João 9
Jamaw ta Marbinto: Kabarre ta Gala ɗo bi ka Iisa Masi iŋ daŋla (DAANT) vs VC
1 Ƴiriy rakki, Iisa biraw ho ɗo botildi, ŋa gastu noolo. Min ŋu weeyig di, ŋaar nool ko.
1 Caminhando, viu Jesus um cego de nascença.
2 Min *maajirnay taliiga, ŋu indiig Iisa aman : « Gem kol Tacco, gem-aŋ, min ŋu weeyig di, ŋa nool ko. Ŋaar kat gin zunuubinna, wala aginiyji kat gin zunuubinna ? »
2 Os seus discípulos indagaram dele: Mestre, quem pecou, este homem ou seus pais, para que nascesse cego?
3 Iisa telkiico aman : « Gem-aŋ nooltu-aŋ, wala ɗo bi ka zunuubinna ku aginiyji, wala ku meen̰ji. Ŋa nooltu-aŋ a gee yaa tale maan kaak Buŋ yaaji gine.
3 Jesus respondeu: Nem este pecou nem seus pais, mas é necessário que nele se manifestem as obras de Deus.
4 Min pat goy misa, illa gii ginin riy ta ŋaar kaak n̰aamintu. Aando asaw ho ɗo aando-an, gem gediraaɗo gine riyo.
4 Enquanto for dia, cumpre-me terminar as obras daquele que me enviou. Virá a noite, na qual já ninguém pode trabalhar.
5 Min nun goy misa ɗo duniiner, nun portikaw ta gee ku duniiner. »
5 Por isso, enquanto estou no mundo, sou a luz do mundo.
6 Hiyya, min Iisa kaawtu pa-ak, ŋa pictu uln̰ay ho ŋa liiptu golŋo. Kar ŋa torziig golŋo-ak ɗo odin ku nool-aka.
6 Dito isso, cuspiu no chão, fez um pouco de lodo com a saliva e com o lodo ungiu os olhos do cego.
7 Kar ŋa ɗiyiiji aman : « Ɓaa acig odinan̰ ɗo koriy taat ŋu boktu ŋu koliy Silowe. » (Siŋ kuuk Silowe-ak ɗiya a « tabire ».) Hiyya, nool-ak daktu ac odinay. Min ŋa acgu, odinay piltu karaŋ. Kar ŋa yeeptu ɗo geriy.
7 Depois lhe disse: Vai, lava-te na piscina de Siloé {esta palavra significa emissário}. O cego foi, lavou-se e voltou vendo.
8 Mutkiyiy iŋ gee kuuk talig wiktin taat ŋa ociy-ak indiy ziŋkico aman : « Gem-aŋ ar nool kaak goygiy oce-ak ɗoo ? »
8 Então os vizinhos e aqueles que antes o tinham visto mendigar perguntavam: Não é este aquele que, sentado, mendigava?
9 Daarin̰co ɗiya aman : « Hii, ŋa ŋaara. » Daarin̰co gay aman : « Ha’a, ŋa ŋaarro. Gem-aŋ ar ŋaar di. » Kar ŋaar gay telkiico aman : « Ka seener, ŋa nunu ko. »
9 Respondiam alguns: É ele. Outros contestavam: De nenhum modo, é um parecido com ele. Ele, porém, dizia: Sou eu mesmo.
10 Ŋu indiig aman : « Kar maman odinan̰ piltu ? »
10 Perguntaram-lhe, então: Como te foram abertos os olhos?
11 Ŋaar gay telkiico aman : « Gem kaak ŋu koliy Iisa kat liip golŋo, ŋa torziig ɗo odinar kar ŋa ɗiyiidu aman : ‟ Ɓaa acig odinan̰ ɗo koriy ta Silowe. ” Nu ɓaawtu, nu dakiig aca, ek di, nu teestu tale. »
11 Respondeu ele: Aquele homem que se chama Jesus fez lodo, ungiu-me os olhos e disse-me: Vai à piscina de Siloé e lava-te. Fui, lavei-me e vejo.
12 Ŋu indiig pey gem-ak aman : « Kar diŋ gay, ŋa moo ? » Ŋa telkiico aman : « Baana ! Nu ibanno wer kaak ŋa ɗeettu. »
12 Interrogaram-no: Onde está esse homem? Respondeu: Não o sei.
13 Gem kaak awalle nool-ak, ŋu iyiig ɗo uŋco ka Pariziyennar.
13 Levaram então o que fora cego aos fariseus.
14 Sando, ƴiriy taat Iisa liiptu golŋo iŋ uln̰ay ho ŋa piliig odin ku nool-ak, ta ƴiriy ta *sabitdi.
14 Ora, era sábado quando Jesus fez o lodo e lhe abriu os olhos.
15 Pariziyenna oki indiig gem-aka a ŋa ginji maa ɗo odinan̰ ŋu piltu. Ŋa ɗiyiico aman : « Ŋa torzidu goliŋ ɗo odinar, kar nu dakiigu aca, ek di odinar piltu. »
15 Os fariseus indagaram dele novamente de que modo ficara vendo. Respondeu-lhes: Pôs-me lodo nos olhos, lavei-me e vejo.
16 Pariziyenna daarin̰ ɗiytu aman : « Gem-aŋ, ŋaar asɗo min ɗo Buŋdi, asaan ŋa karmayɗo *gaanuun kaak kaawa ɗo bi ka ƴiriy ta sabitdi. » Daarin̰co gay ɗiytu aman : « Ya gem-aŋ gin zunuubinna, maman ŋaa gine gamin ku ajbay ? » Min ŋaar-ak, ŋu eertu.
16 Diziam alguns dos fariseus: Este homem não é o enviado de Deus, pois não guarda sábado. Outros replicavam: Como pode um pecador fazer tais prodígios? E havia desacordo entre eles.
17 Ŋu indiig pey nool kaak pil-ak aman : « Kiŋke gay pakira maa ɗo bi ka gem kaak pilig odinan̰ ? » Ŋa telkiico aman : « Ŋaar nabiin̰ce. »
17 Perguntaram ainda ao cego: Que dizes tu daquele que te abriu os olhos? É um profeta, respondeu ele.
18 Kar gay, agindaw ku Yuudinnar aamanno kadar ŋu weeyig gem-aŋ noolo ho diŋ odinay pile. Ampaa ko, ŋu koliig aginiyji.
18 Mas os judeus não quiseram admitir que aquele homem tivesse sido cego e que tivesse recobrado a vista, até que chamaram seus pais.
19 Kar ŋu indiig aman : « Gem-aŋ roŋko walla ? Ka seener, min ku weeyig di, ŋa nool ko walla ? Diŋ gay, maman ŋa taliyo ? »
19 E os interrogaram: É este o vosso filho? Afirmais que ele nasceu cego? Pois como é que agora vê?
20 Aginiyji-ak telkiico aman : « Hii, ŋa roŋni ho min ni weeyig di, ŋaar nool ko.
20 Seus pais responderam: Sabemos que este é o nosso filho e que nasceu cego.
21 Kar ni ibanno maman odinay piltu. Ho ni ibanno gem kaak pilgu. Indoŋ meen̰ji, ŋaar sa tatik ko nec ŋaako kaawe. »
21 Mas não sabemos como agora ficou vendo, nem quem lhe abriu os olhos. Perguntai-o a ele. Tem idade. Que ele mesmo explique.
22 Aginiyji kaawtu ansi-ak, asaan ŋu gina kolaw ɗo agindaw ku Yuudinnar. Ka seener, agindaw-ak deet ko kaawco kadar ay gem kaak kaawa a Iisa ko Masi kaak Buŋ doɓtu, ŋuu atkin̰ji min ɗo gerco ka salaaner.
22 Seus pais disseram isso porque temiam os judeus, pois os judeus tinham ameaçado expulsar da sinagoga todo aquele que reconhecesse Jesus como o Cristo.
23 Iŋ taar-at ko, aginiyji ku nool-ak ɗiytu aman : « Indoŋ meen̰ji, ŋaar sa tatik ko nec ŋaako kaawe. »
23 Por isso é que seus pais responderam: Ele tem idade, perguntai-lho.
24 Pey *Pariziyenna koliig gem-ak ka seeriŋkar ho ŋu ɗiyiiji aman : « Kaaw ja seen taat Buŋ ween̰ciŋ ! Nin iban kadar gem kaak coolin̰ciŋ-aŋ, ŋaar gin zunuubinna. »
24 Tornaram a chamar o homem que fora cego, dizendo-lhe: Dá glória a Deus! Nós sabemos que este homem é pecador.
25 Gem-ak telkiico aman : « Nu ibanno ya ŋa gin zunuubinna wala ŋa bal gine. Kar gay, nu iban maan rakki di : awalle nu noolo, diŋ gay, nu talaw. »
25 Disse-lhes ele: Se esse homem é pecador, não o sei... Sei apenas isto: sendo eu antes cego, agora vejo.
26 Ŋu indiig pey aman : « Ŋaar ginjiŋ maa ? Maman ŋa piliig odinan̰ ? »
26 Perguntaram-lhe ainda uma vez: Que foi que ele te fez? Como te abriu os olhos?
27 Ŋa telkiico aman : « Nun kaawkoŋ ko, kar ku bal icin kaawor. Kar ku indaan pey maa ? Kuŋko oki raka gine maajirnay walla ? »
27 Respondeu-lhes: Eu já vo-lo disse e não me destes ouvidos. Por que quereis tornar a ouvir? Quereis vós, porventura, tornar-vos também seus discípulos?...
28 Ŋu uciiji aman : « Ŋa wan̰jiŋ, kiŋ kat *maajirin̰cey ! Nin-aŋ maajirin ku Muusa.
28 Então eles o cobriram de injúrias e lhe disseram: Tu que és discípulo dele! Nós somos discípulos de Moisés.
29 Ni iban kadar Buŋ kaawji ɗo Muusa, kar gay, gemon̰-aŋ, ni ibanno wer kaak ŋa asiyo. »
29 Sabemos que Deus falou a Moisés, mas deste não sabemos de onde ele é.
30 Gem-ak telkiico aman : « Way, nun-aŋ ajbiye ! Gem-aŋ kat pilig odinar ho ku ibanno wer ka ŋa asiyo !
30 Respondeu aquele homem: O que é de admirar em tudo isso é que não saibais de onde ele é, e entretanto ele me abriu os olhos.
31 Gi iban tak kadar Buŋ ooyɗo kaaw ta gem kaak gin zunuubinna, kar gay, ŋa ooya gem kaak karmiyaaga ho gina taat Buŋ rakiyo.
31 Sabemos, porém, que Deus não ouve a pecadores, mas atende a quem lhe presta culto e faz a sua vontade.
32 Min kilgiye ka duniiner, gi bal dore tak-tak gem kat pil odin ku gemor kaak ŋu weeyig noolo.
32 Jamais se ouviu dizer que alguém tenha aberto os olhos a um cego de nascença.
33 Ka seener, gem-aŋ, ŋaar as min ɗo Buŋdi, yampa, ŋa gediraaɗo ginin̰ maanna-aŋka. »
33 Se esse homem não fosse de Deus, não poderia fazer nada.
34 Pariziyenna-ak telkiiji aman : « Kiŋ din sa, min ŋu ween̰ciŋ di, ki miin ko iŋ zunuubinna, kar ki raka ɓilde kun̰ waa ? » Min ŋaar-ak, ŋu atkiig kara.
34 Responderam-lhe eles: Tu nasceste todo em pecado e nos ensinas?... E expulsaram-no.
35 Min Iisa dortu kadar ŋu atkiig gem-aka, ŋa ɗeettu bariyin̰ji. Ŋa dakiig gasa ho ŋa kaawiiji aman : « Ki aamina iŋ nun *Roŋ gemor walla ? »
35 Jesus soube que o tinham expulsado e, havendo-o encontrado, perguntou-lhe: Crês no Filho do Homem?
36 Gem-ak telkiiji aman : « Gem kol *Rabbiney, ŋaar waa kaak naa aamine iŋ ŋaara ? »
36 Respondeu ele: Quem é ele, Senhor, para que eu creia nele?
37 Iisa ɗiyiiji aman : « Ŋa nun ko kaak ki taliy kaawiijiŋ-aŋka. »
37 Disse-lhe Jesus: Tu o vês, é o mesmo que fala contigo!
38 Hiyya, gem-ak kaawiiji aman : « Rabbine, nu aamin iŋ kiŋke. » Min ŋa kaawtu pa-ak, ŋa dersitu ɗo uŋji.
38 Creio, Senhor, disse ele. E, prostrando-se, o adorou.
39 Kar Iisa kaawiiji aman : « Nun as ɗo duniiner a ɗukume ka seriiner yaa kuuniye : kuuk tallo asa tale, ho kuuk talaw gay asa gine noolna. »
39 Jesus então disse: Vim a este mundo para fazer uma discriminação: os que não vêem vejam, e os que vêem se tornem cegos.
40 Pariziyenna daarin̰ kuuk goy ɗo serpey ta Iisa doriit kaawoy-ata ho ŋu indiig aman : « Ki pakira a nin sa noolna walla ? »
40 Alguns dos fariseus, que estavam com ele, ouviram-no e perguntaram-lhe: Também nós somos, acaso, cegos?...
41 Iisa telkiico aman : « Ya kuŋ kat noolna, ku bal gine zunuubinna. Kar gay, uudin taat ku kaawiy a ku talaw, ansii ko, ku goyiy iŋ zunuubinnikon di. »
41 Respondeu-lhes Jesus: Se fôsseis cegos, não teríeis pecado, mas agora pretendeis ver, e o vosso pecado subsiste.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar João 9, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.