Marcos 14

Cuiba NT (CUI_WBT) vs AAI

Sair da comparação
AAI TUR GEWASIN O BAIBASIT BOUBUN
1 Acoibi po matacabiyobe cataunxuae seica poxonae jiwi nacaetutsina penabanaenexa pexaewa, peyabara nanta xeinaenexa barapo matacabi xua poxonae caena bayatha matha judiomonae Egipto nacua weya panenebiya. Barapo matacabi pewʉn Pascua matacabi wʉn. Barapo Pascua matacabi wʉntha jiwi xane pan, po pan xua jopa cotowiyo. Sacerdotemonae pia pentacaponaewi tatsi, irʉ pomonae jiwi pecuidubiwi Moisés pia peitorobi coyene tatsi, daxita barapomonae nabarʉ muxu jei xua bepa pinae eta bichi tsane poxonae Jesús nameicha waetabinchi pebexubinexatsi.
1 Tar Nowaten naatu Faraw Wanawanan Yeast En ana hiyuw i veya rou’ab nahimaim bat. Naatu firis ukwarih, Ofafar bai’obaiyenayah i wa’iwa’iramaim ef hinuwet mi’itube Jesu hitab hita’asabun isan.
2 Ichitha barapomonae najeye: —Abʉ jopa waetabi tsainchi poxonae jiwi Pascua matacabi wʉntha nacaetuta penanabanaenexa pexaewa. Tsipei icha barapo mataqueitha waetabichipatsi pinmonae anaepanaya najume cayayataxubichipa, najei daxita barapomonae xua Jesús yabara paebatsi.
2 Naatu hio, “Men hiyuw tanabowabow wanawanan tanasinafumih, anayabin rakit boro tanaku’ub.”
3 Poxonae Jesús Betania tomaratha popona, bapoxonae Jesús Simón pia bo tatsi betajoniyatsi, pon peperʉ sawinchi. Poxonae Jesús eca pexaethopaewatha, bapoxonae patopa petsiriwa. Bapowa capatopa alabastro ibo bosibʉ atsato, xua bichocono wʉnca penasiwa xua petuxueiwa. Barapo petuxueiwa bichocono ainya matoma. Poxonae wacataba barapo bosibʉ, bapoxonae Jesús mata epatabatsi barapo petuxuei nasiwatha.
3 Jesu in Bethany orot Simon biyan kokom ani’anin ana bar wanawanan run, ma bay eaau basit babin ta kibub kabayamaim hikwak raiy yamurin gewasin hisuwai batabat bai narun, iti raiy i ana baiyan gagamin, kibub sikan ana gigiwaiyomaim takakir Jesu aribun yan isuwai re.
4 Pomonae irʉ baxota ena, barapomonae jiwana anaepana, yawa caemonae najei: —¿Eta pocotsiwa metha saya xuba jane barapo petuxuei nasiwa?
4 Sabuw afa nati’imaim hima’am hi’i’itin yah so’ar naatu taiyuwih hima higam hio, “Aisim iti raiy yamurin gewasin asir ebisuwai kwanikwaniy?
5 Barapo petuxuei nasiwa becaenaetsipatsi. Bapoxonae bexeinaetsipatsi trescientos po paratiximonaebe po paratiximonaebe xua namatomata xua poxonae trescientos matacabibe nexa xua poxonae nacuita. Barapo paratixitha beyawenaetsipatsi peacopeibi jiwi, najei barapomonae. Bapoxonae barapomonae barapowa casebatsi.
5 Iti raiy i 300 denari tafanamaim auman boro hitatubun naatu kabay sabuw bai’akirayah hitibaisih!” Naatu babin hi’i’iyab higam hiu kwanikwaniy.
6 Ichitha Jesús jeye barapomonaetha: —Moya pande, bara pacopare. ¿Eta pocotsiwa metha barapowa pabiataneme? Pocotsiwa barapowa inta exana apara seicayarʉ xua pexeinya coyene inta exana.
6 Baise Jesu eo, “Babin kwaihamiy! Aisim kwaowa’awa’an? Sawar gewasin maiyow ayu isou sinaf.
7 Barapo irathe peacopeibi jiwi paca barʉ jinompeibina ataya tsaibi tsane. Paca itacʉpa xua beta pata exaname barapomonae poxonae paichichipame. Ichitha nama paxam jopa ataya paca barʉ poponae tsainchi barapo irathe poxonae paca itacʉpa xua pana neyawename.
7 Kwa boro mar etei bai’akirayah bairi kwanama, veya afa baibaisih isan kwanakokok boro kwanibaisih. Baise ayu boro men mar etei bairit tanama’amih.
8 Barapowa xua nenta epataraba tapepontha xua petuxuei tuxusi nasiwatha apara xua tsiwanaya nenacui yabara nacui wʉnaeta xua mʉthʉ tana neboyaenexa poxonae tʉpaein.
8 Babin abistan sisinaf i karam ayu isou sinaf, raiy yamurin gewasin biyau imaim isuwai re’er i ayu yanowahu biyau eyayabunai ufibo hinayai.
9 Bara xainyeya paca tsipaebatsi. Daxita nacuanthan poxonae jiwi cueicueijei tsane Nacom pia pecapanenebiyae diwesi barapo jiwi yawa yabara paebina xua pocotsiwa poxonae bapowa inta exana xua jiwi bapowa peyabara cui nanta xeinaenexatsi, jei Jesús.
9 Anababatun a tur ao’owen, iti Tur Gewasin tafaram tutufin wanawanan hinao hinabibinan, iti babin abisa sisinaf sabuw boro isan hinao naatu hinanuh.”
10 Barapoxonae Judas Iscariote pon doce poyobe jiwana, pomonae Jesús pijimonaexae tatsi, bapon sacerdotemonae pia pentacaponaewi tatsi beya pona. Bapon pona xua petsipaebinexa xua Jesús caenaetaxubinchi barapomonaetha.
10 Imaibo Judas Iscariot Jesu ana bai’ufununayan orot ta nah 12 wanawanahimaim tit in firis ukwarih biyah tit saise ef tanuwet Jesu umahimaim tayai hitarab tamorob.
11 Poxonae barapomonae baxua jume taerʉcʉpa bichocono ichichiparʉcʉpa baxua. Yawa barapomonae Judas Iscariote muxu tsipaebatsi xua paratixi catsibapaebatsi. Bapoxonae Judas tamropata pitaba xua jeita, xua po coyenetha Jesús pecaenaetaxubiwa tsainchi barapomonaetha poxonae peyapu xanepanaewatha.
11 Naatu abistanawat eo hinonowar hiyasisir men kafaita, naatu kabay baitinin isan hi’omatan. Judas misir ef ana gewasin nuwet imaim Jesu tab titih hita’asabun isan.
12 Nexata copiya matacabi jopa po matacabi tsiwana penanta carucuae matacabi xua po matacabintha poxonae jiwi tsinacaetutsina, xua penabanaenexa pan, po pan jopa muxuna pentsiyo levadura matawʉn, pocotsiwa xua cotowa exana pan. Barapo penanta carucuae matacabitha ba corderoxi pebtoxi xua oveja coxi jutebatsi xua jiwi pexaenexa. Bapoxonae barapo jiwi cayabara nanta xeina xua caena bayatha pia pamo susato jiwi tatsi corderoxi juteba yawa xane beya poxonae panenebiya Egipto nacua weya. Barapo matacabitha Jesús pijimonae yainyabatsi, jeye: —¿Exota ichichipame xua xota pexaewa paca tsiwʉnaetsinchi wanabanaenexa tsane xua Pascua wʉn matacabi nexa? jei barapomonae.
12 Faraw Wanawanan Yeast En ana hiyuw aa ana veya wantoro’ot ebubusuruf, nati’imaim Tar Nowaten ana hiyuw aa isan bobaituw sheep natunatuh wabih lamb imaim terouw tisisibor. Imih Jesu ana bai’ufununayah hibatiy, “O kukokok boro menamaim Tar Nowaten ana hiyuw ana bogaigiwas o isa?”
13 Bapoxonae Jesús itoroba nacueyatabe poyobe ponbe xua doce poyobe jiwana, pomonae Jesús pijimonae tatsi. Jesús jeye: —Tomara beya paponarebe. Barapo tomarathiya pantenta ponaenamebe pebin pon mera yantana ponaena juruwatotha. Bara bapon papuna pondebe.
13 Basit Jesu ana bai’ufununayah orot rou’ab eobaimanih eo, “Kwanan bar oto’otowen kwanatitit nati’imaim orot ta boro noukwatamaim harew nahun na’abar nan bairi kwanitar,
14 Bo beya paponarebe ichaxota bapon joniyaena. Pon bo pexeinaein pabarande: ‘Pon jiwi Pecuidubin cabarai: ¿Incane tutura, po tututha tajiwimonae barʉ nabanaein pexaewa Pascua wʉn matacabi nexa?’ jei bapon, pajandebe.
14 naatu kwani’ufunun bairi kwanan, bar menatan erur imaim kwanarun. Nati’imaim bar matuwan kwanau, ‘Bai’obaiyenayan ebibat bar awan menatan ayu au bai’ufnunayah bairi Tar Nowaten ana hiyuw anaa?’
15 Bapoxonae bapon paca tsita itacayopichinabe po tutu pin tutu po tutu xua asiyeicha po tutu xua bayatha tutu xaneba. Barapo tututha pexaewa pana cui wʉnaetajebare xua wanabanaenexa pexaewa barapo Pascua wʉn matacabi nexa, jei Jesús.
15 Naatu bar tafantoro’ot awan ta gewasin hiyabun inu’in nabi’obaiyi imaim kwanabogaigiwas.”
16 Bara bapoxonae baponbe ponatababe. Bara patopabe tomaratha. Bara tanebe daxita be po coyeneya bayatha Jesús paeba. Bapoxonae pexaewa nacui wʉnaetajebabe Pascua wʉn matacabi nexa xua penabanaenexa.
16 Bai’ufnunayah hitit hin bar oto’otowen hitit naatu Jesu iu’uwih na’atube sawar etei’imak hitita’uren, naatu Tar Nowaten ana hiyuw hibogaigiwas.
17 Poxonae quirei tsanaicha bapoxonae Jesús pijimonae barʉ patopa barapo tututha.
17 Veya re birabirab Jesu ana bai’ufununayah 12 bairi hina
18 Poxonae Jesús pijimonae cataunxuae barʉ xunaboca pexaethopaewatha, bapoxonae Jesús pijimonae barai, jeye: —Bara xainyeya paca tsipaebatsi caein pon paxam jiwana pam pon nebarʉ xaeuncua bapon necanaetaxubina ichamonaetha, jei Jesús.
18 hima bay hi’aa wanawanan Jesu misir eo, “Anababatun a tur ao’owen kwa wanawananamaim orot ta boro babau nao anamorob, nati orot i ayu airi efan ta’imon ama a’au.”
19 Nexata bapoxonae Jesús pijimonae tatsi ʉnthʉthʉ wecoyei tsʉrʉcʉpae, nexata daxita tsana jei tsoponae Jesustha: —¿Apara xan cacaenaetaxubinchi? jei daxita barapomonae xua Jesús tsana yainyabaponatsi.
19 Bai’ufununayah gubamih hurir himisir ta’ita’imon Jesu hibabatiyih, “O kunotanot ayu ai en?”
20 Jesús jume nota barapomonaetha, jeye: —Pon paxam jiwana pam xua doce poyobe jiwana xua cae paratotha pana nabarʉ jajaucuncuaponanbe pan apara bapon necaenaetaxubina ichamonaetha.
20 Jesu iyafutih eo, “Kwa na 12 wanawanamaim yait ana rafiy nab ayu airi tew yan anabubutu’ub orotoban nati.
21 Xan ponxaein Nacom Tananeitapetsin bewa tʉpaein, tsipei Nacom Pejume Diwesitha baxua neyabara paeba caena bayatha. Ichitha pebin tsocuae pon necaenaetaxubina ichamonaetha. Metha jame wʉnae tsipae icha bapon bayatha jopa naexanaetsipae, tsipei bexa tsane bichocono atene tsocuae tsane, bichocono abe tana necana exanaexae, jei Jesús.
21 Orot Natun i boro namorob Bukamaim hikikirum na’atube, baise yait Orot Natun baban eo emomorob i boro bai’akir kakafin maiyow nab, gewasin nati orot iti tafaramaim men tatufuw.”
22 Poxonae Jesús pijimonae barʉ xaeuncua, bapoxonae Jesús pecobetha pita pan. Yawa Paxatha tsipaeba, jeye: “Axa, maisa jʉntʉ coyene weiweinan xua pan pata tanecatsiwam”, jei. Bapoxonae Jesús pecobetha pan epa janaca, yawa catsiba pijimonae. Bapoxonae pijimonae barai, jeye: —Paxaema po pan epa janacan. Barapo pan apara neyabara caunuta tapepon xua poxonae tapaca tsitʉpaewatsi tsainchi, jei Jesús.
22 Bay hi’aa wanawanan Jesu rafiy bai merar yi yoyoban sawar imasib, ana bai’ufununayah itih eo, “Kwabai kwa’aan, iti i ayu biyou.”
23 Bapoxonae Jesús equeicha pecobetha pita corotiyo, yawa Nacomtha tsipaeba, jeye: “Axa, maisa jʉntʉ coyene weiweinan xua corotiyotha ecareca pepa uva mera xua pata tanecatsiwam”, jei. Bapoxonae Jesús pijimonae cata corotiyo xua pejiwana aapaponaenexa. Daxita barapomonae bara jiwana aapapona.
23 Naatu kerowas bai God ana merar yi sawar, ana bai’ufununayah itih etei’imak hitom.
24 Bapoxonae Jesús jeye pijimonaetha: —Pena petsiwʉnae muxu dutsi coyenewa paca tsipaebatsi. Barapo uva mera po mera xua corotiyotha tsijuntu eca yabara caunuta tajana barapo uva mera xua jana othoparenaein poxonae tʉpaein. Barapo jana tsita itapeinya xeinaena xua jiwi pinmonae yabara jʉntemainaein abe pia peexanae cuiru coyenein tatsi.
24 Naatu iuwih eo “Iti i ayu au rara au Obaibasit Boubun kwa etei isa abisuwai.
25 Bara xainyeya paca tsipaebatsi, barapo uva mera jopa equeicha paca barʉ apae tsainchi anoxuae. Meisa abʉ bexa tsane pena coyenewatha paca barʉ apaeinchi barapo uva mera poxonae Nacom neexanaena xua itorobiya ewatsin jiwi, jei Jesús.
25 Anababatun a tur ao’owen, Ayu iti wine boro men anatom maiye, anama’am wine boubun Tamai ana aiwobomaimibo anatom.”
26 Poxonae Jesús pijimonae barʉ najume weta xua naxʉna Nacom nexa, bapoxonae Jesús pijimonae barʉ pona demxuwa beya. Barapo demxuwa pewʉn demxu Olivowa, olivo naein peumenaexae baxota.
26 Naatu ew hitabor sawar himisir hitit hin Olive oyawemaim hitit.
27 Nexata Jesús pijimonae barai, jeye: —Anoxuae barapo merawithe daxita pam pana necuentarʉcʉpaename tapaca urapentsixaetsi tsainchi. Baxua paexanaename, tsipei Nacom Pejume Diwesitha paca yabara cui tsiwʉnaeya jeye: ‘Poxonae ovejamonae peewatsin bexubin, bapoxonae ovejamonae tsanarʉcʉpaena’, jei Nacom. Penamchixae poxonae ichamonae newaetabina tanebexubinexa pana necuentarʉcʉpaename.
27 Jesu ana bai’ufununayah hai tur eowen eo, “Kwa etei’imak boro kwanabihir ayu kwanihamiyu, anayabin Bukamaim iti na’atube hikirum.”
28 Ichitha taeyarapaeyo Nacom equeicha asʉ neexanaena. Bapoxonae paca tsiwana patopiyaeinchi Galilea nacua beya, poxonae bara beya paponaename, jei Jesús.
28 Baise morobone ana mimisir ufunamaim ayu boro wan anan Galilee anatit.”
29 Nexata Pedro Jesús jume notatsi, jeye: —Bequein ichamonae cacuentarʉcʉpaena jinya neuraxubixae, nama xan bapana jopa cacuenta naetsiricuae tsainchi taneuraxubixaemxae, jei Pedro.
29 Peter iya’afut eo, “Au ofonah boro hinabihir, baise ayu boro men anihamiy ana bihiramih.”
30 Nexata Jesús Pedro jume baraichi, jeye: —Bara xainyeya catsipaebatsi, po merawithe pewʉnaeya poxonae ainya jume cuiyobetha wacara pebto fibina, bapoxonae xam copiya acoibi po jume cuiyobetha neyabara jam tsane: ‘Jopa dapon yaitaeinyo’, neyabara jam tsane, jei Jesús.
30 Jesu Peter isan eo, “Anababatun a tur ao’owen boun gugumin o mar tounu ayu inayayoubu ufunamaim kokorere boro mar rou’ab nao’o inanowar.”
31 Ichitha Pedro equeicha jume daunweya, jeye: —Bara bequein capuna tʉpaeinchi ichitha baxua jopa cayabara paebi tsainchi, jei Pedro. Irʉrʉ daxita Jesús pijimonae tatsi bara jumichi, nanta jʉpiya paeba.
31 Peter fair raro’on rab eo, “Ayu boro men kafa’imo nati tur ana’omih, ayu o airit morobomih wabin abatun.” Naatu bai’ufununayah etei’imak tur ta’imon hio.
32 Nexata Jesús pijimonae barʉ patopa ichaxota tsica iriyo po iriyo pewʉn Getsemaní. Baxota Jesús barai pijimonae, jeye: —Xote abʉ paenare tha matha Taxatha tsipaebichi, jei Jesús.
32 Naatu hina efan wabin Gethsemane imaim hitit, Jesu ana bai’ufununayah isah eo, “Iti’imaim kwanama ayu anan anayoyoban.”
33 Jesús barʉ pona Pedro irʉ Santiago irʉ Juan. Bapoxonae Jesús bichocono ʉnthʉthʉ wecoyei, yawa bichocono ʉnthʉthʉ deideijei.
33 Peter, James, naatu John buwih bairi hin. Dogoron wanawanan busuruf yababan naatu biyababan ana bit tatam.
34 Nexata barapo acoibi poyobetha Jesús barai, jeye: —Bichocono jʉntʉ coyene natsepiya wecoyan, tsipei muxu tatʉpae. Xote paenare, yawa payoyocare xua painya tanebarʉ naitaewatsinexam, jei Jesús.
34 Naatu ana bai’ufununayah nah tounu isah eo, “Dogorou wanawanan yababan i ra’at kwanekwan kafa’imo nimfufuru, imih iti’imaim kwamare naatu mata nanuw kwanama.”
35 Nexata Jesús tsiwiyo dabe natsixitabiya, irabe taeuncuareca, tsipei jopa juniya ajʉntʉtaneyo. Jesús yaputane xua bichocono tsiatene tsane xua daxita jiwi abe pia peexanae coyenein tatsi. Daxota Jesús Paxa wʉca xua icha itacʉpatsi xua jopa penantawenonaewa xua peatenewa.
35 Jesu in kafa’imo yumatan aubabe me yan ra’iy naatu yoyoban saife ef tama’am na’at bai’akir ana veya tanan men tab.
36 Bapoxonae Jesús Paxa tsipaeba, jeye: “Axa caitacʉpa xua daxita exaname. Icha ichichipame xua taneyawenaewam tsane, newepire pocotsiwa neajʉntʉtane exana. Ichitha jopa necana exanaeinde xua pocotsiwa ichichipan. Saya jame necana exande xua pocotsiwa ichichipame”, jei.
36 Jesu yoyoban eo, “Tamai, Taimaya! Sawar etei i hamehamen karam boro inasinaf iti biyababan ana kerowas biyau’umaim kubosair, men ayu au kok baise o a kok.”
37 Nexata Jesús equeicha caibe iya ichaxota pijimonae jiwana tatsi taenatsi xua acoibi poyobe. Ichitha barapomonae maita. Jesús Pedro baraichi, jeye: —Simón, ¿maituncuame? ¿Jopa caitacʉpaeyo xua yoyocame xua jinya tanebarʉ naitaewatsinexam, mataʉtano xua bara cae horathano?
37 Naatu Jesu matabir maiye nan ana bai’ufununayah nah tounu hi’inu’in itih Peter isan eo, “Simon o mata fot ku’inu’in? Karam boro one hour ana fofonin mata hitanuw bairit tatama?”
38 Maisa payoyocare. Nacom patsipaebare xua jopa abe painya neexanaewa tsane poxonae caurimonae pia pentacaponaein tatsi piraichi paca jʉntʉ coyene jʉjʉta. Painya jʉntʉ coyene wetsina bichocono paichichipame xua Nacom painya netsipaebiwa, ichitha painya pepon bichocono paacoyenefaetabim xua painya netsipaebiwa Nacom.
38 Nah tounu isah eo, “Mata to’iwa’an kwayoyoban saise men routobon kwanab, ayub i ekokok baise biya i himorob.”
39 Equeicha Jesús bara nama caeto caibeya pona xua Paxa petsipaebinexa barapo jumetha, po jumetha copiya Paxa tsipaeba.
39 Jesu matabir maiye yoyobanamih in, tur ta’imonabanak eo yoyoban.
40 Bapoxonae equeicha Jesús pijimonae beya pona xua acoibi poyobe. Daichitha barapo acoibi poyobe came maitumena, tsipei bichocono itata tsacatsaquei xua itamaipana. Barapomonae jopa yaputaeyo xua Jesús petsipaebiwatsi poxonae yaichamaicha mata taenanaboumeinchi.
40 Naatu matabir maiye nan ana bai’ufununayah biyah tit matah koun bit sawar hi’inu’in itih, naatu Peter tur o isan kasiy awan bit.
41 Bara nexata equeicha Jesús saya cuenta pona pijimonae, xua Paxa equeicha petsipaebinexa. Equeicha pijimonaetha patopa acoibi po cuiyobetha. Jesús jeye pijimonaetha: —¡Moya bara painya nepu maitumenaeinde, aunxuae jopa Nacom patsipaebim xua painya necayawenaenexa! Bayatha tsuxubi po horatha xua xan ponxaein Nacom Tananeitapetsin, ichʉn necaenaetaxubina ichamonaetha, pomonaetha pomonae peantʉcoyenebe jiwi.
41 Jesu mar baitounin matabir maiye na ana bai’ufununayah biyah tit eo, “Kwa i boro’ika kwai’in kwabiyarir? Kwaiyariraka! Mata tenuw. Orot Natun i sabuw kakafih umahimaim hiyai hinab hinafatumimih.
42 Panacosabapende, panonobapondeno. Antha bʉ poinchi. Dota dawerena pon necaenaetaxubina ichamonaetha, jei Jesús.
42 Kwamisir tan, kwa’itin, orot yanuwayan i natitaka, nabuwu’umih.”
43 Poxonae Jesús cataunxuae tsipaebuncua pijimonae, bapoxonae Judas patopa. Bapon Judas doce poyobe jiwana caein pomonae Jesús pepa pijimonaexae tatsi. Judas pinmonae barʉ patopa Jesustha. Ichamonae cusin cajinjinca. Ichamonae iwabi cajinjinca. Daxota daxita barapomonae pata tsipei sacerdotemonae pia pentacaponaewi tatsi, irʉ pomonae jiwi pecuidubiwi Moisés pia peitorobi coyene tatsi, irʉ pomonae pitiri jiwirʉ daxita barapo pentacaponaewi itoroba barapomonaetha.
43 Jesu ana tur eo sawara’e, bai’ufununayah nah 12 wanawanahimaim Judas yanuwayan, firis ukwarih, Ofafar bai’obaiyenayah naatu regaregah ai’in kou’ay gagamin kaiy kefat auman Judas nawiyih bairi hina hitit.
44 Judas pon Jesús caenaetaxubinchi beya poxonae bapon patopa cou tsiwanaya paeba barapo pin bicheitotha cou Jesús yabara paebatsi, cou jeye: “Pon tsutsubin bapon apara barapo pebin Jesús. Nexata moya bara pawaetabare. Pacaponde xua soldadomonae xainwaicha pecʉtsinexa tsane”, jei Judas.
44 Yanuwayan i kou’ay eobaimanih, “Orot menatan ayu anab ana mamamay kwa a kok orotoban nati, kwanab kwanafatum naatu kwanakaif auman kwanan.”
45 Nexata Judas Jesús imoxoyo caquita poinchi. Bapoxonae nainya Jesús jeichichi: —Pon jiwi Necuidubim, ¿xamda? jei Judas. Bapoxonae nainya Judas Jesús tsutsubatsi.
45 Basit hina hititit ana veya Judas mutufor in Jesu biyan tit eo, “Bai’obaiyenayan!” Naatu mamay.
46 Nexata barapomonae pomonae Judas pebarʉ patopaexae, Jesús imoxoyo caquita umenarʉcʉpatsi. Bapoxonae Jesús waetabatsi.
46 Naatu Jesu hibai hirab hifatum.
47 Caein pon Jesús pijimonae tatsi jiwana, bapon nainya cusi namara wejonta. Bapoxonae bapon muxuyoro catsoniba, pon sacerdotemonae pia pepa pentacaponaein tatsi tanacuitatsi bapon muxuyoro catsonibatsi.
47 Baise orot ta nati’imaim batabat kaiy bai firis ukwarin ana akir wairafin tainin buru’um.
48 Bapoxonae Jesús jeye jiwitha: —Pacapatame cusin, yawa iwabi ichi be poxonae pacana ichim pontha pon jiwi pecaibin.
48 Jesu awan tara’ah kou’ay isah eo, “Kwa a kaiy, a kefat kwaiteten kwanan ayu fatumu’umih ana itinin ayu i bainowan orot na’atube.
49 Daxita matacabin Nacom pin pia botha tatsi paca barʉ poponeibatsi. Paca cuidubeibatsino. Daichitha bapoxonae jame jopa pana newaetabim. Ichitha daxita baxuan neyabara canacui jume weta exana, bayatha Nacom Pejume Diwesitha tana necui yabara wʉnae tsiwanaya paebixae pomonae Nacom peitorobi jume pepaebiwi.
49 Mar etei Tafaror Baremaim ama abibinan men imaim kwatafatumu? Baise abisa Bukamaim hi’o hikikirum i nan niturobe.”
50 Bapoxonae Jesús daxita pijimonae cuentarʉcʉpatsi.
50 Nati’imaim ana bai’ufununayah etei’imak hihamiy hibihir.
51 Bapoxonae pewowin Jesús puna poinchi pon saya meisa paparuwatha naepa yaraba. Barapo pewowin waetabatsi pomonae Judas barʉ patopa.
51 Orot boubun ta ana faifuw baban akisin ius Jesu bi’ufunun, hisinaftobon hitab hitafatumimih,
52 Ichitha barapo pewowin nama xuetacuta pia paparuwa epato. Tamasa naetsiricua.
52 baise ana faifuwawat hibai i segar bihir.
53 Pomonae Jesús teicatsi, barapomonae Jesús capoinchi pon sacerdotemonae pia pepa pentacaponaein tatsi pia bo tatsi beya, pon yatsicaya peainya cuin. Baxota irʉ sacerdotemonae pia pentacaponaewi tatsi nanacaetuta. Irʉ pitiri jiwino nanacaetuta. Baxota irʉ nanacaetuta pomonae jiwi pecuidubiwi Moisés pia peitorobi coyene tatsi. Daxita barapo penacaetutsi jiwi, barapomonaetha jiwi wʉn duta “Pecanamata caitorobi jiwi bicheito”, jei.
53 Firis Gagamin, orot ai’in, Ofafar bai’obaiyenayah, etei hiru’ay hima’am Jesu hibai hina firis ukwarih ana baremaim hirun.
54 Irʉ Pedro Jesús tsiwiyo tajʉ pu taetae tsiniyatsi beya poxonae patopa panatha, po panatha ichaxota sacerdotemonae pia pepa pentacaponaein tatsi tauncuatsi bo. Poxonae Pedro pana tututha joniya bapoxonae naeca imoxoyo policiamonaetha pomonae Nacom pin pia bo tatsi pe-eenaewi. Pedro cui tane po coyeneya xua Jesús cana exanatsi pomonae nacaetuta. Pedro nonopeca isototha.
54 Peter ef yokaika i’ufnunih bairi hina Firis Gagamin ana bar merar hitit imaim ma’utenayah wairaf hi’asir hima rararih i na bairi hima rarih.
55 Sacerdotemonae pia pentacaponaewi tatsi, irʉ ichamonaeno pomonae pecanamata caitorobi jiwi bicheito, daxita barapomonae jeita ichamonae pomonae xua Jesús naerabiya peyabara paebinexatsi pocotsiwa xua Jesús paeba, xuano xua exana, pia barapo jumetha paebichi xua bara Jesús tʉpa peexanaewa tsainchi. Bara bequein pin bicheito pata xua Jesús abeya peyabara paebinexatsi, ichitha cataunxuae barapomonae pomonae pecanamata caitorobi jiwi bicheito came jopa xeinaeyo po diwesi xua daxota Jesús pebexubinexatsi.
55 Firis ukwarih naatu kanisel ana kou’ay sabuw tutufin etei hisinaftobon baifuwen tur hibow hitit saise imaim Jesu hita’asabun isan, baise ana kakafin men ta hitita’urimih.
56 Pinmonae bequein Jesús yabara naerabiya paebatsi, ichitha tsanaya barompaya pia diwesin paeba.
56 Sifrubonayah moumurih maiyow Jesu isan hifufuwen, baise hai tur hio men Jesu sisinafumaim hi’o’omih.
57 Ichamonae asiya umena, yawa naerabiya Jesús yabara paebatsi.
57 Naatu sabuw afa himisir Jesu isan baifuwen tur hibow hit hio.
58 Barapomonae jeye: —Paxan pajume tan xua bapon Jesús paeba, jeye: ‘Xan abe exanaein barapo Nacom pin pia bo, po bo jiwi pia coutha acaba. Acoibi po matacabibe icha bo equeicha exanaein po bo jiwi jopa exanaeyo’, jei Jesús, jei barapomonae.
58 “Aki eo anowar, ‘Sabuw umahimaim Tafaror Bar hiwowowab ayu boro anataraboun nare naatu veya tounu ufunamaim boro ana wowab maiye, men sabuw umahimaim hiwowowab na’atube.’”
59 Daichitha barapomonae awiya came cataunxuae tsanaya barompaya ichawan paeba. Barapomonae pia pepaebiwan xua Jesús peyabara paebiwatsi jopa pebʉrʉya nanta jʉpaya nanta xeinaeyo.
59 Baise hai tur hio men ta sisinafumaim hi’o’omih.
60 Bapoxonae sacerdotemonae pia pepa pentacaponaein tatsi asiya uncuataba xua daxita peitabaratha tatsi. Bapoxonae bapon Jesús yainyabatsi, jeichichi: —¿Jopa jume notsim barapomonae? ¿Bara xainyei xua po jumein barapomonae cayabara paeba? jei bapon.
60 Imaibo Firis Gagamin misir sabuw nahimaim bat Jesu ibatiy, “Orot hairi sif hirurubon inowar naatu boro hai tur wan inay ai en?”
61 Daichitha Jesús saya moya uncua. Jopa jume notsiyo bapontha. Daxota equeicha sacerdotemonae pia pepa pentacaponaein tatsi jeye Jesustha: —¿Bara yatsicaya xam Mesías pon Nacom necaitorobin, pon Nacom Pexantom, po Nacom wʉnae pajainteiban? jei bapon.
61 Baise Jesu men kafa’imo tur ta eomih, Firis Gagamin ibanak ibatiy maiye, “O i Roubininayan God Baigegewasinayan Natun?”
62 Bapoxonae Jesús jume nota bapontha jeye: —Aa, bara xan tsocuaein apara, Nacom Pexanton apara. Paxam pana netaename xua xan ponxaein Nacom Tananeitapetsin ecaein Nacom pecoxa weya tatsi, pon peayapusʉ itorobi coyenewa pexeinaein. Mataʉtano pana netaename poxonae equeicha patopeicaein tsaquinaebowantha xua peitaboco wetsica, jei Jesús.
62 Jesu iya’afut eo, “Ayu i Natun, naatu kwa etei boro Orot Natun God fairin uman asukwafune namare rofom wanawanan nanan kwana’itin!”
63 Nexata bapoxonae sacerdotemonae pia pepa pentacaponaein tatsi, pin anaetha anaya pia paparuwa nata tsitsinaxuba, peyabara anaepanaexaetsi Jesús, jeye: —¡Nama equeicha jopa wanantawenonaewa ichamonae xua wanaca tsipaebiwa tsane xua bapon peyabara paebiwatsi! Bapon natsiaenae exana abe pepaebixae barapo jume poxonae Nacom pexanto najainta.
63 Naatu Firis Gagamin iti tur nonowar ana faifuw bow seb naatu eo, “Aki men akokok sif rubonayah!
64 Bara paxam pajume taneme pocotsiwa bapon paeba pocotsiwa Nacom jopa ichipaeyo. ¿Eta xua pacayabara nanta xeiname xua paexanaename bapontha abe pepaebixae? jei. Daxita barapo pecanamata caitorobi jiwi bicheito jeye: —Bara xainyeya paebame. Jesús abe pia pepaebixae, Nacom tsitatsi xua bapon Nacom tsita natsicuentatsi. Daxota bapon bewa tʉpaena, jei barapo pecanamata caitorobi jiwi bicheito.
64 Baigigimen tur eo kwanowar, mi’itube kwanotanot?” Etei’imak hio, “I bowabow kakafin sinaf naatu i boro namorob?”
65 Bapoxonae barapomonae jiwana, peonetha Jesús anaya itabara subabatsi. Poxonae Jesús itacuere cʉtatsi, bapoxonae Jesús itabara tsaquibacotatsi pecobetha. Barapomonae jeye Jesustha: —Incane pana netsipaebare: ¿Jintam caitabara tsaquibobara xua bequein paca itabara cʉtatsi? jei barapomonae. Bapoxonae irʉ policiamonae pomonae Nacom pin pia bo tatsi peenaewi Jesús itabara cuaintatsi.
65 Sabuw afa Jesu yumatan hikwaitututur naatu matan faifuwamaim hisum hirab hio, “Kuo anowar yait o rabi?” Ma’utenayah auman rebareban hifafar.
66 Poxonae cataunxuae Jesús cana exanompatsi bapoxonae irʉrʉ Pedro eca panatha tsica xua bo peʉma werena. Bapoxonae yabʉyo patopa powa sacerdotemonae pia pepa pentacaponaein tatsi tanacuitatsi.
66 Peter ufun bar meraraka ma’am basit Firis Gagamin ana akirwairafin babitai na sisibinamaim tit,
67 Poxonae barapowa Pedro tainchi xua nonopeca, Pedro came taeuncuatsi. Pedro jeichichi: —Apara xam bayatha irʉrʉ napuna poneibame Jesús, pon Nazaret tomarapin, jei yabʉyo.
67 Naatu Peter ma wairaf rarar babitai bat itin kikin naatu eo, “O auman Jesu airi Nazarethane kwana.”
68 Ichitha Pedro jume matawenta bapowa, jeye: —Jopa dapon yaitaeinyo, mataʉtano jopa yaputaeinyo pocotsiwa xua yabara paebame, jei Pedro. Bapoxonae Pedro pona bomʉxʉ coiboto beya. Bapoxonae wacara pebto fiba.
68 Baise Peter youb, “Ayu men aso’ob o abitur ku’o.” Basit i bar merar ana etawan gagamin ufunane tit, naatu kokorere eo.
69 Equeicha bapowa Pedro tainchi. Bapoxonae bapowa tamropata pitaba xua tsipaeba pomonaetha pomonae baxota irʉ umena. Bapowa Pedro yabara paebatsi, jeye: —Apara bapon pomonae Jesús pijimonae tatsi jiwanapin, jei.
69 Akir babitai Peter itin maiye, naatu nati’imaim sabuw hibatabat tur ta’imon hai tur eowen, “Iti orot i Jesu ana bai’ufununayan ta!”
70 Equeicha Pedro jume matawenta bapowa, jeye: —Jopa dapon yaitaeinyo, jei Pedro. Pirapaeyo pomonae umena baxota equeicha Pedro tsipaebatsi jeichichi: —Bara xaniwaicha barapomonae jiwanam. Apara xam Galilea nacuapim, jei pomonae umena.
70 Baise Peter ibanak youb maiye, hima kikimin sabuw bairi hibatabat Peter hiu, “Tur anababatun o i Jesu ana bai’ufununayan orot ta, anayabin o auman i Galilee orot.”
71 Nexata Pedro jume daunweya, jeye: —Bara Nacom peitabaratha xainyeya paca tsipaebatsi pocotsiwa bara xainyeya tapaebiwa. Icha jopa xainyeya paca tsipaebichipaetsi metha barabʉ Nacom abe necana exanaetsipa. Equeicha paca tsipaebatsi: ‘Jopa dapon yaitaeinyo’, xuaunxuae pon payabara paebame, jei Pedro.
71 Peter eobaifaro eo, “Anababatun a tur ao’owen, God baimakiy nitu ayu ana bifufuwen na’at, ayu nati orot men aso’ob!”
72 Bapoxonae irʉrʉ caena nainya wacara pebto equeicha fiba. Nexata Pedro nanta xeinataba xua bayatha Jesús Pedro tsipaebatsi poxonae jeye: ‘Xam barapo merawithe pewʉnaeya poxonae ainya jume cuiyobetha wacara pebto fibina xam copiya acoibi po jume cuiyobetha neyabara jam tsane: Jopa dapon yaitaeinyo neyabara jam tsane. Bapoxonae nainya irʉ wacara pebto fibina’, jeichichi Pedro xua Jesús paeba. Nexata bapoxonae Pedro bichocono wecoyei peanthʉthʉtanexae xua Jesús peyabara paebiwatsi.
72 Mar ta’imonamo kokorere mar bairou’abin eo, naatu imaibo Peter nuhin taseb Jesu mi’itube eo not, “Kokorere mar rou’ab nao ana veya o boro mar tounu ayu inayoubu.” Naatu Peter busuruf rerey.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Marcos 14, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.