1 Crônicas 22

Bibulu Jinmiire ni (DYI) vs NVT

Sair da comparação
NVT Nova Versão Transformadora
1 Kona, a Davidi wì sho fɔ: «Yawe Yɛnŋɛlɛ, Yɛnŋɛlɛ le, pa li shɛrigo ki yaa ka pye lagamɛ. Izirayɛli woolo pe saara sogoworo ti ma sogo saraga wɔsaga ŋga na, pa ki yaa ka pye lagamɛ.»
1 Então Davi disse: “Este será o lugar do templo do S enhor Deus e o lugar do altar para os holocaustos de Israel!”.
2 Davidi wìla yo fɔ nambanmbala mbele fuun pàa pye ma cɛn wa Izirayɛli tara, pe pe ni fuun pe yeri, pe pe gbogolo. A wì si sinndɛɛrɛ tɛfɛnnɛ wɔ pe ni, jaŋgo sinndɛɛrɛ nda ti yaa ka tɛgɛ mbe Yɛnŋɛlɛ li shɛrigo gbɔgɔ ki kan peri tɛ.
2 Davi deu ordens para reunir os estrangeiros que viviam em Israel e os encarregou de preparar as pedras cortadas para a construção do templo de Deus.
3 Wìla tugurɔn lɛgɛrɛ lagaja fun ma tɛgɛ, nda pe yaa ka pye pɔndiile mbe yeyɔnrɔ kɔrɔpiile pe kan pe ni, konaa mbe ta pye kɔɔrɔ ti gbaseere. Wìla tuguyɛnrɛ lagaja fun lɛgɛrɛ, a tì lɛgɛ fɔ pe saa ya mberi taanla mberi nuguwɔ pi jɛn,
3 Davi providenciou grandes quantidades de ferro para os pregos necessários para as portas e suas dobradiças, e deu tanto bronze que não se podia pesar.
4 konaa sɛdiri tire lɛgɛrɛ ni, nda ti yɔn ki sila jɛn; katugu Sidɔn ca fɛnnɛ naa Tiri ca fɛnnɛ pàa pan sɛdiri tire lɛgɛrɛ ni mari kan Davidi wi yeri.
4 Também providenciou inúmeras toras de cedro, pois os homens de Tiro e Sidom lhe haviam trazido grandes quantidades dessa madeira.
5 Davidi wìla pye na yuun fɔ: «Na pinambyɔ Salomɔ wi yɛn pyɔ jɛɛ bere, wii tara ki tunŋgo ŋga ki pyewe ni. Ma si yala go ŋga ki yaa kan Yawe Yɛnŋɛlɛ li kan, ki daga mbe pye go tiyɔngɔ jɛŋgɛ, mbe pye gbɔgɔwɔ ni, ki mɛgɛ ki yiri tara ti ni fuun ti ni. Ki kala na, mi yaa yaara ta gbɛgɛlɛ mbe tɛgɛ wi kan.» Kì pye ma, a Davidi wì si yarilɛgɛrɛ gbɛgɛlɛ ma tɛgɛ sanni wi sa ku.
5 Davi disse: “Meu filho Salomão ainda é jovem e inexperiente. Uma vez que o templo do S enhor deve ser um edifício magnífico, famoso e glorioso por todo o mundo, começarei desde já a fazer os preparativos”. Assim, antes de sua morte, Davi juntou grandes quantidades de materiais para a construção.
6 Kona, a Davidi wì suu pinambyɔ Salomɔ wi yeri maga yo wi kan, fɔ wi shɛrigo gbɔgɔ kan Yawe Yɛnŋɛlɛ, Izirayɛli woolo Yɛnŋɛlɛ li kan.
6 Então mandou chamar seu filho Salomão e lhe ordenou que construísse um templo para o S enhor , o Deus de Israel.
7 Wìla Salomɔ wi pye fɔ: «Na pinambyɔ, kìla pye na nawa mbe shɛrigo gbɔgɔ kan Yawe Yɛnŋɛlɛ, na Yɛnŋɛlɛ li kan.
7 Disse-lhe: “Meu filho, eu quis construir um templo em honra ao nome do S enhor , meu Deus,
8 Ɛɛn fɔ, a Yawe Yɛnŋɛlɛ lì si para na ni ma yo fɔ: ‹Mà malaga tugbɔɔrɔ lɛgɛrɛ gbɔn, mà lelɛgɛrɛ gbo. Mà lelɛgɛrɛ gbo na yɛgɛ sɔgɔwɔ laga tara na, ki kala na, mboro ma ma yaa shɛrigo gbɔgɔ kan na kan.
8 mas o S enhor me disse: ‘Você matou muitos homens nas batalhas em que lutou. Derramou muito sangue diante de mim, por isso não será você quem construirá um templo em honra ao meu nome.
9 Wele, ma yaa ka pinambyɔ se, wi yaa ka pye yɛyinŋgefɔ. Mi yaa ka yɛyinŋge kan wi yeri, mboo shɔ wi juguye mbele pe yɛn maa maga pe yeri. Ki kala na, pe yaa kaa wi yinri Salomɔ. Wi yinwege sanga wi ni, mi yaa yɛyinŋge kan Izirayɛli woolo pe yeri mbe ti kaŋgbanga ka ka gbɔn pe na.
9 Contudo, você terá um filho que será um homem de paz. Darei a ele descanso de seus inimigos de todas as terras vizinhas. Seu nome será Salomão, e darei paz e tranquilidade a Israel durante seu reinado.
10 Wo wi yaa ka go kan na kan. Wi yaa ka pye na pinambyɔ, mi yaa ka pye wi to. Mi yaa ka yeresaga kan wi wunluwɔ pi yeri wa Izirayɛli tara fɔ sanga pyew.› »
10 Ele construirá um templo em honra ao meu nome. Ele será meu filho, e eu serei seu pai, e eu estabelecerei o trono de seu reino sobre Israel para sempre’.
11 A Davidi wì sho naa fɔ: «Koni na pinambyɔ, Yawe Yɛnŋɛlɛ li pye ma ni, jaŋgo ma kapyegele ke yɔn ma kan, ma ya ma Yawe Yɛnŋɛlɛ, ma Yɛnŋɛlɛ li go ki kan paa yɛgɛ ŋga na làa ki yo ma kanŋgɔlɔ we.
11 “Agora, meu filho, que o S enhor seja com você e lhe dê êxito na construção do templo do S enhor , seu Deus, exatamente como ele prometeu a seu respeito.
12 Yawe Yɛnŋɛlɛ li kagala kɔrɔ jɛnmɛ naa tijinliwɛ kan ma yeri, jaŋgo na liga kɔɔn tɛgɛ wunluwɔ pi na Izirayɛli tara ti go na, ma ya maa tanri Yawe Yɛnŋɛlɛ, ma Yɛnŋɛlɛ li lasiri konɔ li na.
12 E que o S enhor lhe dê sabedoria e entendimento, para que você obedeça à lei do S enhor , seu Deus, ao governar Israel.
13 Kondɛgɛŋgɛlɛ naa kakɔnndɛgɛŋgɛlɛ ŋgele Yawe Yɛnŋɛlɛ làa kan Moyisi wi yeri Izirayɛli woolo pe kan, na maga ke yigi mbaa tanri ke na, pa ma kagala ke yaa la yɔngɔ. Fanŋga le ma yɛɛ ni, ma kotogo ta, maga ka fyɛ, ma sunndo wiga si ka kɔn ma na.
13 Você terá êxito se for cuidadoso em obedecer aos decretos e estatutos que o S enhor ordenou a Israel por meio de Moisés. Seja forte e corajoso; não tenha medo nem desanime!
14 Mìgi ŋgbanga ma yaara nda gbɛgɛlɛ Yawe Yɛnŋɛlɛ li shɛrigo gbɔgɔ ki kanga wogo ki na ti nda: Tɛ tɔni waga taanri (3 000), naa warifuwe tɔni waga nafa ma yiri kɛ (30 000), naa tuguyɛnrɛ konaa tugurɔn lɛgɛrɛ ni, nda ti se ya jiri mbe jɛn. Mì tire naa sinndɛɛrɛ gbɛgɛlɛ fun. Ma mbe ka ya mbe ta taga ti na.
14 “Trabalhei arduamente para providenciar os materiais para a construção do templo do S enhor : 3.500 toneladas de ouro, 35.000 toneladas de prata e tanto ferro e bronze que não se pode pesar. Também juntei madeira e pedra, embora talvez você precise providenciar mais.
15 Tunmbyeele lɛgɛrɛ yɛn ma ni, poro yɛn sinndɛɛrɛ tɛfɛnnɛ, naa mbele pe maa yaara yanlɛrɛ keregi keregi sinndɛɛrɛ naa tire na, konaa kapyɔ tunŋgo cɛnlɛ pyew ki pyefɛnnɛ pe ni.
15 Você tem muitos trabalhadores habilidosos: cortadores de pedra, pedreiros, carpinteiros e artesãos de todo tipo,
16 Tɛ, naa warifuwe, naa tuguyɛnrɛ konaa tugurɔn nda tì gbɛgɛlɛ, ti se ya jiri mberi yɔn jɛn. Yiri ma to tunŋgo ki na, Yawe Yɛnŋɛlɛ li pye ma ni.»
16 peritos nos trabalhos com ouro, prata, bronze e ferro. Agora comece a obra, e que o S enhor esteja com você!”.
17 Ko puŋgo na, a Davidi wì si konɔ kan Izirayɛli tara teele pe yeri ma yo fɔ poo pinambyɔ Salomɔ wi saga.
17 Então Davi ordenou a todos os líderes de Israel que ajudassem Salomão nesse projeto.
18 Wìla pe pye fɔ: «Yawe Yɛnŋɛlɛ, ye Yɛnŋɛlɛ li yɛn ye ni. Lo lì yɛyinŋge kan ye yeri ye tara ti kɛɛ ki ni fuun ki na. Mà jɛn leele mbele pàa pye ma cɛn laga tara ti ni faa, lì pe le na kɛɛ. Koni tara woolo sanmbala pe yɛn ma go sogo Yawe Yɛnŋɛlɛ lo naa li woolo pe kan.
18 “O S enhor , seu Deus, está com vocês”, declarou. “Ele lhes deu descanso das nações ao redor. Entregou-as em minhas mãos, e agora estão sujeitas ao S enhor e ao seu povo.
19 Koni, yaa Yawe Yɛnŋɛlɛ, ye Yɛnŋɛlɛ li lagajaa ye kotogo naa ye nawa pi ni fuun pi ni. Ye yiri ye Yawe Yɛnŋɛlɛ, ye Yɛnŋɛlɛ li laga kpoyi ki kan, jaŋgo ye Yawe Yɛnŋɛlɛ li yɔn finliwɛ kɛsu wo naa yaara nda ti yɛn ma tɛgɛ ti yɛ Yɛnŋɛlɛ li kan ti lɛ ye pan ti ni wa shɛrigo gbɔgɔ ŋga ki yaa kan Yawe Yɛnŋɛlɛ li kan ki ni.»
19 Agora busquem o S enhor , seu Deus, de todo o coração e de toda a alma. Construam o santuário do S enhor Deus, a fim de trazer a arca da aliança do S enhor e os utensílios sagrados para o templo edificado em honra ao nome do S enhor .”

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar 1 Crônicas 22, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.