João 18

Cuiba NT (CUI_WBT) vs AAI

Sair da comparação
AAI TUR GEWASIN O BAIBASIT BOUBUN
1 Poxonae Jesús najume weta xua poxonae Paxa tsipaeba, bapoxonae pomonae Jesús pijimonaexae tatsi Jesús barʉ pona. Jesús barʉ pona foto iya icha muxunene beya, po foto cataunxuae ira tsewa. Barapo foto pewʉn Cedrón. Barapo icha muxunene beya umena xua ponaein peʉbi naein, baxota Jesús pijimonae barʉ patopa.
1 Jesu yoyoban sasawar ufunamaim ana bai’ufnunenayah bairi efan nati hihamiy hin Kidron Kwaf hirabon. Nati’imaim i masaw ta, imaim Jesu ana bai’ufnunenayah bairi ten tema’am.
2 Judas, pon Jesús caenaetatsi, bapon yaputane barapo momiyo tsipei baxota matha matowa Jesús pijimonae barʉ nacaetuteiba.
2 Judas yanuwayan menamaim hima’am i so’ob, anayabin Jesu anabai’ufununayah bairi mar etei imaim teruru’ay.
3 Judas patopa ichaxota Jesús pijimonae barʉ uncua. Judas barʉ pona soldadomonae irʉno policiamonae, po policiamonae pomonae Nacom pin pia bo peyabara umenaewi. Daxita barapomonae, pomonae Judas barʉ patopa fariseomonae itoroba irʉ sacerdotemonae pia pentacaponaewi tatsi itorobarʉ. Daxita barapomonae cusin capona. Irʉ ichamonae lámparan capata irʉ ichamonae banaxuton capata.
3 Imih Judas Romans hai baiyowayah hai kou’ay bonawiyih naatu afa i orot ukwa’ukwarih firis ukwarih biyahine hiyafarih hin naatu afa i Pharisee biyahine hin. I umah, ahay waf hibow naatu hinow hitoto’aben kawih hin masaw yan hitit.
4 Bequein Jesús tsiwana yaputane barapomonae xua po coyene pecana exanaewa tsainchi, ichitha Jesús itataya yawa yainyaba, jeye: —¿Jintam pawenawenam? jei Jesús.
4 Jesu abistanawat boro isan hinamamatar i so’ob, imih au nah isutait tit naatu ibatiyih, “Kwa yait kwanunuwih?”
5 Daxita barapomonae Jesús jume notatsi, jeye: —Apara Jesús Nazaret tomarapin pawenawenan tsompae, jei. Jesús jume nota, jeye: —Apara bara bapon uncuanje, jei Jesús. Irʉ Judas, pon Jesús caenaetatsi, baxota nauncuarʉ.
5 Hiya’afut hi’o, “Jesu Nazareth mowan.
6 Poxonae Jesús, jeye: “Apara, bara bapon uncuanje”, jei, bapoxonae barapomonae peʉma iyiya caibeya yawa xuirabathopa.
6 Anamaramaim Jesu eo, “Ayu i iti. I ou’uf hibat naatu me yan hira’iy rabih.
7 Equeicha Jesús yainyaba, jeye: —¿Jintam pawenawenam tsompae? jei. Equeicha barapomonae, jeye: —Apara, Jesús Nazaret tomarapin pawenawenan tsompae, jei barapomonae.
7 Ibanak i batiyih maiye, “Kwa i yait kwanunuwih.”
8 Nexata Jesús barai, jeye: —Bayatha paca tsipaebatsiba: ‘Apara bara bapon uncuanje’, jan. Icha pana newenawenam bara tamonae inta painta pu copabare, jei Jesús.
8 “Ayu kwa ouwi wei, ayu i iti.” Jesu iya’afut. “Ayu kwananunuwuhu na’at, basit au bai’ufununayah kwanihamiyih hinan.”
9 Baxua exana tsipei caena bayatha Jesús jeye Paxatha: “Axa, barapo tamonaexae beta bebetan yawa jopa copatsinyo xua ichʉn tana newepu aichurucuaewa”, jei Jesús.
9 Iti namamatar saise tur abistan hi’o’o i nan niturobe. “Tamaim abistan ibitu, men ta kasiy.”
10 Bapoxonae Simón Pedro namara wejonta pia wato cusi. Simón Pedro muxuyoro catsoniba pon pewʉn Malco, po muxuyoroto pecoxa werucuiya. Bapon Malco pon sacerdotemonae pia pepa pentacaponaein tatsi tanacuitatsi.
10 Naatu Simon Peter, i ana kaiy auman batabat, rowenra’ah firis ukwarin ana akir orot tainin asukwafune eafuru’um. Akir orot wabin Malchus.
11 Jesús Pedro baraichi, jeye: —Cusi jeinca pentacuerutha. ¿Eta pocotsiwa daxua daichim? ¿Xam ichipame xua jopa taexanaewa tsane pocotsiwa caena bayatha Taxa neitoroba xua bara bewa jiwi atene tana necana exanaewa? jei Jesús.
11 Jesu Peter isan eo, “A kaiy kwiwan maiye! O kunotanot, Ayu Tamai kerowas bitu boro men anatom”
12 Bapoxonae soldadomonae irʉ soldadomonae pia pentacaponaein tatsi irʉrʉ policiamonae, po policiamonae pomonae Nacom pin pia bo peyabara umenaewi, daxita barapomonae Jesús waetabatsi yawa maxʉ cʉbatsi.
12 Imaibo Rom rakit wairafih hai ukwarih bairi naatu Jew hai ma’utenayah bairi Jesu hibai hifatum,
13 Bapoxonae Jesús capoinchi Anás pia bo tatsi beya. Bapon Anás Caifás paxuyo tatsi. Bapon Caifás barapo weitharʉ sacerdotemonae pia pepa pentacaponaein tatsi naexana.
13 naatu wantoro’ot hibai hin Annas biyan hitit, nati kwamur wanawanan i Firis ana ukwarin ma’am ana veya, nati orot i Kaiafas rawan.
14 Barapon Caifás, pon caena bayatha jei judiomonaetha: “Metha wʉnae xua bara caein piamonae yaitatsina pebexubinexatsi xua daxita piamonae tatsi jopa petajutebinexatsi”, jei Caifás xua bayatha paeba.
14 Iti orot Kaiafas i Jew uwih eo, gewasin orot ta’imon sabuw etei isah tamorob.
15 Simón Pedro irʉ ichʉn ponxaerʉ Jesús pijimonae tatsi jiwana Jesustha napuna ponabe poxonae policiamonae Jesús capoinchi sacerdotemonae pia pepa pentacaponaein tatsi pia botha tatsi. Barapon pon ichʉn bapon yaitainchi xua sacerdotemonae pia pepa pentacaponaein tatsi yaitane. Daxota bapon sacerdotemonae pia pepa pentacaponaein tatsi pia pin pia bo panatha tatsi Jesús puna joniyatsi.
15 Simon Peter naatu bai’ufununayan turan ta hairi Jesu hi’ufunun bairi hin. Nati bai’ufununayan ta i firis ukwarin i su’ub, imih i ufunun bairi hin firis ukwarin ana bar merar wanawanan hirun,
16 Nama Pedro aisowatha uncua peboupa juma werena. Daxota bapon pon ichʉn pana weya pona peboupa beya xua yabʉyo petsipaebinexatsi powayo yapu eeneiba peboupa. Bapon jeye: “Inta Pedro pu itorobarena xua bara jondenaena”, jei. Tsipei barapo sacerdotemonae pia pentacaponaein tatsi bapon yaitainchi daxota barapowa Pedro bara copatatsi xua bara jondenaena.
16 baise Peter etawan awan bat. Bai’ufnunenayan ta iban matabir maiye tit etawan awan akir babitai ifefeyan naatu babitai Peter iu basit, Peter na fur wanawanan run.
17 Nexata poxonae Pedro jondena, bapowa Pedro yainyabatsi, jeichichi: —¿Bara xam, Jesús pijimonae tatsi caein jiwanamda? jeichichi Pedro. Pedro jume nota, jeye: —Jume, apara xan dapon aibin, jei Pedro.
17 Babitai etawan awanamaim Peter isan eo, o i ni’i orot ana bai’ufnunenayan orot ta? Peter iya’afut eo, “En ayu men asu’ubimih.”
18 Yaitama irʉ aque tsuncuaerʉ daxota pomonae sacerdotemonae pia pepa pentacaponaein tatsi tanacuitatsi irʉ policiamonaeno, daxita barapomonae isoto itutaeta barapo panatha. Daxita barapomonae nonopumena barapo isototha. Pedro irʉ baxota nanonopuncuarʉ.
18 Nati ana gugumin i siba’u kwanekwan imih akir wairafih naatu ma’utenayah bairi wairaf hi’asir hi’ar bebera’uh hibat rararih. Imih Peter rabon in bairi hibat rararih.
19 Irʉrʉ bapoxonae sacerdotemonae pia pepa pentacaponaein tatsi tamropata pitaba xua Jesús matowa peyainyabiwatsi. Jesús jeichichi: “Jesús, ¿jintam barʉ jinyamonae? ¿Eta po diwesi cuidubame barapo jinyamonae?” jeichichi Jesús.
19 Firis ukwarin Jesu ana bai’ufnunenayan naatu ana bai’obaibiyen isan ibatiy.
20 Jesús jume nota, jeye: —Caena bayatha daxita jiwi peitʉtha cueicueijan tsaibin. Judiomonae pia penacaetutsi bontha ataya cuidubeiban. Mataʉtano Nacom pin pia botha ichaxota judiomonae nacaetuteiba, baraxotano ataya cuidubeiban. Bapana jopa jiwi wepu nameicha paebin xua pocotsiwa jiwi jopa tana nejume taenexa.
20 Jesu iya’afut eo, “Ayu i bebeyan sabuw etei matahimaim a’o a binan hinonowar, naatu au bai’obaiyen mar etei i sibor ya’aya efanamaim naatu Tafaror Bar wanawanan sabuw etei teruru’ay matahimaim. Ayu men abistan ta awa’ir aomih.
21 ¿Eta pocotsiwa metha nejume yabara yainyabame? Jame maisa moya yainyabare pomonae bayatha nejume tane. Moya barapomonae catsipaebina pocotsiwa bayatha tsipaeban barapomonae petanejume yaputaexae pocotsiwa bayatha tsipaeban, jei Jesús.
21 Aisim ayu kubibabatiyu, sabuw ayu abistanawat a’o hinonowar i kwibatiyih ayu abisa ao i hiso’ob.”
22 Poxonae Jesús baxua najume weta, bapoxonae caein policiamonae jiwanapin pomonae baxota umena, po policiamonae Nacom pin pia bo peyabara umenaewi bapon Jesús jumata cuaintaxotsi. Yawa bapon Jesús jeichichi: —¿Eta xua dapo jume paebame poxonae baxua jume notame sacerdotemonae pia pepa pentacaponaein tatsi? jei bapon.
22 Jesu iti na’at eo ana mar ma’utenayan orot ta nati’imaim batabat Jesu rebareban ifar eo, “Men iti na’atube firis ukwarin isan ina’omih.”
23 Jesús jume nota, jeye: —Icha bara pocotsiwa abe paeban, moya netsipaebare xua abe. Ichitha icha xua wʉnae paeban, ¿eta pocotsiwa metha nexata nejumata cuaintaxubame? jei Jesús.
23 Jesu iya’afutih eo, “Ayu abisa ana’o kakaf na’at sabuw etei hai tur ku’owen, tur menatan i a’o kakaf. Baise ayu tur etei ana’o’o gewas na’at i aisim irabu”.
24 Bapoxonae Anás Jesús yamaxʉ cʉbiya itorobatsi Caifás beya. Bapon Caifás sacerdotemonae pia pepa pentacaponaein tatsi naexana barapo weitharʉ.
24 Imaibo Annas Jesu uman fatufatum auman iyafar in Kaiafas firis ukwarin isan.
25 Poxonae baxuarʉ, irʉrʉ cataunxuae Pedro nanonopuncua. Barapoxonae barapomonae Pedro yainyabatsi, jeichichi: —¿Xam apara Jesús pijimonae tatsi caein jiwanamda? jeichichi Pedro. Ichitha Pedro jume notsiya jeye: —Jume, apara xan bapon aibin, jei Pedro.
25 Peter boro’ika ma fora’ab rarar, sabuw afa nati’imaim bairi hima’am hibatiy hio, “O nati orot ana bai’ufnunenayan ta” Baise Peter youb eo, “En, orot nati men ayu’umih.”
26 Bapoxonae equeicha ichʉn Pedro yainyabatsi pon sacerdotemonae pia pepa pentacaponaein tatsi tanacuitatsi. Pon Pedro yainyabatsi, bapon caein jiwana pomonae Pedro jiwana muxuyoro catsoniba. Bapon Pedro yainyabiya jeichichi: —Xam bayatha caena catainchi poxonae Jesús paca barʉ pona momiyo beya. ¿Bara methara? jeichichi Pedro.
26 Firis ukwarin ana akir orot ta i Peter tainin ea’afuw ana rara orot ta nati’imaim batabat, eawafoten eo, “O airi ayu masawamaim ait”
27 Pedro equeicha jume notsiya jeye: —Jume, jopa dapon yaitaeinyo, jei. Bapoxonaerʉ caena nainya wacara pebto fiba.
27 Ibanak mar baitounin Peter eo, “En!” naatu mar ta’imon kokorerek eo.
28 Caemʉmbotha Jesús capoinchi Caifás pia bo weya pon jiwi peyanacua ewatsinchi pin pia bo tatsi beya, pon pewʉn Pilato. Ichitha judiomonae jopa jojoniyaeyo barapo botha pon jiwi peyanacua ewatsinchi pin pia bothaxae tatsi. Judiomonae pia jʉntʉ coyene cui xeina xua jei: “Judiomonae jopa bewa nanacaetutsi pomonae jopa be judiomonae naexanaeyo pia bothaxae tatsi po mataqueitha poxonae imoxoyo Pascua wʉn matacabin xua poxonae jiwi penabanaewanexa pexaewa”, jei. Tsipei icha baxua exanaetsipa pia coutha najʉntʉ coyene taxobichipa yawa barapomonae jopa itacʉpaetsipaetsi xua pexaewa xaena, po pexaewa poxonae xane Pascua wʉn matacabintha.
28 Maraumanaika Jesu Kaiafas ana barene hibai hin gawan orot ana baremaim hirun. Jew hai ukwarih bar wanawanan i men hirun hinamih, anayabin i men hikok wanawanah kato tamatar naatu hai Tar Nowaten ana hiyuw men hita’aamih.
29 Daxota Pilato aisowa bejoniya pia bo weya xua petsipaebinexatsi pomonae pesatotha umena. Pilato jeye barapomonaetha: —¿Eta pocotsiwa painya yabara netsipaebichi bapon xua abe peexanaewa? jei.
29 Imih Pilate ufun tit sabuw ibatiyih, “Iti orot abisa isan kwa ubar kwabitin?”
30 Barapomonae Pilato jume notatsi, jeye: —Icha bapon jopa abe exanaetsipae, metha bapon jopa caponaetsipaetsi nexantha, jei barapomonae.
30 Hiya’afut hi’o, “I men kakafin tasisinaf na’at, i boro men atab atan o biya atanamih.”
31 Nexata Pilato barai jiwi, jeye: —Paxam papire bapon, barompaya painya neitorobi coyenewatha payabara paebare xua penatsicuentsiwa xua abe peexanaexae, jei Pilato. Barapo judiomonae jume nota, jeye: —Ichitha paxan judiomonae pan, romanomonae pia peitorobi coyenewa jopa pana copatsiyo xua ichʉn pacui itoroban xua jiton pebexubiwatsi xua poxonae abe peexanaexae, jei judiomonae.
31 Pilate isah eo, “Kwabai kwan, kwa taiyuw a’ofafar eo na’atube kwasinaf.” Ibo hai tur hirutabir hio, “Aki auri men baibasit ta ema’am boro yait ta ana asabunimih.”
32 Baxua exana tsipei bayatha Jesús tsiwanaya nayabara paeba po coyeneya jiwi poxonae Jesús pebexubiwa tsainchi.
32 Iti na’atube mamatar i Jesu ana tur mi’itube ana morob isan yai eo’o i tan titurobe isan.
33 Bapoxonae Pilato equeicha pia pin pia bo bejoniya yawa Jesús wabatsi, jeichici: —¿Xam judiomonae itorobiya pia pepa Neewatsin? jei Pilato.
33 Pilate matabir maiye ana bar wanawanan run naatu Jesu eaf na ibatiy, “O Jew sabuw hai aiwob?”
34 Jesús jume nota, jeye: —¿Apara jincoya necayabara cananta xeinaeya yainyabame? Apara ichʉn yabara necatsipaebixae baxua, ¿daxota barapo jumetha neyainyabame? jei Jesús.
34 Jesu iya’afut eo, “Iti baibat i o taiyuw a not ayu kubibatiyu o sabuw afa ayu isou a tur hi’owen?”
35 Pilato jume nota, jeye: —Jopa taeinyo tsipei apara xan judiomonaepin aibin. Apara jinya nacuamonaepiwi irʉ sacerdotemonae pia pentacaponaewi tatsi, apara barapomonae cacaenaeta taxantha. ¿Eta pocotsiwa metha exaname? jei Pilato.
35 Pilate iya’afut, “O kunotanot ayu i Jew orot? O taiyuw a sabuw naatu firis ukwa’ukwarih o hibuw hinawiy ina ayu isou. Abisa isinaf?”
36 Nexata Jesús jume nota, jeye: —Taitorobi coyenewatha jopa itorobinyo jiwi po cae pin nacuathe. Icha baxua exanaetsipan, bara nexata tamonae neyawenaetsipa xua judiomonae jopa tana newaetabinexa. Ichitha taitorobi coyenewatha jopa itorobinyo jiwi po cae pin nacuathe, jei Jesús.
36 Jesu eo, “Ayu au aiwob i men iti tafaram nowanamih, baise ayu au aiwob iti tafaram nowan na’at, ayu au bai’ufununayah boro isou hitiyow, naatu Jew hai ukwarih umah wahine boro hitawasfafaru. En, ayu au aiwob i men iti faram nowanamih.”
37 Nexata Pilato Jesús jeichichi: —¿Apara xam pon jiwi itorobiya pia pepa Neewatsin? jeichichi Jesús. Jesús jume nota, jeye: —Aa, apara bara xan bapon pon jiwi itorobiya pia pepa Taewatsin xuaunxuae bara paebame. Daxota naexanan po cae pin nacuathe yawa patopan tapaebinexa xua pocotsiwa pexainyeiwa yatsicaewa. Daxita pomonae ichichipa xua pejume cowʉntsiwa xua barapo pexainyei jume, barapomonae bara nejume tane, jei Jesús.
37 Imih Pilate ibatiy, “Bo o i aiwob orot?
38 Pilato Jesús baraichi, jeye: —¿Eta pocotsiwa metha pocotsiwa pexainyeiwa? jei Pilato. Meje yabara poxonae Pilato jume barʉ jejei xua Jesús bara pebexubiwa tsainchi ichamonae (Mt 27.15-31; Mr 15.6-20; Lc 23.13-25) Poxonae Pilato baxua yainyaba, bapoxonae Pilato equeicha aisowa bejoniya xua equeicha judiomonae petsipaebinexatsi. Pilato barai judiomonae, jeye: —Xan jopa jume itaraerowinyo bapon xua po jumetha nayaita anae exanaena xua pebexubinexatsi.
38 Pilate Jesu ibatiy, “Turobe i abistan” Iti tur nonowar ibanak matabir maiye ufun tit Jew sabuw isah eo, “I biyanamaim men kakafin ta atita’ur boro imaim anibabatiy.
39 Ichitha paxam painya cui paxeiname xua ba caein tapacata isanaxubiwatsi pomonae jiwi pecʉbi botha nobatsi poxonae xua po mataqueitha Pascua wʉn matacabintha. ¿Bara anoxuae pacata saya pu copatinchi pon judiomonae itorobiya pia pepa peewatsinchi? jei Pilato.
39 Baise kwa a binanakwar eo na’atube. Tar Nowaten hiyuw aa ana veya diburane orot ta kwa isa anabotait. Kwa kwakokok Jew hai aiwob anabotait na tit.”
40 Nexata barapo judiomonae jume daunweya wawai, jeye: —¡Jume, jopa dapon isanaxubinde! ¡Maisa jame Barrabás isanaxore! jei barapo judiomonae. Barapon Barrabás, pon bichocono jiwi pecaibi.
40 Isan hitarakouw hiwow hi’o, “En, men nati orotomih! Aki akokok i Barabas.”

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar João 18, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.