Mateus 5

Nacom Pejume Diwesi po diwesi pena jume diwesi xua Jesucristo yabara tinatsi (CUI) vs AAI

Sair da comparação
AAI TUR GEWASIN O BAIBASIT BOUBUN
1 Poxonae Jesús tane barapo pin bicheitomonae, bapoxonae Jesús pona demxuwatheicha. Mataʉtano Jesús baxoteicha eca. Bapoxonae Jesús pijimonae matawacaicha nacaetutarʉcʉpatsi pomonae pia pepuna ponaewichi.
1 Jesu sabuw rou’ay gagamin maiyow hinan itih, basit heher yen in koun yan mare ana bai’ufununayah hina sisibinamaim himarir.
2 Jesús tamropata pitaba xua diwesi cuiduba barapo pin bicheitomonae.
2 Naatu busuruf i’obaibiyih eo, Jesu Oyaw tafan ma ebi’obiyih|alt="sermon on mount" src="CN01700B.TIF" size="col" loc="Mat 5.2" copy="©1978 David C. Cook Publishing Co." ref="5.2"
3 Jesús barai barapo pin bicheitomonae pomonae pijimonaexae tatsi, jeye: “Maisa bichocono jʉntʉ coyene weiweina pomonae yaputane xua Nacom pecanantawenonaewatsi xua xanepanaya pejinompaewa tsane. Tsipei barapomonae naexanaena Nacom piamonae pomonae Nacom jʉntʉ coyene itorobiya ewata.
3 “Sabuw iyab ayubih ana’amorob tebaib boro baigegewasin hinab, anayabin mar ana aiwob boro ninowah hinab.
4 “Maisa bichocono jʉntʉ coyene weiweina pomonae bequein anthʉthʉrewe xua siwa wecoyei petaexae xua ichamonae abe cana exana jiwitha. Daichitha barapomonae Nacom cui matateicaena, barapomonae cui matateicaeinchi xua anthʉthʉrewe, xua ichamonae siwa wecoyeichi.
4 Sabuw iyab hiyababan tererey God boro ni’afutih baigegewasin nitih.
5 “Maisa bichocono jʉntʉ coyene weiweina pomonae Nacom bichocono pebarʉ cui itura jinaewatsi xua jopa Nacom yabara ajʉntʉcoyenetsacatsi. Barapomonae nama patsina pena iratha po ira Nacom bayatha yabara paeba.
5 Sabuw iyab taiyuwih teyayara’iyih boro baigegewasin hinab, anayabin me tafaram boro ninowah hinab.
6 “Maisa bichocono jʉntʉ coyene weiweina pomonae ichichipa nawita xua exaneiba xua Nacom ichichipa, pexeinaenexa tsane pejʉntʉ coyene xanepanaewa Nacomtha xua Nacom jopa petsitanexatsi xua barapomonae pexeinaewa penatsicuentsiwa xua abe peexanaexae bapontha. Barapomonae yawenatsi, Nacom yawena xua barapomonae pexeinaenexa tsane barapo coyene.
6 Sabuw iyab gewasin sinaf isan hi’amorob sikah emamamah boro baigegewasin hinab, anayabin God boro nitih hinab nasusuwih.
7 “Maisa bichocono jʉntʉ coyene weiweina pomonae nantanuweya pecayabara cui cananta xeinaewi xua ichamonae peyawenaenexatsi. Barapomonae xuya Nacom nantanuweya cayabara cui nanta xeinaena xua peyawenaenexa tsane.
7 Sabuw iyab tekakabeber boro baigegewasin hinab, anayabin God boro nakabibirih.
8 “Maisa bichocono jʉntʉ coyene weiweina pomonae pejʉntʉ xeicae jiwi xua pomonae jopa pecayabara nanta xeinaexae abe peexanae cuiru coyene. Barapomonae Nacom necotsinchi.
8 Sabuw iyab dogoroh uhew boro baigegewasin hinab, anayabin God boro hina’itin.
9 “Maisa bichocono jʉntʉ coyene weiweina pomonae jʉntema pejinompaexae xua peyawenaexae xua irʉ ichamonae jʉntema jinompa peexanaexaetsi pomonae copiya abe nata exaneiba. Barapomonae pomonae jʉntema pejinompaexae Nacom unuta ‘Tapexui’, jei Nacom.
9 Sabuw iyab tufuw ma gewas isan tebowabow boro baigegewasin hinab, anayabin God boro natunatumih nabuwih.
10 “Maisa bichocono jʉntʉ coyene weiweina pomonae bequein bara aperʉtane exainchi mataʉtano bequein bara anthʉthʉtane exainchi, xua amsiya xaniwaicha peexanaexae pocotsiwa Nacom itoroba. Barapomonae nama Nacom pijimonae tatsi naexanaena pomonae Nacom jʉntʉ coyene itorobiya ewata.
10 Sabuw iyab gewasin tisisinaf isan hirouw tibi’a’akirih boro baigegewasin hinab, anayabin mar ana aiwob boro hinab.
11 “Maisa bichocono pajʉntʉ coyene weiweiname poxonae bequein bara ichamonae abeya paca yabara paeba, poxonae bequeinno abe pacata exana, mataʉtano poxonae bequeinno canaerabiya paca yabara paeba tapaneantobemxaem.
11 “Kwabi’ufununu isan sabuw boro tur kakafin hina’uwi, hinarabi hini’a’a’akiri naatu baifuwenamaim tur kakafih maiyow hina’u’uwi isan, baigegewasin boro kwanab.
12 Pajʉntʉ coyene weiweinare. Mataʉtano jʉntema painompare tsipei Nacom paca catsina pia pexeinya peitʉpanaewan pocotsiwan Nacom paca jʉntana jeba pia nacuatheicha. Icha ichamonae abe pacata exana payabara nanta xeinare, matha caena barichi poxonae ichamonae abe exana pomonaetha pomonae Nacom pia peitorobi jume pepaebiwi. Barapomonae caena bayatha jinompa poxonae paxam cataunxuae jopa pajinompaem”, jei Jesús.
12 Kwaniyasisir naatu kwanakawasa, anayabin a siwar gagamin na’in auyom maramaim inu’in boro kwanab. Ef ta’imon nati na’atube marasika dinab oro’orot hirouw hi’a’a’akirih.
13 Equeicha Jesús barai barapo pin bicheitomonae, pomonae pijimonaexae tatsi jeye: “Sare beno bara beno wʉnae. Ichitha icha barapo sare beno jopa abenataeyo bapoxonae jopa peitacʉpaewatsi xua equeicha peabenataewa. Bapoxonae jiwi barapo sare beno xuba iratha. Mataʉta beno taxunaunaba iratha. Paxam pomonae tamonae pam be bara jʉtiya ichiya pam, icha sare beno cana ichichi. Paxam payawende jiwi pomonae jinompa barapo cae pin nacuathe xua daxita jiwi jopa abe peexanaewa tsane. Ichitha icha barapomonae jopa xapain payawenaem tsane, Nacom bara paca bebai tsane. Tsipei jopa wʉnae pam, Nacom bara paca bebai tsane icha jiwi ichi poxonae bebai sare beno mataʉta xua beno taxunaunaba, tsipei jopa abenataeyo.
13 “Kwa i riy na’atube sabuw etei isah. Baise riy naniyan nabi’en na’at boro men karam hiniwa’an naniyan namatar maiye’emih, naatu sawar isan ana gewasin boro men ta nama, imih boro hinisaroun haw nare, sabuw tafan hinawas kamakamar hinaremor.
14 “Icha pecoicha ichi poxonae pentha xua poxonae baxota jiwi yawenatsi, paxam bara jʉta ichiya paichim poxonae beta painompame. Barapocotsi coyenewatha jiwi payawename xua beta jinompa. Po tomara ba demxuwatha eca, barapo tomara ba jiwi tajʉ tane. Bara paca yabara jʉta coyene ichi, jiwi paca tane xua poxonae beta painya nejinompaewa.
14 “Kwa i tafaram ana marakaw. Bar merar gagamin oyaw wan hiwowab ebatabat boro men karam hinibun wa’irimih.
15 Jiton dapon ba aibi xua pon pecoicha coicha exana xua pecoicha matacatetsinexa corototha. Jame, asiya coicha exanatsi xua pecoicha taenexa pomonae bomʉxʉtha ena.
15 Na’atube orot babin men ta ramef ito’ab noukwat wanawanan tarafut inumih. Baise ana sisikofamaim boro nasikof bar wanawanan etei namarakaw kawin hinama.
16 Bara paca yabara jʉta coyene ichi xua jiwi peitabaratha tatsi. Beta painompare xua jiwi painya nepaca cataenexa xua xanepanaya paexaname painya neantobemxae Nacom. Bapoxonae barapo jiwi Nacom wʉnae jainchinchi, pon painya Axa, pon itabocotha eca”, jei Jesús.
16 Ef ta’imon nati na’atube a marakaw sabuw etei matahimaim kwanabotawiy, saise abisa gewasin kwabowabow hina’itin naatu Tamat maramaim wabin hinabora’ara’ah.
17 Equeicha Jesús barai barapo pin bicheitomonae, pomonae pijimonaexae tatsi, jeye: “Jopa pananta xeinaeinde xua xan patopeican xua apara Moisés pia peitorobi diwesi jume tacana exanaewa tsane xua jiwi jopa equeicha pecanantawenonaewa tsane barapo Moisés pia peitorobi diwesi jume xuano irʉ bara cana ichin tsane pomonae Nacom pia peitorobi jume pepaebiwi pia pecuidubiwan tatsi. Jame apara patopeican tanayabara jume cui yabara wetsinexan tsane pocotsiwa caena bayatha neyabara tsiwʉnae paeba po diwesintha Moisés pia peitorobi coyenewa tatsi, irʉno Nacom pia peitorobi jume pepaebiwi pia penacuidubiwan jumeintha.
17 “Ayu anan men kwananot Moses ana ofafar naatu dinab oro’orot hai bai’obaiyen baihamiyen isan ao’omih. Ayu men i kouseiren isan anamih, baise sinaf yabih matar isan.
18 Bara xaniyeya paca tsipaebatsi poxonae cataunxuae barapo itaboco ducue, mataʉtano poxonae cataunxuae barapo ira ducue, Moisés pia peitorobi diwesi jopa weraweracae tsane. Mataʉtano jopa cae itanetiyo aichurucuae tsane beya poxonae wetsina pocotsiwa bayatha Nacom tsiwʉnae yabara paeba xua wetapaeba.
18 Anababatun a tur a’owen, mar tafaram ema’am wanawananamaim kirum kikimin maiyow hikikirum, naatu pen wanamaim abisa hikukuyowan boro men ta anakusairimih, baise etei boro anasinaf yabih hinamatar.
19 Pon yabara nanta xeina pecuidubinexa ichamonaetha xua tsita jume ita xexenatsi Nacom pia peitorobi coyenewa bequein saya po peitorobi coyenewiyo peya itorobi coyenewiyo, bapon xuya, Nacom pia nacuatheicha cana jʉntʉ cui ita xexenecaeinchi. Ichitha nama pomonae cuiduba ichamonaetha Nacom pia peitorobi coyenewan, mataʉtano xua exana pocotsiwa Nacom itoroba, barapomonae peainya cui jiwi tsane Nacom pia peitorobi nacuatheicha tatsi.
19 Orot yait ofafar kikimin maiyow itin yabin en rouw eastu’ub naatu sabuw afa i’obaiyih nati na’atube tisisinaf, mar ana aiwobomaim ibo boro hina’itfuruw, anayabin en hinarouw hinao, baise orot yait iti ofafar ia’ait naatu sabuw afa ebi’obaiyih mar ana aiwobomaim i boro orot gagamin.
20 Paca tsipaebatsi jame bewa jʉntʉ coyene xanepanaya paexaneibiname ichamonaetha be pocotsi coyeneya xua Nacom paca itoroba, beyacaincha poxonae exana pomonae pecuidubiwi Moisés pia peitorobi coyenewa tatsi, mataʉtano xua poxonae beyacaincha jinompa fariseomonae. Icha jopa yatsicaewa beta jʉntʉ coyene xanepanaya paexanaem tsane beyacaincha xua poxonae barapomonae itara mexeya wʉnaeya exana, jopa papatsim tsane Nacom pia peitorobi nacua beicha tatsi”, jei Jesús.
20 A tur ao’owen o yait abosunusunub nara’at Pharisee naatu Ofafar Bai’obaiyenayah inananatabirih na’at, o i nuhinafot mar ana aiwobomaim i kurur.
21 Equeicha Jesús barai barapo pin bicheitomonae, pomonae pijimonaexae tatsi, jeye: “Paxam pajume taneme pocotsiwa Moisés namchi painya amo susato jiwitha, jeye: ‘Jopa ichʉn anaya bexubinde. Tsipei pon xua ichʉn bexotsi, ichamonae yabara paebina xua bapon natsicuenta xua abe peexanaexae’, jei.
21 “Tur marasika hio uwatanah hinonowar i hio kwanowar, men sabuw kwana’asbunuw, naatu orot yait sabuw ea’asbunuwih boro ofafar nafatum hinibatiy.
22 Ichitha nama seicaya paca tsipaebatsi xua pon caseba ichʉntha ichamonae yabara paebina xua bapon natsicuenta xua abe peexanaexae. Irʉrʉ pon biatane ichʉntha ichamonae yabara paebina xua bapon natsicuenta xua abe peexanaexae. Pomonae pecanamata caitorobi bicheito bapon yabara paebinchi xua bapon natsicuenta tsipei bapon bichocono ʉnthʉthʉ anaepana. Mataʉtano irʉrʉ pon namchi xua ichʉn jeichichi: ‘Xam nabenecame’, jei pon, bapon xubinchi po nacua beya ichaxota isoto bapana jopa itacounayiyo.
22 Baise boun i a tur ao’owen, orot yait taintuwan isan yan nasoso’ar boro ofafar nafatum hinibatiy, naatu orot yait taintuwan isan fudirin en narouw nao’o, i boro kaniser hinibatiy. Baise orot yait taintuwan na’oraraf anayabin en nao, nati orot i enan kakafin ana wairaf wan nayenamih.
23 — ausente —
23 “Isan imih gem kakafiyin tafamaim o a siwar ya’inamih ibai kuyey, naatu nati’imaim o nuhi nataseb, tai ta o isa i yan esoso’ar.
24 — ausente —
24 Basit a siwar nati gem tafanamaim inihamiy na’in, o inamatabir maiye inan tai airi kwanao gewas uma kwanabow kwanitonuw, imaibo inamatabir inan a siwar God initin.
25 “Icha ichamonae be paca itoroba paca necacaponaenexa pontha pon jiwi peyabara paebin penatsicuentsiwa, nexata patsipaebare barapomonae, poxonae cataunxuae namtotha paca barʉ pona xua painya nenaita coxone exanaewa tsanebe. Xain bapoxonae barapomonae jopa paca caponaebe tsane pontha pon jiwi peyabara paebin penatsicuentsiwa. Tsipei icha barapomonae bara beya paca caponaetsipa, bapoxonae pon jiwi peyabara paebin penatsicuentsiwa equeicha dabeya policiamonae beya paca itorobichipa. Bapoxonae nama policiamonae jiwi pecʉbi bo beya paca itorobichipa.
25 “Ofafar ta ina’astu’ub taituwa baibatiyihimih nabuwi kwanan, airi kwanao gewas kwanitonuw, veya kikimin nama’am na’at, imaibo inan baibatiyenamaim inarun, anayabin nati’imaim tura boro nabuwi baibatiyenayan orot gagamin umanamaim naya’i, naatu baibatiyenayan orot boro nabuwi furisiman nitih hinabuwi kwanan dibur bar hinayaruyi.
26 Bara xaniyeya paca tsipaebatsi. Paxam jopa paca pu copabi tsane jiwi pecʉbi bo weya, beya abʉ poxonae pana pu matomacaename daxita paratixi cuntha po paratixi xua paxeiname”, jei Jesús.
26 Anababatun a tur ao’owen, nati’imaim o boro inama kabay hio na’atube inatubuni, imaibo boro hinabotait inatit.
27 Equeicha Jesús barai barapo pin bicheitomonae, pomonae pijimonaexae tatsi, jeye: “Paxam pajume taneme xua Moisés pia peitorobi coyenewan xua jeye caena bayatha: ‘Jopa ichowa pichinde powa ichʉn piowa tatsi, powa piseuri xeina taetham’, jei Moisés.
27 “Tur hio uwatanah hibi’obaibiy i hio kwanowar, turanah a’aawah ufuh men kwanan.
28 Ichitha nama xan paca tsipaebatsi. Icha pebin tane petsiriwa, yawa nanta xeinaeya jeye: ‘Barapowa ichichipan taisa maituncuaewa tsane, bequein bapowa jopa taseuriyo’, jei, bapoxonae barapara abe exana Nacomtha, icha be pocotsi coyene ichi, poxonae pita yabʉyotha powa jopa bequein piseuriyo tatsi.
28 Naatu boun a tur ao’owen orot yait matanawat nuw babin itin ana notamaim hairi baiwa’anamih enotanot ana notamaim hairi hiwa’anaka.
29 “Bara xaniyeya paca tsipaebatsi. Icha po itamaiqueito painya necoxa werena ducua icha barapo itamaiqueito paca exana xua abe painya neexanaewa tsane panaitamaiquei jucuare, barapo itamaiqueiton yawa tajʉ beya pabebande. Metha wʉnae xua painya nebebeiwa tsane cae itamaiqueitoxi xua Nacom pia nacua beicha cae itamaiqueitoxi painya neyawa patsinexa. Baxua jame wʉnae yatsicaewa, beyacaincha xua poxonae painya pepon ompin paca bebai tsane ichaxota po nacuatha isoto bapana jopa itacounayiyo.
29 Imih o mata asukwafune nuw kwaneyan, o in bowabow kakafin kusisinaf, kukubai kwisaroun, men basit mata ta’imon ana kakafinamaim o biya etei tan wairaf wan tayen ta’arah.
30 Barichi icha painya necobe, po cobe painya necoxa weya, icha barapo cobe paca exana xua abe painya neexanaewa tsane panacobe ucubobare, yawa tajʉ beya pabebande. Metha wʉnae xua cae cobexi painya nebebeiwa tsane, xua cae cobexi painya neyawa patsinexa Nacom pia nacua beicha. Baxua jame wʉnae beyacaincha xua poxonae painya pepon ompin paca bebai tsane ichaxota po nacuatha isoto bapana jopa itacounayiyo”, jei Jesús.
30 Na’atube uma asukwafune eof kwaneyan, ku’afuw kwisaroun men basit uma ta’imon ana of kwanekwanemaim o biya etei tan wairaf wan tayen ta’arah.
31 Equeicha Jesús barai barapo pin bicheitomonae, pomonae pijimonaexae tatsi jeye: “Caena bayatha Moisés pia peitorobi jume diwesitha namchiya jeye: ‘Pon punaxuba piowa peaichaxaibixae xua pocotsiwa bapowa exana, bapon barabʉ piowa catsina papera, po paperatha tina xua pexubiwa tsane piseuri’, jei barapo Moisés pia peitorobi coyenetha.
31 “Moses ana ofafaramaim eo, ‘Orot yait aawan nakwakwahir gewasin kwahikwahiren ana fef nakirum babin nitin nab auman nan.’
32 Ichitha nama seicaya icha coyeneya paca tsipaebatsi. Icha pebin piowa punaxuba xua saya peaichaxaibixae poxonae bequein bapowa jopa nasi cui coyene exanaeyo bapoxonae Nacom tsita abetsi xua bapon cana exana piseuritha. Tsipei bapon cana exana piowa xua piseuri tatsi nasi cui matacaeta xua weiweina pebiwitha. Barichi pon pita petsiriwa, powa piseuri pepunaxubixae, bapon barichi pia coutha abe natsiexana, tsipei Nacom ichowa yabara nanta xeina xua bapowa cataunxuae ichʉn piowa tatsi bequein punaxuba”, jei Jesús.
32 Baise boun i a tur ao’owen, orot yait nibobowen aawan nakwahir nan orot ta ni’awan, hairi hinabiwa’an i men babin ana ubar, baise orot ana ubar anayabin i kok imih babin esisinaf, naatu orot yait nati babin bai bi’awan auman bowabow kakafin esisinaf.
33 Equeicha Jesús barai barapo pin bicheitomonae, pomonae pijimonaexae tatsi, jeye: “Bayatha pajume taneme xua painya amo susato jiwi tsipaebatsi, xua Moisés tsipaeba. Moisés jeye: ‘Paxam jopa bewa naerabiya pana cui wʉnae tsiwʉnaeya yabara paebim tsane xua painya neexanaewa pocotsiwa paexanapaebeibame xua Nacom peitabaratha tatsi. Ichitha jame bewa bara xainyeya paexaneibiname pocotsiwa papaebeibame xua Nacom peitabaratha tatsi’, jei Moisés pijimonaetha.
33 “Tur marasika hio uwatanah hinonowar i hio kwanowar, ‘A omatanen men kwana’astu’ub, baise sinafumih God kwao’omatan i kwanasinaf.’
34 Ichitha xan seicaya icha coyeneya paca tsipaebatsi. Poxonae jiwi peitabaratha tatsi pana nacui wʉnae tsiwʉnaeya xainyeya yabara paebiname pocotsiwa xua paexanapaebame bara moya baxua paexande, xua jiwi pia painya nepaca cajume cowʉntsinexa. Jopa yawa muxuna icha jumein papaebinde. Jopa pajande ichʉntha: ‘Bara xaniyan xua exanaein. Nacui wʉnae tsiwʉnaeya xaniyeya yabara paeban Nacom peitabaratha xua exanaein’, jopa pajande. Mataʉtano jopa pajande: ‘Bara xaniyan. Baraxua paeban po wʉntha xua Nacom pia nacua wʉntheicha tatsi’, jopa pajande baxua, tsipei Nacom bara xoteicha eca pia pexeinya equeibithopeibiwa tatsi ichaxota bapon ewatsiya itorobeibeca jiwi.
34 Baise boun i a tur ao’owen, God wabinamaim men asir kwanao kwanifaro’omih, na’atube auyom mar isan, anayabin nati i God ana ma’ama efan.
35 Mataʉtano barapocotsi coyenewa jopa bewa pana cui wʉnae tsiwʉnaeya yabara paebim ichʉntha xua ira yabara. Tsipei barapo ira apara Nacom pia ira. Barapo iratha nataxu yʉyʉteca. Barichi mataʉtano barapocotsi coyenewa jopa bewa pana cui wʉnae tsiwʉnaeya yabara paebim ichʉntha xua Jerusalén tomara yabara, tsipei barapo tomara, po tomaratha ichaxota Nacom popona pon jiwi itorobiya pia pepa Peewatsinchi.
35 Me yan auman men isan kwanifaro, anayabin nati i God an ana baibiyarir efan, Jerusalem auman, anayabin nati i ata aiwob gagamin God ana tafaram.
36 Mataʉtano barapocotsi coyene jopa bewa pana nacui wʉnae tsiwʉnaeya yabara paebim ichʉntha xua painya nentasipa yabara. Saya meisa Nacom paca yabara matasipa yaputane. Pomonae pam xua pewowi pam xua pantana tsaebiam jopa paca itacʉpaeyo xua equeicha pantana inyapaname. Mataʉtano pomonae pam pomonae amomonae pam xua pantana inyapaname jopa itacʉpaetsi xua equeicha pantana tsaebiam. Mataʉtano jopa baxua daichiyo xua caentanatoxitha. Saya meisa Nacom itacʉpatsi xua cana exana baxua.
36 Naatu o taiyuw auman men arib isan inao baifaro’omih, anayabin o men karam boro arib ta inab inau nikwes o nafurum.
37 Saya meisa barapo jumethabe patsipaebare ichʉntha ichaxota po jumetha jei ‘Je, bara exanaein’, jei, mataʉtano ichaxota po jumetha jei ‘Jume jopa exanaein tsane’, jei. Tsipei poxonae pamuxuna paebame poxonae pana tsiwʉnae yabara paebame ichamonaetha Nacom pia wʉntha tatsi xua painya neexanaewa pocotsiwa paexanapaebeibame baraxua apara caurimonae pia pentacaponaein tatsi paca tsimuxu duba xua painya nepaebiwa baxua”, jei Jesús.
37 Imih inakwahir o inarufut, anayabin abisa awamaim iya’abar i’o etitit i Demon Kakafin biyanane enan.
38 Equeicha Jesús barai barapo pin bicheitomonae, pomonae pijimonaexae tatsi, jeye: “Paxam pajume taneme xua bayatha Moisés paeba xua jeye: ‘Pon itamaiquei esanopa ichʉn peitamaiqueito, bapon xuya bewa itamaiquei esanopaeinchi. Mataʉtano pon xua wano teranopa, xua ichʉn wano teranopatsi, bapon xuya wano teranopaeinchi’, jei.
38 “Marasika ana tur hio kwanowar, ‘Orot yait mata nakubai, ibo matan kukubai, naatu orot yait wa nimarir, ibo wan kwimarir.’
39 Ichitha nama icha coyeneya paca tsipaebatsi: Jopa xuya pebin pacaitacueinchinde poxonae paca caitacueinta, pon peaitabein. Mataʉtano icha ichʉn paca jumata tsaquinopa pecobetha, moya equeicha icha jumata pana najumata caeware xua painya necajumata tsaquinopaenexa.
39 Baise boun i a tur ao’owen, orot yait isa nasisinaf kakaf men wan inay, rebareb rounane nifafar inatatabir rounane’ebo nifafar.
40 Icha ichʉn paca yabara yopichiya paeba pontha pon jiwi peyabara paebin xua penatsicuentsiwa xua painya nentoma amanayabixae bapon, bapoxonae bara pacare xua paca itoroba. Icha painya camisa pacata pita bara yawa muxuna pacare camisa po camisa peamʉtiyʉ camisa, po camisa xua athawe peruyaewa.
40 Naatu orot yait niyaso’ar baibatiyimih nabuwi kwananan, a biya baibiyon baban nikiya’ub nabaib, a biya baibiyon tafan auman inikiya’ub initin.
41 Icha soldadomonae paca itoroba xua jeye: ‘Painta caponde pocotsiwa arewe xua saya cae kilómetro beya’, jei, bara moya pacaponde pocotsiwa arewe xua equeicha icha cae kilómetrono pantaropatabare.
41 Baiyowayan orot ta nan nakwarari ana hafoy abarin veya ta’imon airi namih nao, ina’abar veya rou’ab airi kwanan.
42 Daxita coyenexi pocotsiwa ichamonae paca wʉca, moya bara pacaichabeibare. Pon paca nacowaeta painyawa moya bara patsicobe copabare. Jopa paasiwinde painyawan”, jei Jesús.
42 Orot babin ta isa sawaramih nafefeyani kwitin, naatu orot babin ta a sawar bai na mar kafai imaim bowamih nao, kwitin ebai en.
43 Equeicha Jesús barai barapo pin bicheitomonae, pomonae pijimonaexae tatsi, jeye: “Mataʉtano pajume taneme xua caena bayatha Moisés namchi, xua jeye: ‘Paantobeinde pomonae painya jiwi. Mataʉtano pacasebare pomonae painya nepaca caaitafaetabi jiwi’, jei xua Moisés paeba.
43 “Marasika ana tur hio a’a’agir hinonowar i hio kwanowar, ‘Taituwa kwaniyabuwih naatu a kamabiy sabuw kwanimat gigigirih.’
44 Ichitha icha coyeneya paca tsipaebatsi: Paantobeinde pomonae bequein painya nepaca caaitafaetabi jiwi. Mataʉtano Nacomtha patawʉcare pomonae bequein abe pacata exana.
44 Baise boun a tur ao’owen, a kamabiy sabuw kwaniyabuwih naatu sabuw iyab terurukoukuwi isah kwanayoyoban.
45 Icha paexanaename daxita barapo coyenexi bapoxonae yatsicaewa Nacom piamonae tatsi pam tsane. Bara paichim tsane icha be painya Axa ichi pon Nacom, pon peitabocotha peecaexae xua daxita jiwi antobetsi. Nacom xometo pentha taexana daxita jiwi pomonae pejʉntʉ coyene xanepanae jiwi nexa irʉrʉ pomonae peajʉntʉcoyenebe jiwi nexa. Mataʉtano Nacom ema taitorobicano daxita jiwi pomonae xaniwaicha pejʉntʉ coyene xeicae jiwi nexa irʉrʉ pomonae peajʉntʉcoyenebe jiwi nexano.
45 Saise kwa boro Tamat auyom maramaim natunatumih nabuwi, anayabin God sinaf sabuw gewasih kakafih etei tafahimaim veya erararan, sabuw iyab gewasin tisisinaf naatu kakafin tisisinaf etei God taun ebitih.
46 Icha saya meisa paantobem pomonae painya nepaca antobexae, Nacom jopa paca cui yabara matomacae tsane. Tsipei irʉrʉ barapo coyene exana pomonae paratixi pentoma noteibiwi po paratixi jiwi bewa catsibina pon romanomonae itorobiya pia pepa peewatsinchi nexa, bequein jiwi yabara nanta xeina xua bapomonae peajʉntʉcoyenebewi. Barapomonae antobe pomonae xua pia peantobewixaetsi.
46 Sabuw kabay o’onayah tisisinaf na’atube kwanasinaf sabuw iyabowat isa tibiyabowawat isah kwanabiyabow, God boro men ana siwar gewasin ta nitimih.
47 Mataʉtano icha saya meisa painyamonae pajacobame pomonae irʉ pejume cowʉntsiwi poxonae paca siwa pona, xuano xua jopa pajacobim ichamonae, pomonae jopa pejume cowʉntsiwi, barapo coyene jopa xanepanaeyo. Tsipei pomonae Nacom jopa peyaputae jiwi, barapomonae irʉ ba jacoba piamonae. Ichitha nama bewa toxeinchiya pananta xeinaem beyacaincha barapomonae poxonae nanta xeina.
47 Naatu Eteni Sabuw taih tuwah akisih hai merar tiyiy na’atube kwanasinaf taituwa akisih hai merar kwanayiyi, ana gewasin boro men kwanabaimih.
48 Daxota paxam bewa bichocono xaniwaichiya beta painompaem. Mataʉtano xua caewiyo jopa bewa paexanaem tsane xua peabe coyenewa. Barapocotsi jʉta coyeneya paichim tsane icha painya Axa ichi pon Nacom, pon peitabocotha peecaexae xua bichocono xaniwaichiya beta popona. Mataʉtano bapon caewiyo jopa exanaeyo peabe coyenewa”, jei Jesús.
48 A yawas uhew bitan kwanama, Tamat auyom maramaim ana yawas uhew bitan ema’am na’atube.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Mateus 5, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.