João 18
Jamaw ta Marbinto: Kabarre ta Gala ɗo bi ka Iisa Masi iŋ daŋla (DAANT) vs NAA
1 Min Iisa gasiit kaawoy-ata, ŋa uctu iŋ maajirnay ho ŋu ɗeettu aar corkilol kaak ŋu koliy Sedron. Wer-ak gin jineene. Iisa iŋ maajirnay un̰jitu ɗo jineen-aka.
1 Depois de dizer isso, Jesus saiu juntamente com os seus discípulos para o outro lado do ribeiro de Cedrom, onde havia um jardim; e aí entrou com eles.
2 Wer-ak, Zuudas kaak asaaji isine ɗo Iisa sa ibingiga, asaan wer-ak, Iisa iŋ maajirnay jaawgiy iŋ menaw.
2 Judas, o traidor, também conhecia aquele lugar, porque Jesus muitas vezes havia se reunido ali com os seus discípulos.
3 Hiyya, ɗo wer-ak, Zuudas uctu iŋ askirin ku Room ho iŋ askirin ku agindaw ku gay satkiner iŋ ku Pariziyennar. Ŋa ogiriico ho ŋa iyiig ɗo jineen-aka. Askirna-ak sok garti, biruwna ho iŋ lampina.
3 Tendo, pois, Judas recebido a escolta e alguns guardas da parte dos principais sacerdotes e fariseus, chegou a esse lugar com lanternas, tochas e armas.
4 Iisa gay, ŋaar iban ko maan kaak yaaji ase. Ampaa ko, ŋa asiico moota ho ŋa indiigu aman : « Ku bariya waa ga ? »
4 Então Jesus, sabendo de tudo o que ia acontecer com ele, adiantou-se e perguntou-lhes:
5 Ŋuur gay telkiiji aman : « Ni bariya Iisa kaak min Nazareet. » Iisa ɗiyiico aman : « Ŋa nun ko aŋka. » Ɗo wer-ak, Zuudas kaak isinaaji ɗo Iisa-ak sa goya.
5 Eles responderam: — A Jesus, o Nazareno. Então Jesus lhes disse: Ora, Judas, o traidor, também estava com eles.
6 Ɗo wiktin taat Iisa ɗiytu aman : « Ŋa nun ko aŋka », ŋu dendirtu aaro ho ŋu sollitu keɗer.
6 Quando Jesus lhes disse: “Sou eu”, recuaram e caíram por terra.
7 Iisa indiig pey aman : « Ku bariya waa ga ? » Ŋuur gay ɗiyiiji aman : « Ni bariya Iisa kaak min Nazareet. »
7 Jesus, de novo, lhes perguntou: Responderam: — A Jesus, o Nazareno.
8 Iisa telkiico aman : « Nu ɗiykon ɗoo a nun ko aŋka. Ya ŋa nun di kaak ku bariyiy-ak, rasoŋ maajirnar-aŋ yaa ɗeete. »
8 Então Jesus disse:
9 Ŋa kaawtu ansi-ak, asaan kaaw taat ŋa kaawtu awalle yaa ase ɗo werti aman : « Baaba, min gee kuuk ki beriidu-aŋ, nu bal rawte yoo waan minninco. »
9 Ele disse isso para se cumprir a palavra que tinha dito anteriormente: “Não perdi nenhum dos que me deste.”
10 Hiyya, ɗo wer-ak, Simon Piyer kaak gin *seepin-ak ceepiiga ho ŋa asiɗiig gay riyor kaak gina riy ɗo *mee satkiner ka tatko ho ŋa ɗukumiijit ɗeŋgey ta meeda. Gay riyor-ak, siŋji Malkuus.
10 Então Simão Pedro puxou da espada que trazia e feriu o servo do sumo sacerdote, cortando-lhe a orelha direita. E o nome do servo era Malco.
11 Iisa gay ɗiyiiji ɗo Piyer aman : « Un̰jig seepinen̰-aŋ ɗo caapoy. Ya lociŋ-ak, taaɓin taat Tanni kaawtu a naa taaɓiye-at, nu aawaatɗo walla ? »
11 Mas Jesus disse a Pedro:
12 Min ŋaar-ak, askirna iŋ tatkuwco, iŋ askirin ku agindaw ku Yuudinnar okin̰co, ŋu obiig Iisa ho ŋu ɗuuniiga.
12 Assim, a escolta, o comandante e os guardas dos judeus prenderam Jesus e o amarraram.
13 Hiyya, ŋu iyiijig ja ɗo gem rakki, siŋji *Han. Ŋaar gay, takan̰ daaciy ta *Kayip. Ɗo elig taar-at, Kayip ko *mee satkiner ka tatko.
13 Então o levaram primeiramente a Anás, sogro de Caifás, sumo sacerdote naquele ano.
14 Ŋaar ko kaak taaƴig agindaw ku Yuudinnar aman : « Guna ya gem rakki di mat ɗo bi ka gee okin̰co. »
14 Ora, Caifás era quem havia declarado aos judeus ser conveniente morrer um homem pelo povo.
15 Simon Piyer iŋ giji *maajirin̰ce ka pey aaɗaag Iisa. Maajirin̰ce ka pey-ak gay, mee satkiner ka tatko ibingiga. Paa ko, ŋa un̰jitu iŋ Iisa ɗo ger ka mee satkiner ka tatko.
15 Simão Pedro e outro discípulo seguiam Jesus. Esse discípulo era conhecido do sumo sacerdote e, por isso, conseguiu entrar no pátio da casa deste com Jesus.
16 Kar Piyer gay pey kara ɗo bit ka botildi. Hiyya, maajirin̰ce kaak mee satkiner ka tatko ibingiy-ak amiltu kara. Ŋa kaawiitit ɗo daatik taat gooƴa botol a taa rasin̰ Piyer yaa un̰je oki.
16 Pedro, porém, ficou de fora, junto à porta. O outro discípulo, que era conhecido do sumo sacerdote, saiu, falou com a encarregada da porta e levou Pedro para dentro.
17 Wiktin taat Piyer un̰jiyo, daatik taat gooƴa botol-at indiig aman : « Kiŋke oki min maajirnay ku gem-aŋ ɗoo ? » Piyer telkiitit aman : « Ha’a, nun maajirin̰ceyɗo. »
17 Então a empregada, encarregada da porta, perguntou a Pedro: — Você também não é um dos discípulos desse homem? Ele respondeu: — Não, não sou.
18 Ɗo wiktin taar-at, us diyaw. Paa ko, gay riyor iŋ askirin kuuk gooƴa wer-ak biƴtu ako ŋu ooriyo. Piyer sa peytu iŋ ŋuura, ŋa ooriyo.
18 Os servos e os guardas estavam ali, tendo acendido uma fogueira por causa do frio, e se aqueciam. Pedro estava no meio deles, aquecendo-se também.
19 Kar mee satkiner ka tatik indiig Iisa ɗo bi ka maajirnay ho ɗo bi ka ɓilde kaak ŋa ɓildiy gee.
19 Então o sumo sacerdote interrogou Jesus a respeito dos seus discípulos e da sua doutrina.
20 Iisa gay telkiiji aman : « Nun kaaw bal cigile ɗo uŋco ka gee okin̰co. Iŋ menaw, nu ɓildigiy gee ɗo geray ku salaaner ho ɗo *ger ka Buŋdi. Nu bal kaawe maan tak-tak iŋ cigile.
20 Jesus lhe respondeu:
21 Kar maa di ki indiin pey ? Ya ki rakaw, indig ja gee kuuk dorintu. Ŋuur iban taat nu kaawiico. »
21 Por que o senhor está perguntando para mim? Pergunte aos que ouviram o que lhes falei. Eles sabem muito bem o que eu disse.
22 Ɗo kaawoy taar-at, askirin̰ce rakki min kuuk peya ɗo wer-ak baasiig Iisa. Ŋa kaawiiji aman : « Ampaa kat ki telkiiji ɗo mee satkiner ka tatko walla ? »
22 Quando Jesus disse isto, um dos guardas que estavam ali deu-lhe uma bofetada, dizendo: — É assim que você fala com o sumo sacerdote?
23 Kar Iisa gay telkiiji aman : « Ya nu kaaw jookumo, gaarduug ja nigindu. Kar ya kaaw taat nu kaawtu-an kat ɗo werti gay, maa di ki baasiinu ? »
23 Jesus lhe respondeu:
24 Min ŋaar-ak, *Han n̰aamiig Iisa ɗo *Kayip, *mee satkiner ka tatko. Wiktin taat ŋa n̰aamiijiga-ak, Iisa, ŋu bal ipirin̰ misa.
24 Então Anás o enviou, amarrado, à presença de Caifás, o sumo sacerdote.
25 Wiktin taar-at, Piyer gay oora misa ako. Kar ŋu indiig pey aman : « Kiŋke oki min maajirnay ku gem-aŋ ɗoo ? » Kar Piyer gay tatirtu aman : « Ha’a, nun maajirin̰ceyɗo. »
25 Simão Pedro estava em pé, aquecendo-se. Então lhe perguntaram: — Você também não é um dos discípulos dele? Ele negou e disse: — Não, não sou.
26 Kar min gay riyor kuuk gina riy ɗo mee satkiner ka tatko-ak, goy gem rakki jaamay ka gem kaak Piyer ɗukumtu ɗeŋgey-aka. Gem-ak ɗiyiiji ɗo Piyer aman : « Kiŋke-aŋ, nu balin̰ tale iŋ Iisa ɗo jineendi walla ? »
26 Um dos servos do sumo sacerdote, parente daquele a quem Pedro tinha decepado a orelha, perguntou: — Não é verdade que eu vi você no jardim com ele?
27 Piyer gay tatirtu pey. Hiyya, ɗo wer-ak, kokir boogtu.
27 De novo, Pedro negou. E no mesmo instante o galo cantou.
28 Kar iŋ kawtir kawtira, ŋu amiltu min ɗo ger ka *Kayip ho ŋu iyiig Iisa ɗo ger ka Pilaat, tatkaw ka Room. Kar agindaw ku Yuudinnar-ak bal un̰je, asaan ŋu rakaaɗo nige ziŋkico uudin taat *gaanuunco ɗiytu awalle min ŋuu tee tee ka *Paakdi.
28 Depois, levaram Jesus da casa de Caifás para o Pretório. Era cedo de manhã. Eles não entraram no Pretório para não se contaminar, pois somente assim poderiam comer a Páscoa.
29 Ampaa ko, Pilaat amiliico, ŋa dakiig gas kara. Kar ŋa indiig aman : « Gem-aŋ, ku gasji maa kaawra ? »
29 Então Pilatos saiu para falar com eles e perguntou: — Que acusação vocês trazem contra este homem?
30 Agindaw-ak telkiiji aman : « Ya gem-aŋ kat bal nige-ak, zer ni iyaajigɗo anne. »
30 Eles responderam: — Se este não fosse malfeitor, não o teríamos entregue ao senhor.
31 Pilaat gay ɗiyiico aman : « Di ŋaar-ak, oboŋga ku maaniiko, ku ɓaayiy deen kaawoy uudin taat gaanuunko ɗiytu. » Ŋuur gay telkiiji aman : « Nin bal gine botol taat nii dee gemo. »
31 Então Pilatos disse: — Levem-no daqui e julguem-no segundo a lei de vocês. Ao que os judeus responderam: — Não nos é lícito matar ninguém.
32 Iisa gay kaaw ja ko maman ŋa asiy mate. Ansii kat, uudin taat agindaw-ak kaawtu, kaaw-at astu ɗo werti.
32 Isso aconteceu para que se cumprisse a palavra de Jesus, significando com que tipo de morte estava para morrer.
33 Min ŋaar-ak, Pilaat un̰jitu pey ɗo geriy, ŋa koliig Iisa, kar ŋa indiig aman : « Has, kiŋke-aŋ ko sultan ka Yuudinnar walla ? »
33 Pilatos entrou novamente no Pretório, chamou Jesus e lhe perguntou: — Você é o rei dos judeus?
34 Iisa telkiiji aman : « Kaawon̰-an, ki meen̰jin di pakire wala gee ku pey kat kaawjiŋ bir ? »
34 Jesus respondeu:
35 Pilaat gay kaawiiji aman : « Ya lociŋ-ak, nu *Yuudin̰ce walla ? Ŋuur gee ku darren̰ iŋ agindaw ku gay satkiner kat iyin̰ciŋ lotu. Kaawor ja, ki nig maa ? »
35 Pilatos respondeu: — Por acaso sou judeu? A sua própria gente e os principais sacerdotes é que o entregaram a mim. Que foi que você fez?
36 Iisa telkiiji aman : « Jarɗor tanto, taar ɗo duniinerro anne. Zer ya jarɗor kat anne-ak, wiktin-an, geendu jilintu ko min ɗo pise ku agindaw ku Yuudinnar. Kar gay, jarɗor tanto, taar ɗo duniinerro anne. »
36 Jesus respondeu:
37 Kar Pilaat indiig aman : « Ya pa-ak, kiŋke-aŋ ko sultan ɗoo ? » Iisa gay telkiiji aman : « Kiŋ meen̰jiŋ kaawit ko. Nun, ŋu weentu ho nu as ɗo duniiner asaan naa gaare seene. Gee kuuk raka seene, ŋuur cokiya kaawor. »
37 Pilatos perguntou: — Então você é rei? Jesus respondeu:
38 Pilaat indiig Iisa aman : « Seen gay taar maa ? »
38 Pilatos perguntou: — O que é a verdade? Depois de dizer isso, Pilatos voltou aos judeus e lhes disse: — Eu não acho nele crime algum.
39 Kar gay, kuŋ gin aadin taat nu pikgiyko gem ka daŋaayner ɗo iidin ta *Paakdi. Kar diŋ gay, ku raka naako pikin̰ sultan ka Yuudinnar walla ? »
39 Mas é costume entre vocês que eu solte alguém por ocasião da Páscoa. Vocês querem que eu lhes solte o rei dos judeus?
40 Ŋuur gay kooliiji aman : « Ha’a, ŋaarro. Ni raka Barabaas ! » Sando, Barabaas-ak gay, ŋaar bandin̰ce.
40 Então todos gritaram, novamente: — Não este, mas Barrabás! Ora, Barrabás era salteador.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar João 18, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.