Mateus 21

Nacom Pejume Diwesi po diwesi pena jume diwesi xua Jesucristo yabara tinatsi (CUI) vs AAI

Sair da comparação
AAI TUR GEWASIN O BAIBASIT BOUBUN
1 Poxonae bara itiya pona Jerusalén tomara, Jesús bara muxu pebarʉ patopae pijimonae Betfagé tomaratha. Barapo Betfagé tomara demxuwa itapatororotha eca po demxuwa pewʉn Olivowa, tsipei baxota umena olivo naein. Bapoxonae Jesús itoroba pebinbe nacueyatabe xua doce poyobe jiwanabe.
1 Jesu ana bai’ufununayah bairi au Jerusalem hirun hinan, hina bar merar ta wabin Bethage hitit, Olive Oyawemaim, Jesu ana bai’ufununayah rou’ab wan iyunih
2 Jesús baraibe baponbe, jeye:
2 eo, “Kwanan bar merar nati namaim kwanatitit boro donkey hi’utan ebatabat kwana’itin naatu donkey boubun auman sisibinamaim ebatabat. Hairi kwanarufamen kwanabow kwanan.
3 Icha ichʉn paca barai tsane: ‘¿Eta xua payama isanaxubamebe burra?’ jei tsane, nexata pajandebe: ‘Pon jiwi Pecanamataxeinaein bepa pata yama cayiyaeinjei, tsipei pinae nantawenona’, pajandebe. Nexata bapoxonae nainya bapon paca cobe itorobinabe xua painya neyama carenaenexambe tsane, jei Jesús.
3 Orot ta nati’imaim nabibatiyi ana tur kwana’owen, ‘Regah ekokok naatu boro nihamiyen kwanabow kwanan.’ Baise ana tur kwana’owen boro niyafarih hinamatabir maiye.”
4 Poxonae Jesús daxita baxua paeba bara bapoxonae nayabara jume weta pocotsiwa bayatha Isaías yabara paeba pijume diwesitha xua Mesías pepatopaewa tsane Jerusalén tomaratha, jeye:
4 Iti sawar himamatar abisa God ana dinab orot eo kikirum ina i turobe.
5 “Patsipaebare Sión tomarapiwi.
5 “Jerusalem sabuw hai tur kwana’owen, a aiwob enan kwa’itin, taiyuwin yare donkey afe’en mara’at enan, ana donkey boubun tafanamaim mara’at enan.”
6 Nexata Jesús pijimonae jitonbe tatsi ponabe. Mataʉtano baponbe exanabe pocotsiwa bayatha Jesús itoroba.
6 Basit Jesu ana bai’ufununayah eo baimanih na’at hin hisinaf.
7 Baponbe yama carenabe burra pesowato yawa yama carenabe penʉn. Baponbe pia paparuwan tsijuma jebicabe po paparuwan matha weruyabe coxiwathano yawa penʉnthano. Bapoxonae Jesús equeica penʉntha.
7 Donkey hibai hina hai faifuw tafah hibosairen hiyabar afa rabod rourih hi’afuw ef yan hiyabar.
8 Jiwi, barapo jiwi pin bicheito bichocono. Bapoxonae barapo pin bicheito namtotha paparuwan yerababa jejebabapoinya. Ichamonae peaxu ucuboba po axu icha coichaxu axu ichi. Bapoxonae barapo axu, namtotha axu jejebabapoinya. Daxita barapomonae barapo coyene exana xua Jesús pebarʉ cui itura jinaenexa tsainchi.
8 Sabuw rou’ay gagamin na’in hai faifuw hibosairen hiyabar afa ai raurih hi’afuw hiyabar.
9 Pomonae, xua Jesús tsiwana enapoinchi irʉrʉ pomonae Jesús peputha taenapoinchi daxita barapomonae bichocono jume daunweya wawaya jeye:
9 Sabuw Jesu nanane hinan, naatu ufunane hinan fanah sib hiwow hio,
10 Poxonae Jesús patopa Jerusalén tomaratha, daxita barapo tomarapiwi najume cayayatsiya paeba. Cae bicheitomonae nayainyaba, jeye:
10 Jesu na Jerusalem rur, kawasa ra’at uruw giririf retenafut, sabuw hibatebat hio, “Iti orot yait?”
11 Ichamonae jume nota, jeye:
11 Rou’ay gagamin hiyafutih hio, “God ana dinab orot wabin Jesu, Galilee wanawananamaim tafaram Nazareth orot.”
12 Bapoxonae Jesús joniya Nacom pin pia botha, yawa aisowa benapuna torobabiya pomonae caenaeta baxota. Jesús tabʉ tayebiya bebai iratha pocotsiwa pexaethopaewan, po pexaethopaewantha nantiya nacatsiba paratixi yawa xua tabʉ tayebiya bebai iratha peenaewan po peenaewan ichaxota ena pomonae caenaeta topibo.
12 Naatu Jesu na Tafaror Bar run. Sabuw iyab nati hima hai sawar hitotobon rauw nunih hai urama’ama, hai gemogem bora’aten, kabay hisuwa hire, urama’ama afe’eh hima mamu imak hitotobon bow israuwen ufun hitit.
13 Jesús barai barapomonae:
13 Naatu iuwih eo, “Buk Atamaninamaim God eo hikikirum i iti na’atube eo, ‘Ayu au Tafaror Bar i yoyoban ana bar,’ baise kwa abisa kwasisinaf i kwabotabir bainowah hai watu matar.”
14 Barapo Nacom pin pia botha tatsi, Jesús imoxoyo caquita umenarʉcʉpatsi pomonae peitata nacʉtsiwi. Irʉrʉ Jesús imoxoyo caquita umenarʉcʉpatsi pomonae pejayujayujeiwi. Jesús axaibi exana daxita barapomonae.
14 Sabuw matah fim naatu ah umah kakafih hina Tafaror Bar hirun Jesu etei iyawasih.
15 Sacerdotemonae pia pentacaponaewi tatsi irʉrʉ pomonae jiwi pecuidubiwi Moisés pia peitorobi coyenewa tatsi, daxita barapomonae tane pocotsiwa Jesús exana pia pexeinya petsita itʉtsi coyenewatha. Daxita barapomonae jume tane xua pexui wawai Nacom pin pia botha tatsi xua pexui Jesús yabara jeichichi: “¡Pai jayana, barabʉ jiwi barʉ cui itura jinaena bapon pon David pia pemomoxi susato jiwanapin tatsi! Pon jiwi yabara jei: ‘Bapon David pexanto tatsi’, jei”, jei pexui. Bapoxonae daxita pomonae sacerdotemonae pia pentacaponaewi tatsi irʉrʉ pomonae jiwi pecuidubiwi Moisés pia peitorobi coyenewa tatsi anaepana poxonae Jesús cui tainchi yawa xua jume tainchino.
15 Firis ukwarih naatu Ofafar Bai’obaiyenayah Jesu sawar gewasih sisinaf hi’itin yah so’ar. Kek auman Tafaror Bar wanawanan fanah sib Jesu hibora’ara’ah hio, “Orokaiwa David natun, ensairen.”
16 Daxita barapomonae jopa ichipaeyo xua pexui paeba, daxota anaya Jesús jeichichi:
16 Jesu hiu, “Iti kek teo kunonowar?” Jesu iyafutih eo, “Anonowar. Buk Atamaninamaim hikikirum kwaiyab kwa’itin, mi’itube hikirum?
17 Nexata Jesús daxita barapomonae wepu pona Jerusalén tomara weya. Bapoxonae Betania tomara bewarapiya. Baxota merawi maiteca.
17 Naatu nati’imaim ihamiyih hima i tit in Bethany bar merar imaim mar fo in.
18 Poxonae Jesús caemʉmbotha equeicha caibe iya Jerusalén tomara beya, bichocono jainpa pona.
18 Mar auman Jesu au merar gagamin matabir inan, basit bayumih morob.
19 Bapoxonae Jesús imoxoyo namtotha taenota higuera nae. Imoxoyo caquita pona piyain, pia taetsi pethei. Daichitha barapo naetha Jesús jopa taeyo pethei, saya ʉ noxu tane. Nexata Jesús biataenota higuera nae, jeye:
19 Naatu ef rewanamaim ai fafou batabat itin, basit na ai an tit, baise men ro’on ta itin, raurinawat. Basit ai isan eo, “O i boro men iniw.” Mar ta’imonamo ai fenem.
20 Poxonae Jesús cui tainchi pijimonae baxua barapomonae yabara najʉntʉ coyene cui cabenaeca bichocono. Yawa Jesús yainyabatsi pijimonae, jeye:
20 Ana bai’ufununayah hi’itin hifofor men kafaita, naatu hio, “Ai fafou mi’itube’emih mar ta’imon fenem?”
21 Jesús jume nota pijimonae, jeye:
21 Jesu iyafutih eo, “Anababatun a tur ao’owen. Men erekasiy auman kwanasinafumih, baise kwanitumatum. Karam abis iti boun ai fafou isan asisinaf boro kwanasinaf namatar. Baise men iti akisin. Karam oyaw isan kwanao, kumisir kwen riy yan kubat boro namatar.
22 Daxita xua xuan pocotsiwan Nacom beya pawʉcame, icha bara xanepanaya pajume cowʉntsiya wʉcame, bara Nacom paca catsibina baxuan, jei Jesús.
22 Initumatum abisa isan kuyoyoban boro inab.”
23 Nexata bapoxonae Jesús joniya Nacom pin pia botha tatsi. Poxonae cataunxuae Jesús baxota cuidubuncua jiwi, bapoxonae Jesús imoxoyo caquita umenarʉcʉpatsi sacerdotemonae pia pentacaponaewi tatsi irʉ judiomonae pia pitiri jiwi tatsi. Daxita barapomonae Jesús yainyabatsi, jeye:
23 Jesu matabir maiye Tafaror Baremaim run bat bi’obaibiyih. Basit Firis ukwarih naatu Jew hai orot ukwarih hina Jesu biyan hitit hibatiy hio, “O yait fair it iti sawar kusisinaf, naatu yait ibasit ina kubowabow?”
24 Jesús jume nota barapomonae, jeye:
24 Jesu iyafutih eo, “Ayu auman au baibat ta’imon kwa anibatiyi kwanao ananowar, imaibo ayu boro anao kwananowar, ayu fair menamaim abai abowabow.
25 ¿Jintam Juan cui itorobatsi xua bautisaba? ¿Metha bara Nacom cui itoroba jampa? ¿Metha bara jiwi cui itoroba jampa? Pana nejume nore, jei Jesús, xua Juan yabara paebatsi pon caena bayatha tʉpa.
25 John ana fair menane bai sabuw bapataito itih Godane bai, ai orot maiyow biyahine bai?” Hai kasiy ra’at taiyuwih hibabatiyih hio, “Mi’itube tanao? Godane tanao’o i boro nao bo aisim John men kwaitumitum.
26 Jiwi cui cunuwatsi icha jeichi: ‘Juan cui itorobatsi jiwi xua bautisaba’, icha jeichi. Metha bapoxonae jiwi naca casebichipa anaya. Tsipei daxita jiwi Juan yabara jume cowʉntatsi xua bapon apara pon Nacom pia peitorobi jume tatsi pepaebi jiton”, najei barapomonae.
26 Baise it orot biyanane fair bain tanao, sabuw isah tabirubir anayabin sabuw etei tebitumatum John i God ana dinab orot ta.”
27 Nexata barapomonae Jesús baraichi, jeye:
27 Imih sabuw Jesu isan hiya’afut hio, “Aki men aso’ob.” Naatu Jesu iuwih eo, “Ayu auman boro men anao kwananowar, baibasit menane abai iti sawar asisinaf.
28 Equeicha Jesús namchi Nacom pin pia botha daxita barapomonaetha, xua sacerdotemonae pia pentacaponaewitha tatsi, irʉ judiomonae pia pitiri jiwitha tatsino. Jesús jeye:
28 “Kwa mi’itube kwanotanot? Ana veya ta orot natunatun bairi hima’am basit orot natun ain isan eo, ‘Aro ayu akokok boun inan grape ana masaw inabow.’
29 Bapon jume notatsi pexanto jeye: ‘Bara, aichaxaibin’, jeichichi bapon pexanto. Daichitha equeicha bapon pexanto tatsi nanta xeinataba, bapoxonae pona xua penacuichinexa uva pabi, paxa tatsi pia pabi tatsi.
29 “Naatu kek tamah iya’afut eo, ‘Ayu men akokok.’ Baise ma kafai ana not botabir re in masaw bow.
30 Pirapae equeicha ichʉntha, nacoxi barai barapo jumetha, jeye: ‘Owae, inta anoxuae uva pabi nacuire’, jei bapon pexantotha. Bapon paxa jume nota, jeye: ‘Je, moya daichane, methaunxuae ponaein’, jei paxatha. Daichitha bapon jopa ponaeyo.
30 “Naatu orot na maiye natun uf isan tit tur i ta’imonaban eo, naatu kek rufut eo, ‘Basit, Regah boro anan.’ Baise kwahir bar ma men in masaw bowamih.
31 Incane yabara paca yainyabinchi xua bapon barapo pexantobe tatsi, ¿eta po pewowinda pon exana pocotsiwa paxa itorobatsi? jei Jesús.
31 Naatu kek menatan i tamah fanan bai?”
32 Juan pon jiwi Pebautisabin patopa xua pia nepaca cuidubinexa xua pocotsiwa bewa paexanaename painya nexeinaenexa tsane po jʉntʉ coyene pexanepanae jʉntʉ coyene. Daichitha paxam jopa pajume cowʉntsim pocotsiwa Juan paeba. Ichitha Juan yabara jume cowʉntatsi pomonae paratixi pentoma noteibiwi po paratixi jiwi bewa catsibina pon romanomonae itorobiya pia pepa peewatsinchichi nexa. Irʉrʉ yabʉxi powaxi pesi cui weiweinaewaxi Juan yabara jume cowʉntatsi po coyene Nacom Juan peitorobiwatsi. Nama paxam bequein bara Juan pacui taneme pocotsiwa exana, daichitha jopa painya neauraxae poxonae abe paexaname. Daxota icha jʉntʉ coyene jopa paxeinaem xua painya nejume cowʉntsinexa Nacom, jei Jesús.
32 Anayabin John Baptist na ef gewasin bai’ufnunin isan bi’obaiyi, kwa men kwaitumitumimih, baise kabay o’onayah, naatu sagasagadiy hitumitum, sawar i kwa’itin, baise men kafa’imo a not uf kwabotabir kwaitumitumimih.”
33 Nexata Jesús equeicha namchi jiwitha, jeye: “Incane pana nejume naitaeware xua paca tsipaebinchi pecayabara jʉta pepaebi diwesiyo. Matha irʉrʉ pebin pia pabi xeina. Bapon ʉba po ʉnbo pewʉn uva cuei ʉnbo. Yawano yapu curarata barapo uva pabi ibowantha xua jopa pejojondenaenexa ichamonae barapo pabitha. Yawano baxota ibo feto exana, xua barapo ibo fetotha pecubinexa uva cuei. Mataʉtano baxota exananota bo po bo taʉcha xua baxota pebin bara wenecotequeica uva pabi. Bapoxonae bapon itoroba pomonae pia uva pabi pia petayapucaenaewichi tsainchi, xua bapoxonae barapomonae pejiwanaxaenexa pocotsiwa penawetsiwa. Bapoxonae bapon icha nacua beya pona.
33 Jesu eo maiye, “Oroubon tabo kwananowar. Orot me matuwan ana veya ta masaw bo grape tanum, fur ear ituwafut naatu Wine bunubunuw ana hub bai naatu ana masaw sabuw bowayah uwih hima’uh hima i tafaram afa bai nanawanamih in.
34 Barapo matacabi tsuxubi po matacabitha uva cuei naweta. Bapoxonae barapo mataqueitha pomonae pabi petayapucaenaewi jiwana itapetanota xua penawetsiwa. Bapoxonae pon uva pabi pexeinaein, bapon pomonae petanacuichiwichi jiwana itoroba, xua petawʉcaenexa tsainchi uva cuei pomonae beya, pomonae pabi petayapucaenaewichi.
34 Naatu grape hiyamur bairuhin ana veya kakabom, basit orot ana akir wairafih iyafarih hina bowayah biyah ibo au nowahine ai ro’oh bairut isan.
35 Ichitha barapomonae, pomonae pabi petayapucaenaewichi teica, teiquebatsi pomonae itorobatsi, pomonae pabi pexeinaein itoroba uva pabi petayapucaenaewichi tatsi beya. Barapomonae pomonae petayapucaenaewi pabi, cuainta caeintha pomonae penajume carutsi jiwichi jiwanapintha. Ichʉn bexotsi. Ichʉn ibotontha cuinbabatsi.
35 “Baise bowayah himisir orot ana akir wairafih hibow, ta hibai hirab, ta hi’asabun morob, naatu ta kabayamaim hirab.
36 Pon pabi pexeinaein barichi equeicha itoroba ichamonae pomonae pia petanacuichiwichi. Equeicha barichi pomonae pabi petayapucaenaewi bara jʉtiya cana exana barapomonaetha.
36 Orot ana akir wairafih afa’abo iyafarih hina, moumurihika men marasika biyafarih na’atube’emih, baise bowayah himisir akir wairafih hibow, wan hinan isah hisisinaf na’atube hisinaf hibow hirouw.
37 “Bara nama matapainya pexanto itoroba. Bapon najei: ‘Barapomonae metha taxanto inta yabara barʉ cui itura jinaeinchi, daxota itoroban bapon’, najei bapon.
37 Uftoro’ot i natun iyun na bowayah isah, not eo, ‘Sabuw boro natu hinakakafiy.’
38 Dapo jumetha pomonae pabi petayapucaenaewi poxonae bapon tainchi barapomonae najei: ‘Apara bapon paxa copiniwa pichina. Daxota bapon bʉ bexotsi xainya xeinatsi barapo uva pabi’, najei barapomonae.
38 “Baise bowayah orot natun nan hi’itin hio, ‘Iti orot masaw matuwan natun enan kwanatabai tarab emorob, saise iti sawar etei boro it ata sawaramih tanabow.’
39 Barapo pexanto tatsi uva pabi juma bemaxʉ cayiyatsi. Baxotiya bexotsi”, jei Jesús.
39 Hina kek hibai fur ufunane hirouw re hitit hibai hi’asabun morob.”
40 Nexata Jesús barai barapo jiwi Nacom pin pia botha, jeye: “Poxonae pabi pexeinaein patopaena, ¿eta be cana ichi tsane pomonaetha pomonae barapo uva pabi pia petayapucaenaewichi?” jei Jesús.
40 Naatu Jesu ibatiyih eo, “Masaw matuwan namatabir nanan iti sabuw bowayah isah boro mi’itube nasinaf?”
41 Barapomonae Jesús jume notatsi, jeye:
41 Hiya’afut hio, “Nati orot bowayah etei boro narauw hinamorob, naatu masaw boro nab sabuw afa nitih hinama hinakaif, saise ai ro’oh hinabiyamur bowayah boro hinirut ibo au nowan hinitin.”
42 Nexata Jesús barai barapomonae xua nayabara paeba, jeye:
42 Imaibo Jesu iuwih eo, “Buk Atamaninamaim hikirum inu’in kwaiyab kwa’itin.
43 Daxota paca tsipaebatsi, Nacom paca itawetsina xua jopa painya nenaexanaenexa tsane Nacom piamonae jiwana tatsi pam. Barapo coyenewa xua Nacom piamonae jiwana tatsi penaexanae coyenewa Nacom pichina painya xainya weya xua ichamonaetha pecatsinexa pomonaetha pomonae petsita jʉntʉ coyene xanepanaewichi.
43 “Isan imih a tur ao’owen. Mar ana aiwob kwa biyamaim tema’am boro nabosairen sabuw iyab ub gewasih hitanum teyey boro i nitih.
44 Incane iboto yabara paca tsipaebinchi. Barapo ibototha poxonae ichauyo jopeica pepʉrʉwixi tsanaya. Mataʉtano poxonae barapo iboto ichauyo matatsun jopeicatsi pebeno tsanaya. Icha barapo iboto ichi poxonae cana exana ichauxitha peainya cui ibotoxae, xan barapocotsi jʉta coyeneya barichin pomonaetha pomonae jopa tana nejume cowʉntsiwi. Pia jopa tana neyaputaexae barapomonae daxota peraxa exanaein, jei Jesús.
44 “Orot yait iti agim afe’en nare narabirab i boro natarsisib, baise agim nare orot babin narabirab boro mutufor nifofob.”
45 Sacerdotemonae pia pentacaponaewi tatsi irʉ fariseomonae, poxonae jume tane barapo pecayabara jʉta pepaebi diwesi, xua Jesús paeba, barapomonae yaputane xua apara bara Jesús yabara paeba barapomonae.
45 Firis hai ukwarih naatu Ofafar Bai’obaiyenayah Jesu ana oroubon eo hinowar hitatam.
46 Bequein barapomonae Jesús muxu pewaetabichi, ichitha barapomonae junuwa. Jiwi cunuwatsi, tsipei daxita jiwi Jesús xanepanaya yabara paebatsi xua pinae Jesús Nacom pia peitorobi jume pepaebiwi jiwana tatsi.
46 Imih bain fatuminamih himisir, baise sabuw rou’ay hina hima’ama isah hibir. Anayabin sabuw etei Jesu hi’i’itin i God ana dinab orot ta.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Mateus 21, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.