João 18

Jamaw ta Marbinto: Kabarre ta Gala ɗo bi ka Iisa Masi iŋ daŋla (DAANT) vs ARIB

Sair da comparação
ARIB Almeida Revisada Imprensa Bíblica
1 Min Iisa gasiit kaawoy-ata, ŋa uctu iŋ maajirnay ho ŋu ɗeettu aar corkilol kaak ŋu koliy Sedron. Wer-ak gin jineene. Iisa iŋ maajirnay un̰jitu ɗo jineen-aka.
1 Tendo Jesus dito isto, saiu com seus discípulos para o outro lado do ribeiro de Cedrom, onde havia um jardim, e com eles ali entrou.
2 Wer-ak, Zuudas kaak asaaji isine ɗo Iisa sa ibingiga, asaan wer-ak, Iisa iŋ maajirnay jaawgiy iŋ menaw.
2 Ora, Judas, que o traía, também conhecia aquele lugar, porque muitas vezes Jesus se reunira ali com os discípulos.
3 Hiyya, ɗo wer-ak, Zuudas uctu iŋ askirin ku Room ho iŋ askirin ku agindaw ku gay satkiner iŋ ku Pariziyennar. Ŋa ogiriico ho ŋa iyiig ɗo jineen-aka. Askirna-ak sok garti, biruwna ho iŋ lampina.
3 Tendo, pois, Judas tomado a corte e uns guardas da parte dos principais sacerdotes e fariseus, chegou ali com lanternas archotes e armas.
4 Iisa gay, ŋaar iban ko maan kaak yaaji ase. Ampaa ko, ŋa asiico moota ho ŋa indiigu aman : « Ku bariya waa ga ? »
4 Sabendo, pois, Jesus tudo o que lhe havia de suceder, adiantou-se e perguntou-lhes: A quem buscais?
5 Ŋuur gay telkiiji aman : « Ni bariya Iisa kaak min Nazareet. » Iisa ɗiyiico aman : « Ŋa nun ko aŋka. » Ɗo wer-ak, Zuudas kaak isinaaji ɗo Iisa-ak sa goya.
5 Responderam-lhe: A Jesus, o nazareno. Disse-lhes Jesus: Sou eu. E Judas, que o traía, também estava com eles.
6 Ɗo wiktin taat Iisa ɗiytu aman : « Ŋa nun ko aŋka », ŋu dendirtu aaro ho ŋu sollitu keɗer.
6 Quando Jesus lhes disse: Sou eu, recuaram, e caíram por terra.
7 Iisa indiig pey aman : « Ku bariya waa ga ? » Ŋuur gay ɗiyiiji aman : « Ni bariya Iisa kaak min Nazareet. »
7 Tornou-lhes então a perguntar: A quem buscais? e responderam: A Jesus, o nazareno.
8 Iisa telkiico aman : « Nu ɗiykon ɗoo a nun ko aŋka. Ya ŋa nun di kaak ku bariyiy-ak, rasoŋ maajirnar-aŋ yaa ɗeete. »
8 Replicou-lhes Jesus: Já vos disse que sou eu; se, pois, é a mim que buscais, deixai ir estes;
9 Ŋa kaawtu ansi-ak, asaan kaaw taat ŋa kaawtu awalle yaa ase ɗo werti aman : « Baaba, min gee kuuk ki beriidu-aŋ, nu bal rawte yoo waan minninco. »
9 para que se cumprisse a palavra que dissera: Dos que me tens dado, nenhum deles perdi.
10 Hiyya, ɗo wer-ak, Simon Piyer kaak gin *seepin-ak ceepiiga ho ŋa asiɗiig gay riyor kaak gina riy ɗo *mee satkiner ka tatko ho ŋa ɗukumiijit ɗeŋgey ta meeda. Gay riyor-ak, siŋji Malkuus.
10 Então Simão Pedro, que tinha uma espada, desembainhou-a e feriu o servo do sumo sacerdote, cortando-lhe a orelha direita. O nome do servo era Malco.
11 Iisa gay ɗiyiiji ɗo Piyer aman : « Un̰jig seepinen̰-aŋ ɗo caapoy. Ya lociŋ-ak, taaɓin taat Tanni kaawtu a naa taaɓiye-at, nu aawaatɗo walla ? »
11 Disse, pois, Jesus a Pedro: Mete a tua espada na bainha; não hei de beber o cálice que o Pai me deu?
12 Min ŋaar-ak, askirna iŋ tatkuwco, iŋ askirin ku agindaw ku Yuudinnar okin̰co, ŋu obiig Iisa ho ŋu ɗuuniiga.
12 Então a escolta, e o comandante, e os guardas dos judeus prenderam a Jesus, e o maniataram.
13 Hiyya, ŋu iyiijig ja ɗo gem rakki, siŋji *Han. Ŋaar gay, takan̰ daaciy ta *Kayip. Ɗo elig taar-at, Kayip ko *mee satkiner ka tatko.
13 E conduziram-no primeiramente a Anás; pois era sogro de Caifás, sumo sacerdote naquele ano.
14 Ŋaar ko kaak taaƴig agindaw ku Yuudinnar aman : « Guna ya gem rakki di mat ɗo bi ka gee okin̰co. »
14 Ora, Caifás era quem aconselhara aos judeus que convinha morrer um homem pelo povo.
15 Simon Piyer iŋ giji *maajirin̰ce ka pey aaɗaag Iisa. Maajirin̰ce ka pey-ak gay, mee satkiner ka tatko ibingiga. Paa ko, ŋa un̰jitu iŋ Iisa ɗo ger ka mee satkiner ka tatko.
15 Simão Pedro e outro discípulo seguiam a Jesus. Este discípulo era conhecido do sumo sacerdote, e entrou com Jesus no pátio do sumo sacerdote,
16 Kar Piyer gay pey kara ɗo bit ka botildi. Hiyya, maajirin̰ce kaak mee satkiner ka tatko ibingiy-ak amiltu kara. Ŋa kaawiitit ɗo daatik taat gooƴa botol a taa rasin̰ Piyer yaa un̰je oki.
16 enquanto Pedro ficava da parte de fora, à porta. Saiu, então, o outro discípulo que era conhecido do sumo sacerdote, falou à porteira, e levou Pedro para dentro.
17 Wiktin taat Piyer un̰jiyo, daatik taat gooƴa botol-at indiig aman : « Kiŋke oki min maajirnay ku gem-aŋ ɗoo ? » Piyer telkiitit aman : « Ha’a, nun maajirin̰ceyɗo. »
17 Então a porteira perguntou a Pedro: Não és tu também um dos discípulos deste homem? Respondeu ele: Não sou.
18 Ɗo wiktin taar-at, us diyaw. Paa ko, gay riyor iŋ askirin kuuk gooƴa wer-ak biƴtu ako ŋu ooriyo. Piyer sa peytu iŋ ŋuura, ŋa ooriyo.
18 Ora, estavam ali os servos e os guardas, que tinham acendido um braseiro e se aquentavam, porque fazia frio; e também Pedro estava ali em pé no meio deles, aquentando-se.
19 Kar mee satkiner ka tatik indiig Iisa ɗo bi ka maajirnay ho ɗo bi ka ɓilde kaak ŋa ɓildiy gee.
19 Então o sumo sacerdote interrogou Jesus acerca dos seus discípulos e da sua doutrina.
20 Iisa gay telkiiji aman : « Nun kaaw bal cigile ɗo uŋco ka gee okin̰co. Iŋ menaw, nu ɓildigiy gee ɗo geray ku salaaner ho ɗo *ger ka Buŋdi. Nu bal kaawe maan tak-tak iŋ cigile.
20 Respondeu-lhe Jesus: Eu tenho falado abertamente ao mundo; eu sempre ensinei nas sinagogas e no templo, onde todos os judeus se congregam, e nada falei em oculto.
21 Kar maa di ki indiin pey ? Ya ki rakaw, indig ja gee kuuk dorintu. Ŋuur iban taat nu kaawiico. »
21 Por que me perguntas a mim? pergunta aos que me ouviram o que é que lhes falei; eis que eles sabem o que eu disse.
22 Ɗo kaawoy taar-at, askirin̰ce rakki min kuuk peya ɗo wer-ak baasiig Iisa. Ŋa kaawiiji aman : « Ampaa kat ki telkiiji ɗo mee satkiner ka tatko walla ? »
22 E, havendo ele dito isso, um dos guardas que ali estavam deu uma bofetada em Jesus, dizendo: É assim que respondes ao sumo sacerdote?
23 Kar Iisa gay telkiiji aman : « Ya nu kaaw jookumo, gaarduug ja nigindu. Kar ya kaaw taat nu kaawtu-an kat ɗo werti gay, maa di ki baasiinu ? »
23 Respondeu-lhe Jesus: Se falei mal, dá testemunho do mal; mas, se bem, por que me feres?
24 Min ŋaar-ak, *Han n̰aamiig Iisa ɗo *Kayip, *mee satkiner ka tatko. Wiktin taat ŋa n̰aamiijiga-ak, Iisa, ŋu bal ipirin̰ misa.
24 Então Anás o enviou, maniatado, a Caifás, o sumo sacerdote.
25 Wiktin taar-at, Piyer gay oora misa ako. Kar ŋu indiig pey aman : « Kiŋke oki min maajirnay ku gem-aŋ ɗoo ? » Kar Piyer gay tatirtu aman : « Ha’a, nun maajirin̰ceyɗo. »
25 E Simão Pedro ainda estava ali, aquentando-se. Perguntaram-lhe, pois: Não és também tu um dos seus discípulos? Ele negou, e disse: Não sou.
26 Kar min gay riyor kuuk gina riy ɗo mee satkiner ka tatko-ak, goy gem rakki jaamay ka gem kaak Piyer ɗukumtu ɗeŋgey-aka. Gem-ak ɗiyiiji ɗo Piyer aman : « Kiŋke-aŋ, nu balin̰ tale iŋ Iisa ɗo jineendi walla ? »
26 Um dos servos do sumo sacerdote, parente daquele a quem Pedro cortara a orelha, disse: Não te vi eu no jardim com ele?
27 Piyer gay tatirtu pey. Hiyya, ɗo wer-ak, kokir boogtu.
27 Pedro negou outra vez, e imediatamente o galo cantou.
28 Kar iŋ kawtir kawtira, ŋu amiltu min ɗo ger ka *Kayip ho ŋu iyiig Iisa ɗo ger ka Pilaat, tatkaw ka Room. Kar agindaw ku Yuudinnar-ak bal un̰je, asaan ŋu rakaaɗo nige ziŋkico uudin taat *gaanuunco ɗiytu awalle min ŋuu tee tee ka *Paakdi.
28 Depois conduziram Jesus da presença de Caifás para o pretório; era de manhã cedo; e eles não entraram no pretório, para não se contaminarem, mas poderem comer a páscoa.
29 Ampaa ko, Pilaat amiliico, ŋa dakiig gas kara. Kar ŋa indiig aman : « Gem-aŋ, ku gasji maa kaawra ? »
29 Então Pilatos saiu a ter com eles, e perguntou: Que acusação trazeis contra este homem?
30 Agindaw-ak telkiiji aman : « Ya gem-aŋ kat bal nige-ak, zer ni iyaajigɗo anne. »
30 Responderam-lhe: Se ele não fosse malfeitor, não to entregaríamos.
31 Pilaat gay ɗiyiico aman : « Di ŋaar-ak, oboŋga ku maaniiko, ku ɓaayiy deen kaawoy uudin taat gaanuunko ɗiytu. » Ŋuur gay telkiiji aman : « Nin bal gine botol taat nii dee gemo. »
31 Disse-lhes, então, Pilatos: Tomai-o vós, e julgai-o segundo a vossa lei. Disseram-lhe os judeus: A nós não nos é lícito tirar a vida a ninguém.
32 Iisa gay kaaw ja ko maman ŋa asiy mate. Ansii kat, uudin taat agindaw-ak kaawtu, kaaw-at astu ɗo werti.
32 Isso foi para que se cumprisse a palavra que dissera Jesus, significando de que morte havia de morrer.
33 Min ŋaar-ak, Pilaat un̰jitu pey ɗo geriy, ŋa koliig Iisa, kar ŋa indiig aman : « Has, kiŋke-aŋ ko sultan ka Yuudinnar walla ? »
33 Pilatos, pois, tornou a entrar no pretório, chamou a Jesus e perguntou-lhe: És tu o rei dos judeus?
34 Iisa telkiiji aman : « Kaawon̰-an, ki meen̰jin di pakire wala gee ku pey kat kaawjiŋ bir ? »
34 Respondeu Jesus: Dizes isso de ti mesmo, ou foram outros que to disseram de mim?
35 Pilaat gay kaawiiji aman : « Ya lociŋ-ak, nu *Yuudin̰ce walla ? Ŋuur gee ku darren̰ iŋ agindaw ku gay satkiner kat iyin̰ciŋ lotu. Kaawor ja, ki nig maa ? »
35 Replicou Pilatos: Porventura sou eu judeu? O teu povo e os principais sacerdotes entregaram-te a mim; que fizeste?
36 Iisa telkiiji aman : « Jarɗor tanto, taar ɗo duniinerro anne. Zer ya jarɗor kat anne-ak, wiktin-an, geendu jilintu ko min ɗo pise ku agindaw ku Yuudinnar. Kar gay, jarɗor tanto, taar ɗo duniinerro anne. »
36 Respondeu Jesus: O meu reino não é deste mundo; se o meu reino fosse deste mundo, pelejariam os meus servos, para que eu não fosse entregue aos judeus; entretanto o meu reino não é daqui.
37 Kar Pilaat indiig aman : « Ya pa-ak, kiŋke-aŋ ko sultan ɗoo ? » Iisa gay telkiiji aman : « Kiŋ meen̰jiŋ kaawit ko. Nun, ŋu weentu ho nu as ɗo duniiner asaan naa gaare seene. Gee kuuk raka seene, ŋuur cokiya kaawor. »
37 Perguntou-lhe, pois, Pilatos: Logo tu és rei? Respondeu Jesus: Tu dizes que eu sou rei. Eu para isso nasci, e para isso vim ao mundo, a fim de dar testemunho da verdade. Todo aquele que é da verdade ouve a minha voz.
38 Pilaat indiig Iisa aman : « Seen gay taar maa ? »
38 Perguntou-lhe Pilatos: Que é a verdade? E dito isto, de novo saiu a ter com os judeus, e disse-lhes: Não acho nele crime algum.
39 Kar gay, kuŋ gin aadin taat nu pikgiyko gem ka daŋaayner ɗo iidin ta *Paakdi. Kar diŋ gay, ku raka naako pikin̰ sultan ka Yuudinnar walla ? »
39 Tendes, porém, por costume que eu vos solte alguém por ocasião da páscoa; quereis, pois, que vos solte o rei dos judeus?
40 Ŋuur gay kooliiji aman : « Ha’a, ŋaarro. Ni raka Barabaas ! » Sando, Barabaas-ak gay, ŋaar bandin̰ce.
40 Então todos tornaram a clamar dizendo: Este não, mas Barrabás. Ora, Barrabás era salteador.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar João 18, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.