛti wi pye fɔ ma saa gbɔn pilige kɔlɔshyɛn. Janwa gbɔlɔ làa yiri tara ti lagapyew ki ni ma pan, maga lɛ wa Hamati ca wasege ki na fɔ ma saa gbɔn wa Ezhipiti tara lafogo ki yɔn na.
8 Durante os sete dias seguintes, Salomão e todo o Israel celebraram a Festa das Cabanas. Uma grande multidão havia se reunido, de lugares distantes como Lebo-Hamate, ao norte, e o ribeiro do Egito, ao sul.
9 Pilige kɔlɔtaanri wogo ki na, a pè si gbogolo ma shɛri, katugu pàa saraga wɔsaga ki yɔn yɛɛngɛ fɛti wi pye ma saa gbɔn pilige kɔlɔshyɛn, mɛɛ fɛti wi pye naa piliye kɔlɔshyɛn ya yɛgɛ ni.
9 No oitavo dia, foi realizada uma cerimônia de encerramento, pois haviam comemorado a dedicação do altar por sete dias e a Festa das Cabanas por mais sete dias.
10 Yɛlɛ li yeŋge kɔlɔshyɛn wogo ki pilige nafa ma yiri taanri wogo ki na, a Salomɔ wì si leele pe yaga ma yo paa kee wa pe paara yinrɛ. Pàa kari yɔgɔrimɔ naa nayinmɛ ni wa pe kotogo na, kajɛŋgɛ ŋga Yawe Yɛnŋɛlɛ làa pye Davidi wi kan, naa Salomɔ konaa Izirayɛli, li woolo pe kan ki kala na.
10 Terminada a festa, Salomão mandou o povo para casa. Foram embora alegres e exultantes, pois o S enhor tinha mostrado toda a sua bondade a Davi, a Salomão e a seu povo, Israel.
11 Kona, a Salomɔ wì si kɔ Yawe Yɛnŋɛlɛ li shɛrigo gbɔgɔ kanga konaa wunluwɔ go kanga ki na. Kì pye ma, tunŋgo ŋga fuun wìla pye na jaa mbe pye Yawe Yɛnŋɛlɛ li shɛrigo gbɔgɔ ki kanga naa wunluwɔ go ki kanga wogo ki na kì si kɔ.
11 Salomão terminou o templo do S enhor e o palácio real. Concluiu tudo que havia planejado fazer na construção do templo e do palácio.
12 Kona, a Yawe Yɛnŋɛlɛ lì sili yɛɛ naga Salomɔ wi na yembinɛ la ni, ma yo fɔ: «Mɔ̀ɔ yɛnrɛwɛ pi logo. Mìgi laga ŋga ki wɔ ki pye go ŋga pe yaa la saara woo wa ki ni na yeri.
12 Então, certa noite, o S enhor lhe apareceu e disse: “Ouvi sua oração e escolhi este templo como o lugar para se fazer sacrifícios.
13 Na mi ka ka tisaga wegele ke tɔn wa naayeri mbe ti tisaga ki ka kaa paan naa, na mi ka ka konɔ kan kambɛɛrɛ ti yeri mbe yo ti yaara ti ka laga tara ti ni, na mi ka ka tifɛlɛgɛ yama wa na woolo pe na,
13 Se, por vezes, eu fechar o céu para que não chova, ou ordenar que gafanhotos devorem suas colheitas, ou enviar pragas entre meu povo,
14 kona na woolo poro mbele na mɛgɛ ki yɛn na yinri pe na, na paga pe yɛɛ tirige, mbanla yɛnri, mbanla lagaja, na paga puŋgo wa pe kombegele ke ni, mbanla ta wa yɛnŋɛlɛ na, mi yaa logo pe yeri, mbe pe kapere ti kala yaga pe na, mbe pe tara ti jɔlɔgɔ ki kɔ.
14 então, se meu povo, que se chama pelo meu nome, humilhar-se e orar, buscar minha presença e afastar-se de seus maus caminhos, eu os ouvirei dos céus, perdoarei seus pecados e restaurarei sua terra.
15 Koni na yɛgɛ yaa pye pe na, mi yaa nuŋgbolo jan mbaa yɛnrɛwɛ mba pila piin laga ki laga ŋga ki ni pi nuru.
15 Olharei e ouvirei atentamente cada oração feita neste lugar.
16 Koni mìgi go ŋga ki wɔ maga pye kpoyi, jaŋgo mbaa na yɛɛ nari wa ki ni sanga pyew. Mi yaa la wele ki na konaa na jatere wi yaa pye ki na sanga pyew.
16 Pois escolhi e consagrei este templo, onde meu nome será honrado para sempre. Olharei continuamente para ele, com todo o meu coração.
17 Mboro wo na, na ma kaa tanri na yɛgɛ sɔgɔwɔ paa yɛgɛ ŋga na ma to Davidi wì tanga na yɛgɛ sɔgɔwɔ, mbaa ŋga fuun mì yo ma kan ki piin, mbanla kondɛgɛŋgɛlɛ naa na kakɔnndɛgɛŋgɛlɛ ke lɛ mbaa tanri ke na,
17 “Quanto a você, se me seguir fielmente, como fez seu pai, Davi, obedecendo a todos os meus mandamentos, decretos e estatutos,
18 pa kona mi yaa yeresaga kan ma wunluwɔ pi yeri mbe yala yɔn finliwɛ mba mìla le ma to Davidi wi ni pi ni; mìla wi pye fɔ: ‹Leele yaa kaa taa ma setirige piile pe ni mbaa cɛɛn wunluwɔ pi na Izirayɛli tara ti go na.›
18 estabelecerei o trono de sua dinastia. Pois fiz esta aliança com seu pai, Davi: ‘Um de seus descendentes sempre governará Israel’.
19 Ɛɛn fɔ na yaga puŋgo wa na yeri, mbe je na kondɛgɛŋgɛlɛ konaa na ŋgasegele ŋgele mì kan ye yeri ke na, na yaga kari mbe saa tunŋgo piin yarisunndo ta yɛgɛ kan konaa mbaa fɔli ti yɛgɛ sɔgɔwɔ mbaa ti gbogo,
19 “Mas, se você ou seus descendentes me abandonarem e desobedecerem a meus decretos e mandamentos, seguindo e adorando outros deuses,
20 kona tara nda mì kan ye yeri, mi yaa ye yirige mbe ye wɔ wa ti ni. Ki shɛrigo gbɔgɔ ŋga mì pye kpoyi, mbaa na yɛɛ nari wa ki ni, mi yaa je ki na mbege lali na yɛɛ ni. Pa mi yaa ti cɛngɛlɛ ke ni fuun kaa ki la koo ye na, kaa tɛgɛ ye na ki wogo ki na.
20 arrancarei o povo desta terra que lhe dei. Rejeitarei este templo que consagrei em honra ao meu nome, e farei dele objeto de zombaria e desprezo entre as nações.
21 «Ali mbege ta ki shɛrigo gbɔgɔ ŋga ki yaa pye gbɔgɔwɔ ni yɛgɛ o yɛgɛ, leele mbele fuun pe yaa kaa tooro le ki tanla, ki yaa ka to pe yɔn na, paa pe yɛɛ yewe mbaa yuun fɔ: ‹Kì pye mɛlɛ, a Yawe Yɛnŋɛlɛ lì sigi tara nda to naa ki shɛrigo gbɔgɔ ŋga ki ni ti tɛgɛ tɛgɛlɔmɔ mba pi na ma?›
21 E, embora este templo seja agora imponente, todos que passarem perto dele ficarão chocados. Perguntarão: ‘Por que o S enhor fez coisas tão terríveis com esta terra e com este templo?’.
22 Pa kona leele pe yaa ka pe yɔn sogo mbe yo fɔ: ‹Ko pye ma, katugu pè laga Yawe Yɛnŋɛlɛ, pe tɛlɛye Yɛnŋɛlɛ li na, lo na làa pe yirige wa Ezhipiti tara we. Pè taga yarisunndo ta yɛgɛ na, na fɔli ti yɛgɛ sɔgɔwɔ nari gbogo konaa na tunŋgo piin ti kan. Ko kì ti lìgi jɔlɔgɔ ŋga ki ni fuun ki wa pe na.› »
22 “E a resposta será: ‘Porque os israelitas abandonaram o S enhor , o Deus de seus antepassados, que os tirou da terra do Egito e, em lugar dele, adoraram outros deuses e se prostraram diante deles. Por isso ele trouxe sobre eles todas essas calamidades’”.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar 2 Crônicas 7, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.