Mateus 6
Nacom Pejume Diwesi po diwesi pena jume diwesi xua Jesucristo yabara tinatsi (CUI) vs AAI
1 Equeicha Jesús barai barapo pin bicheitomonae, pomonae pijimonaexae tatsi, jeye: “Poxonae paxam paexaname pocotsiwan xua ichamonae tsita xanepanatsi xua Nacom paca itoroba, bapocotsiwan paexande xua Nacom painya nepaca cacuitaenexa. Saya meisa jopa paexanaeinde xua jiwi ʉ painya nepaca cacuitaenexa xanepanaeya painya nepaca cayabara paebinexa. Icha bapocotsi coyeneya paexanaetsipame nexata painya Axa Nacom pon itabocotha peecaexae jopa paca catsitsipae pocotsiwa paca yabara cui coyene matomacaewa tsipei jopa paexanaetsipaem Nacom nexa.
1 “Yate nanub, men iti baifa’i isan a bowabow gewasih sabuw nahimaim kwanabowamih, nati na’atube kwanasisinaf na’at, Tamat maramaim boro men a baiyan nitimih.
2 “Daxota poxonae peacopeibiwi xoxi pacatsibeibame jopa ichamonae patsipaebinde xua baxua painya neexanaexae. Jopa barapocotsi coyeneya bara paichinde icha be pomonae pemuxuitorobiwi ichi, poxonae itara mexeya pomonae xanepanaya pepaebiwi. Tsipei barapocotsimonae saya ichawa beya paeba xua pinae yawena nawita peacopeibi jiwitha. Barapomonae matha jiwi wabeibatsi xua barapomonae pejume taenexa tsainchi, bapoxonae judiomonae pia penacaetutsi botha yawa namtontha baxua yabara paeba nawita xua pinae yawena nawita pomonaetha pomonae peacopeibi jiwi. Barapomonae baxua exana pia xua jiwi beta yabara nanta xeinaetsi, pia xua jeichi jiwi: Maisa barapomonae betiya exana, xua pejeinexa jiwi. Ichitha xaniwaicha paca tsipaebatsi, barapomonae xeina pia pecui yabara matomacaewatsi poxonae jiwi baxua caunuta tsipei jopa moicha exanaeyo Nacom nexa.
2 “Imih veya ta akir wairafin sawar inabitin men inakurereb sabuw etei hinanowaramih, men sabuw wanawanah rerekabih Kou’ay Bar wanawanan, naatu ef gagamih yahimaim sabuw itih baifa’ih isan tisisinafube kwanasinafumih, anababatun a tur ao’owen, nati sabuw i boro men hai siwar ta God nitihimih.
3 — ausente —
3 Isan imih akir wairafin inabibais, wa’iwa’iramaim inibais, saise a’of iti sisib ema’am men naso’ob o abisa kusisinaf.
4 — ausente —
4 Iti sawar i wa’iwa’iramaim inasinaf, saise Tamat maramaim o abisa wa’iwa’iramaim isisinaf na’iti boro a baiyan nit.
5 Equeicha Jesús barai barapo pin bicheitomonae, pomonae pijimonaexae tatsi, jeye: “Poxonae Nacom pawʉcame, jopa barapocotsi coyeneya paexanaeinde icha be pomonae pemuxuitorobiwi ichi, pomonae itara mexeya beta pepaebiwi. Barapomonae saya ichichipa xua jiwi pecui taenexa poxonae barapomonae Nacom wʉcatsi. Barapomonae ichichipa umena pewʉcaenexa Nacomtha judiomonae pia penacaetutsi bontha tatsi xua mataʉtano barichino namtontha. Barapomonae baxua exana xua pecui taenexatsi xua ichamonae pecui taenexa. Bara xaniyei paca tsipaebatsi. Barapomonae barompaya xeina pia pecui yabara matomatsiwatsi poxonae jiwi yabara paeba xua barapomonae pinae bara xanepanaeya exana. Nama bapoxonae Nacom jopa catsiyo pia pematomatsiwa barapomonaetha tsipei barapomonae jopa moicha exanaeyo Nacom nexa.
5 “Naatu yoyobanamih men wanawanah rerekabih tisisinafube, kwanasinafumih, anayabin i tekokok Kou’ay Bar wanawanan hinabat hinayoyoban, o ef na’ih awah kaukusebamaim hinabat hinayoyoban, saise sabuw hina’itih, baise anababatun a tur ao’owen, nati sabuw hai baiyan i hibaika.
6 Ichitha poxonae Nacom pawʉcame, barompaya painya tutu beya paponde yawa bomʉxʉ tutu pacoibo xatababare. Bapoxonae painya Axa Nacom baraxotiya patsipaebare. Painya Axa paca yanta compa yawa daxita paca cui tane pocotsiwa namicha paexaname. Bapoxonae bapon Nacom paca catsina pocotsiwa pia paca yabara cui matomacaewa, xua beta painya neexanaexae poxonae Nacom patsipaebame.
6 Baise o yoyobanamih a bar inarun, etawan inahir, Tamat wa’iwa’iramaim ema’am isan inayoyoban, naatu Tamat abisa wa’iwa’iramaim isinaf i’itin boro a baiyan nit.
7 “Poxonae Nacom patsipaebame, jopa equeicha matowa patsipaebinde po jumetha xua po jume jopa paca yawenaeyo. Jopa bara paichinde icha be pocotsimonae ichi pomonae jopa peyaputaewi Nacom. Barapomonae nanta xeina xua bara Nacom jume tane pocotsiwa barapomonae tsipaeba xua matowa pepaebixae.
7 Naatu yoyobanamih men a tur nidun namomonamih, Eteni Sabuw iyab God men hisusu’ub i na’atube tisisinaf. Tenotanot yoyoban manin hinayoyoban God boro hai yoyoban nanowar.
8 Nexata jopa barapocotsi coyeneya bara paichinde icha be poxonae barapomonae icha ichi. Tsipei painya Axa Nacom bara yaputane pocotsiwa painya nenantawenonaewam, xua beya poxonae pawʉcame Nacom.
8 Men i hai sinaf kwani’u’ur, anayabin abisa inotanot Tamat i so’obabo o kubifefeyan.
9 Daxota Nacom patsipaebare, paichinde:
9 Imih iti na’atube kwanayoyoban,
10 Barabʉ jopaena matacabi, po matacabitha
10 A aiwob tan,
11 Daxita matacabin pexaewa pana catsibeibare xua
11 Biyai ana fair isan mar etei ai bay initi.
12 Pana neyabara cui cana jʉntemainare xua abe
12 Ai kakafih kunotawiyen,
13 Jopa pana copatsinde xua abe pata exanaewa
13 Men routobonamaim inanawiyi’imih,
14 Equeicha Jesús barai barapo pin bicheitomonae, pomonae pijimonaexae tatsi, jeye: “Tsipei icha paxam pacui yabara jʉntemainame pocotsiwa ichamonae pacata abe exana, nexata xuya painya Axa Nacom pon peitabocotha peecaexae, xuya paca cui yabara jʉntemainaena pocotsiwa abe paexaname.
14 “Taituwa o isa bowabow kakafin hisisinaf inanotawiyen, Tamat maramaim o a kakafih auman boro nanotawiyen.
15 Ichitha icha paxam jopa pacui yabara jʉntemainaem pocotsiwa ichamonae abe pacata exana, nexata xuya painya Axa Nacom jopa paca cui yabara jʉntemainae tsane pocotsiwa abe paexaname”, jei Jesús barapo pin bicheitomonaetha pomonae pijimonaexae tatsi.
15 Baise hai kakafih men inanotanotwiyen na’at, o a kakafin auman Tamat boro men nanotawiyen.
16 Equeicha Jesús barai barapo pin bicheitomonae pomonae pijimonaexae tatsi, jeye: “Poxonae paxam payabara nainbotame xua Nacom beta painya newʉcaenexa tsane, jopa bara jʉta ichiya coyeneya paexanaeinde icha be pomonae ichi pomonae itara mexeya betiya peexanaewi daichitha abe exana. Barapomonae piyain itabara aenaenaca xua poxonae bequein peyabara nainbotsiwatha Nacom. Barapomonae jopa nanta cachetsiyo yawa jopa naitabara quiatsiyo. Barapomonae ichipa xua ichamonae yaputane xua barapomonae cou bara nainbota. Bara xainyeya paca tsipaebatsi xua barapomonae bayatha xeina barompaya pia peyabara cui matomacaewatsi xua poxonae jiwi yabara wʉnae jainta xua barapomonae cou bara nainbota.
16 “Kwanayoyohar ana veya men sabuw wanawanah rerekabih kwani’u’urih, anayabin nati na’atube teyoyohar, saise taituwah hina’itih yoharayah hinarouw hinifa’ih isan. Anababatun a tur ao’owen nati sabuw hai baiyan i hibaika.
17 Ichitha paxam poxonae payabara nainbotame, xua Nacom betiya painya newʉcaenexa tsane, pana naitabara iquicare yawa beta pananta caichere.
17 Baise kwanayoyohar ana veya yumat kwanasouwen arib raiy kwanay kwanisuwar,
18 Bapoxonae jiwi jopa paca cui yaputae tsane xua paxam bara cou payabara nainbotame. Namicha painya netsita exanaexae Nacom barapo coyene. Meisa saya painya Axa Nacom paca cui yaputane, tsipei daxita yaputane pocotsiwa namicha paexaname. Bapon paca catsina pocotsiwa pia paca yabara cui matomacaewa”, jei Jesús.
18 saise sabuw afa boro men hina so’ob kwa i kwayoyohar, baise Tamat wa’iwa’iramaim ema’ama, o abisa akisimo isinaf i’itin boro a baiyan nit.
19 Equeicha Jesús barai barapo pin bicheitomonae, pomonae pijimonaexae tatsi, jeye: “Barapo cae pin nacuathe copei jopa pacaetubinde xua painya nexeinaewa tsane nawita barapo cae pin nacuathe. Tsipei bocobocowaton abe exanaena poxonae xane pocotsiwan xua paxeiname. Ichacuitha abe exanaena poxonae painyawan axumainbatsi. Ichacuitha painyawan pocotsiwa paxeiname baxuan pomonae pecaibiwi paca caibina.
19 “A sawar gewasih iti tafaramamaim inaya inatototo, ganidor boro na’aan fufur naatu simur boro na’arah, naatu bainowah auman boro a bar hinakwib hinarun a sawar hinabain.
20 Ichitha jame paexande barapo pejʉntʉ coyene xanepanaewa po pejʉntʉ coyene xanepanaewa Nacom ichichipa. Bapoxonae Nacom paca catsibina pocotsiwa painya nepaca jʉntana jebiwa pia nacuatheicha. Baraxoteicha bapocotsiwa bocobocowaton jopa xaeyo. Yawa jopa axumainbichi. Mataʉtano pomonae pecaibiwi jopa paca caibiyo baxuan xuan Nacom paca necayabara cui matomacaewan.
20 Imih a sawar etei maramaim inaya inatoto, saise ganidor boro men hina’aan, naatu simur boro men na’arah, naatu bainowah boro men a bar hinakwib hinarun hina bainuwihimih.
21 Ichaxota ba pajebame xua painya neichichipaewan baxota ba payabara nanta xeiname nawita”, jei Jesús pijimonaetha.
21 A toto abuyoy menamaim kuya’aya, o dogor boro imaim mar etei nama.
22 Equeicha Jesús barai barapo pin bicheitomonae, pomonae pijimonaexae tatsi, jeye: “Pecoicha ba yonoyonei merawi painya nepaca cayawenaenexa xua beta painya netaewa tsane quireitha. Barichi painya itamaiqueiton paca yawena xua beta painya netaewa tsane. Icha painya itamaiqueiton wʉnae, bara beta pataneme.
22 “Matat i biyat ana hinow, matat gewasin, biyat etei boro marakawin.
23 Ichitha icha painya itamaiqueiton abe, jopa beta pataetsipaem. Barichirʉ painya jʉntʉ coyenewan xua painya nenanta xeinaewan. Icha painya jʉntʉ coyenewan xanepanaetsipa bara beta Nacom payabara najʉntʉ coyene xeinaetsipame. Ichitha icha painya jʉntʉ coyenewan jopa xanepanaetsipae jopa beta Nacom payabara najʉntʉ coyene xeinaetsipaem. Painya jʉntʉ coyenewan paca cana exanaetsipa xua bichocono abe paexanaetsipame”, jei Jesús.
23 Baise matat kakafin, biyat tutufin etei boro gugumin kakafin, naatu nati gugumin i wanu’umin kakafin.
24 Equeicha Jesús barai barapo pin bicheitomonae, pomonae pijimonaexae tatsi, jeye: “Jiton dapon aibi pon xeina ainya pia pecanamataxeinaeinchibe tatsi xua pon beta tanacuita barapo pia ainya pecanamataxeinaeinchibe tatsi. Tsipei barapo petanacuichin meisa antobeya taexana caeintha pon pia pecanamataxeinaeinchi poxonae itorobatsi. Icha pia pecanamataxeinaeinchi jopa taraichiyo. Cae pia pecanamataxeinaeinchi xanepanaeya taexana. Icha pia pecanamataxeinaeinchi abeya taexana. Barichi jiton pon bichocono antobe Nacom jopa itacʉpaetsi xua bichocono peantobewa paratixi poxonae yawa bichocono antobetsi Nacom”, jei Jesús barapo pin bicheitomonaetha, pomonae pijimonaexae tatsi.
24 “Orot ta’imon men karam boro orot gagamih rou’ab isah nabow, ana gewasin orot ta i boro nakwahir, naatu orot ta isan niyabow, orot ta ana tur i boro nanowar naatu orot ta boro nifutuw.
25 Equeicha Jesús barai barapo pin bicheitomonae, pomonae pijimonaexae tatsi, jeye: “Paca tsipaebatsi, jopa bichocono payabara najʉntʉ coyene exabinde pexaewa xua painya neuna jinompaewa tsane yawano xua painya neapaewanno tsane. Barichi jopa bichocono payabara najʉntʉ coyene exabinde papabʉrʉ xua painya pepon nexa. Po coyene xua asʉ pejinompaewa xua Nacom naca cata jame baxua ainya cui, beyacaincha pexaewa xua peuna jinompaewa. Pepon ainya cui irʉ, beyacaincha papabʉrʉ xua pepon nexa.
25 “Isan imih a tur ao’owen, ayawas isan men kwaniyababan, a tom isan, biya isan, naatu ar faifuw isan. Kwanotanot yawas i sawar gagamin ar faifuw naatu a tom hairi natabirih?
26 Pataema peyapupunaewi. Barapoxi jopa ʉbiyo pabitha. Yawa xua penawetsiwa jopa notsiyo. Yawa jopa xeinaeyo bomʉxʉn xua pejebinexa pexaewan. Ichitha Nacom apata peyapupunaewi pexaewa. ¡Paxam nama bichocono Nacom patsita ainya cuim, beyacaincha peyapupunaewi xua Nacom tsita ainya cuichi, po Nacom painya Axa pon itabocotha eca!
26 Kwanuw mamu kwa’itah, men masaw tebob naatu men masaw tefafour, na’atube aurih bay ana korom en baise Tamat maramaim kaifih bay ebitih. Imih kwa i men mamu ekakaifih na’atube ekakaifimih.
27 Dapon aibi pon paxam jiwana pon itacʉpatsi xua xeinaena icha matacabi xua po matacabitha pepoponaewa tsane poxonae tʉpaena. Bequein bapon bichocono nayabara najʉntʉ exaba baxua, ichitha jopa itacʉpaetsi xua xeinaena caentacabi equeicha.
27 Imih yababan men karam boro a yawas nakumanin kwanama’amih
28 “Paxam bichocono payabara najʉntʉ exabame papabʉrʉ. Jame pacayabara nanta xeinare pentonon, po pentonon wexotha xuwa, xua matono itʉpana. Pentonon jopa nacuichiyo yawa jopa natsiexanaeyo papabʉrʉ penama xatabinexa.
28 “Naatu aisim ar faifuw isah kwabiyababan? Sigar beran kwanuw kwa’itih, men kafai hibow raro’oh ebababan, o biyah isan ar faifuw tesasakiramih.
29 Ichitha paca tsipaebatsi xua pentonon matono itʉpana bichocono beyacaincha pocotsi paparuwa Salomón nama xatata xua pexeinya paparuwa. Bapon Salomón pon caena bayatha judiomonae itorobiya pia pepa peewatsinchi pon bayatha tʉpa.
29 Baise a tur ao’owen, aiwob orot Solomon toto buyoy wairafin, ana faifuw eo’osen i men ta iti beran ana gewasinabe’emih.
30 Pentonon po matonon wexotha anoxuae xuwa, Nacom cana exana xua matono itʉpana. Ichitha pebiwi baya matono tautsina ichaxota pocotsiwatha pan seba, tsipei saya pentono. Nacom cana exana xua pentonon bichocono wʉnae bara bequein saya pentonon. Barichi Nacom itacʉpatsi xua beta paca neca-eenaewa xua beta painya nejinompaenexa. Mataʉtano Nacom paca catsina paparuwan. ¡Maisa pebiwi pam tsobenae, be conotha pajume cowʉntame Nacom!
30 God kaiyar fotan ebi’osen wainih kwana’itin, fotan iti boun natasasar, maras boro nakimow nare wairaf wan hinayara’aten hina’arah. Baise kwa i Tamat God uman yanamaim ekakaifi, aisim men kwabitumitum?
31 Jopa paʉnthʉthʉ deideijeya jinompaeinde xua ichawa painya neyabara nanta xeinaexae. Jopa pajan tsaibinde: ‘¿Eta xua xaeinchi jane? ¿Eta xua apaeinchi jane? ¿Eta xua nama xatabinchi jane?’ jopa pajan tsaibinde.
31 Imih men kwaniyababan kwanao, au ar au faifuw boro menamaim anabow ana’osen, naatu bay boro menamaim anabow ana, harew menamaim anahun anatom?
32 Tsipei barapo cae pin nacuathe jiwi saya ʉ baxua pecayabara najʉntʉ coyene exabi pocotsiwa nantawenona. Ichitha nama paxam painya Axa Nacom panantaʉtame. Barapon Nacom pon peitabocopin, pon yaputane daxita pocotsiwa xua xoxi panantawenoname.
32 Eteni Sabuw i sawar iti isah tibiyababan, naatu Tamat maramaim kwa a yababan etei i so’ob.
33 Saya meisa jame bichocono copiya payabara nanta xeinare xua painya neexanaewa xua pocotsiwa Nacom ichichipa pon jiwi itorobiya pia pepa peewatsinchi. Mataʉtano jame bichocono payabara nanta xeinare painya nexeinaenexa pejʉntʉ coyene xanepanaewa Nacomtha. Icha paexanaename barapo coyenewan nexata bapoxonae Nacom paca catsibina xua daxita pocotsiwa panantawenoname.
33 Baise wan i mar ana aiwob naatu ma gewasin kwananuwih kwanab, naatu sawar iti etei boro tafan naya’abar nit kwanabow.
34 Jopa payabara muxuna najʉntʉ exabinde anoxuae pocotsiwa baya tsane pocotsiwa painya neexanaewa tsane, tsipei barapo matacabi nama xeina pocotsiwa bichocono pacata ayapube. Daxita matacabi tsoponeibi pocotsiwa xua pacata ayapube xua pocotsiwa painya neexanaewan”, jei Jesús.
34 Isan imih maras isan men kwaniyababan, anayabin maras ibo akisin ana yababan. Na’atube veya ta’ita’imon hai yababan men inabo’ay inanot a yababan nara’atamih.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Mateus 6, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.