Mateus 16

Nacom Pejume Diwesi po diwesi pena jume diwesi xua Jesucristo yabara tinatsi (CUI) vs AAI

Sair da comparação
AAI TUR GEWASIN O BAIBASIT BOUBUN
1 Fariseomonae irʉ saduceomonae, barapomonae pona Jesús beya xua Jesús pejʉntʉ coyene jʉjʉtsinexatsi. Barapomonae Jesús cui itorobatsi pia petsita itʉtsi coyenewa pocotsi coyenewa xua cana exana itaboco wetsica. Icha Jesús jopa itacʉpaetsi xua exana baxua, barapomonae pepaebinexa tsane xua deta cou Jesús jopa apara Nacom Pexanto tatsi.
1 Pharisee naatu Sadducees afa hikok i Jesu hitikubibiruw, imih hina hio, “Aki akokok ina’inan ta marane ini’obaiyi saise anaso’ob o i anababatun God ana fair ibai.”
2 Daichitha Jesús jume nota barapomonaetha, jeye: “Poxonae tabopiya paxam ba pajam: ‘Baya tsane pexeinya matacabi tsane tsipei anoxuae quiripitha itaboco tsobia’, ba pajam.
2 Baise Jesu iyafutih eo, “Rabirab mar ebiwuwun kwa’i’itin, boro kwanao, maras boro veya gewasin nayen.
3 Ichacuitha tsipae poxonae baya, paxam ba pajam: ‘Anoxuae ema duneicaena tsipei itaboco tsaebia yawa itʉrʉna’, ba pajam. ¡Itara mexeya pomonae xanepanaya pepaebiwi pam, daichitha abe painya neexanaewi pam! Paxam peitaboco payabara yaputaneme. Ema ba payabara wʉnae yaputaneme. Mataʉtano pexeinya matacabino ba payabara wʉnae yaputaneme, deta meisa paxam jopa pana neyabara yaputaem mataʉtano jopa payabara yaputaem pocotsiwa exanan tapexeinya tsita itʉtsi coyenewan.
3 Naatu mar auman gagub niwuwun naatu turin nafufurum kwana’itin boro kwanao, boun boro nayar. Kwa i gagub akisin ana itinin kwaso’ob boro kwanao, baise abisa iti boun temamatar hai yabih men karam boro kwanaso’ob.
4 Barapo peajʉntʉcoyenebe jiwi irʉ pomonae jopa tana nejume cowʉntsi jiwi, barapomonae necui itoroba tapexeinya tsita itʉtsi coyenewa pocotsi coyene cana exanan itaboco wetsica daichitha jopa baxua beexanaeinyo pocotsiwa barapomonae necui itoroba. Saya meisa barapo petsita itʉtsi coyene exanaein, icha be pocotsi coyeneya Jonás cana ichichi pon Nacom peitorobi jume pepaebin xua poxonae pin duweintha tsijuntutha eca acoibi po matacabibe beya equeicha poxonae yacabaxotsi xua asʉ popona”, jei Jesús xua nayabara paeba xua tʉpaena xua equeicha Nacom asʉ exanaena acoibi po merawithabe.
4 Mar iti boun ana sabuw hai fanasair naatu hai tafa’asar i ra’at, ina’inan isah tinunuwet. En! Baise ina’inan ta’imon ebi’obaiyi i Jonah ana i’inan.” Basit Jesu sabuw nati’imaim ihamiyih hima i sa’ab in.
5 Poxonae Jesús pijimonae tatsi icha muxunene beya pona jeratha xua pucua iya, barapomonae jʉntemaina xua pan capana.
5 Jesu ana bai’ufununayah harew kukuf hirabon hina rewan rounane hiyey ana maramaim, nuhih taseb hio, “It rafiy men ta tabai auman tarabonamih.”
6 Nexata Jesús pewʉnaeya muxuweta pijimonae xua jopa pejume cowʉntsinexa tsane fariseomonae irʉ saduceomonae pia pecuidubiwa coyenewa tatsi po pecuidubi coyenewa jopa Jesús pia pecuidubi coyenewa tatsi. Jesús jeye:
6 Jesu iten ya’ih eo, “Mata to niwa’an kwanakaifi gewas, Pharisee naatu Sadducee hai yeast isan.”
7 Poxonae Jesús yabara paeba pocotsiwa xua pan cotowa exana, bapoxonae Jesús pijimonae tatsi catsawiya nanta xeinaeya natsipaeba caemonae, najei:
7 Naatu bai’ufununayah taiyuwih hibabatiy hio, “It rafiy baina’e tanan isan ma eo?”
8 Jesús yaputane pocotsiwa barapomonae natsipaeba, daxota Jesús barai, jeye:
8 Jesu abisa isan hio i naniyan bai, imih ibatiyih, “Aisim rafiy ta baina’e tanan isan taiyuw kwakasiy kwama kwabibabatiyi? Kwa a baitumatum i kikimin anababatun.
9 ¡Cataunxuae jopa pana necui yabara yaputaem! Paxam pana necui yabara jʉntemainame poxonae cinco mil pebiwi apatan pexaewa xua yabara jʉntemainame poxonae saya cinco po panbe. Mataʉtano pana necui yabara jʉntemainame poxonae equeicha doce po cotebe pawʉwʉnbaponame pocotsiwa jiwi jopa xaeyo.
9 A not boro’ika kwarisin ema’am. Sabuw etei 5, 000 rafiy fafar faive’imo imaim abituwih isan nuhi bur? naatu kwaso’ob sakasak etei bai’ab kwaiwanfoten?
10 Mataʉtano paxam pana necui yabara jʉntemainame xua poxonae cuatro mil pebiwi apatan pexaewa xua poxonae saya siete po panbe. Mataʉtano pana necui yabara jʉntemainame poxonae equeicha siete po cotebe pawʉwʉnbaponame pocotsiwa jiwi jopa xaeyo.
10 Na’atube rafiy sevenimo sabuw 4, 000 abituwih sakasak etei bai’ab kwaiwanfoten?
11 Mataʉtano jopa payaputaem xua poxonae yabara paca tsipaebatsi fariseomonae pia pecuidubi coyenewa tatsi, irʉ saduceomonae pia pecuidubi coyenewa tatsi, apara jopa pan yabara paca tsipaebichi xua jopa painya necaponaexae, jei Jesús.
11 Aisim a not boro’ika hikwaris ayu rafiy isan ao kwararouw, en baise Pharisee naatu Sadducee hai yeast isan kwanakaifi gewasomih ao.”
12 Bapoxonae matapainya Jesús jume yaputaerʉcʉpatsi pijimonae, xua apara yabara paeba fariseomonae pia pecuidubi coyenewan yainwa tatsi, irʉrʉ saduceomonae pia pecuidubi coyenewan yainwa tatsi. Mataʉtano matapainya yaputaerʉcʉpa xua apara Jesús jopa yabara paebiyo pocotsiwa pan cotowa exana.
12 Imaibo bai’ufununayah naniyan hibai, Jesu i men yeast maiyow rafiy wanawanan teyai’iyai isan matah toniwa’anamih, baise Pharisee naatu Sadducee hai bai’obaiyen isan matah toniwa’an.
13 Bapoxonae pirapae Jesús pona. Poxonae Jesús patopa Cesarea de Filipo tomara pecuariya xua pepa tomaratha, bapoxonae Jesús yainyaba pijimonae, jeye:
13 Jesu na Caesarea Philipi wanawananamaim titit ana veya, ana bai’ufununayah ibatiyih, “Sabuw Orot Natun isan mi’itube teo kwanonowar?”
14 Jesús jume notatsi pijimonae, jeye:
14 Hiya’afut hio, “Sabuw afa i teo John Baptist, afa Elijah, afa i Jeremiah, naatu afa teo i dinab orot ta.”
15 Nexata Jesús pijimonae barai, jeye:
15 Ana bai’ufununayah ibatiyih eo, “Bo kwa ayu isau i mi’itube kwa’o?”
16 Simón Pedro Jesús jume notatsi, jeye:
16 Simon Peter iya’afut eo, “O i God Tafa eof nowah God ma’ama wanatowanin Natun.”
17 Jesús barai, Simón Pedro baraichi, jeye:
17 Jesu iya’afut eo, “Simon, Jonah natun abigegewasini. Anayabin nati tur anababatun i men orot ta biyanane na irererebamih, baise marane Tamai mutufor o it.
18 Pocotsiwa xua tana neyabara paebiwam baxua natsita jume itapeinya xeiname xua bichocono tana necui yabara jume cowʉntsiwam. Daxota cawʉn dutatsi po wʉn xua jei: ‘Pedro’, jei, po wʉn caunuta xua jei: ‘iboto’, jei, tsipei ba iboto bichocono mata daunwei. Pocotsiwa xua xainyeya neyabara paebame baxua be iboto coyene jʉtiya paebame poxonae jam: ‘Xam apara Mesías. Nacom caitoroba, pon asʉ popona. Xam apara Nacom Pexanto tatsim’, jam. Daxita pomonae xua neyabara jume cowʉnta barapo pexainyeya jume tana neyabara paebiwathaxaemxae, barapomonae tajiwimonae exanaein. Tajiwimonae catsin taayapusʉ itorobi coyenewa xua barapo tajiwimonae jopa peamanayabinexa tsainchi pia peaitafaetabi jiwichi pomonae petʉpae cuiru nacua beya ponaena.
18 Imih a tur ao’owen o i Peter. Iti kabay tafanamaim ayu boro au ekaleisia anawowab. Naatu morob ana fair boro men kafa’imo natafufur nare’emih.
19 Xam Pedrom, cacatinchi taayapusʉ itorobi coyenewa xua copiyam tsane caponaename tajume diwesi xua xan yabara ponxaein Mesías, ponxaein Nacom Pexanton. Barapo tajume diwesi caponaename judiomonaetha mataʉtano caponaename pomonaetha pomonae jopa judiomonae naexanaeyo. Mataʉtano xam pon tajitonxaem, pocotsiwa xam jopa copatsim barapo cae pin nacuathe, xua pocotsiwa tamonae exana, baxuan bara irʉ Nacom jopa copatsiyo pia peitorobi nacua beicha xua barapomonae bara peexanaenexa baraxua. Pocotsiwa copatame xua tajiwimonae peexanaenexa barapo cae pin nacuathe, bapocotsiwa irʉ Nacom copata pia peitorobi nacua beicha xua barapomonae bara peexanaenexa baxua, jei Jesús.
19 Ayu boro mar ana tufatan anit; abisa iti tafaramamaim kututufatan, maramaim boro ana tufatan. Naatu abisa iti tafaramamaim kururufam, maramaim boro ana rufam.”
20 Nexata Jesús pijimonae muxu barai xua pijimonae jopa peyabara pepaebinexatsi ichamonaetha baxua xua po coyene bapon apara Mesías.
20 Imaibo Jesu ana bai’ufununayah awah bofot eo, “Ayu i Tafau hi’of nowah imih men yait ta ana tur kwana’owenamih.”
21 Bapoxonae barapo matacabi weya Jesús tamropata pitaba xua pijimonaetha tsipaeba pocotsi coyene Jesús cana exanaeinchi ichamonae, jeye:
21 Nati ana veya’amaim Jesu busuruf ana bai’ufununayah isah tur mutufor iuwih eo, “Ayu i anan Jerusalem ana tit biyababan gagamin maiyow boro anab, orot ai’in biyahine, Firis ukwarih naatu Ofafar Bai’obaiyenayah biyahine, hina’asabunu ana morob. Baise veya tounu ufunamaim morobone boro anamisir maiye.”
22 Ichitha bapoxonae Pedro, Jesús barʉ natsixitabatsi aisowa beya. Pedro Jesús baraichichi, jeye:
22 Peter bai hin nabinamaim eo, “Regah, iti na’atube men akokok isa namatar”.
23 Nexata Pedro peitabara beya tatsi Jesús napatomeicha cauncuatabiya namchi, jeye:
23 Jesu tatabir Peter kwarar iu, “Au’uf kwen, Satan! O i kabay kiru nou kuyayare, anayabin o a not i men God enotanot na’atube kunotanotamih. O i orot babin hai notabe kunotanot.”
24 Nexata Jesús barai pijimonae, jeye:
24 Imaibo Jesu tatabir ana bai’ufununayah isah eo, “O yait inakok ayu airit namih, taiyuw ina kwahiri a onaf ina’abar ini’ufnunu airit tanan.
25 Pon naantobeya nata exana pocotsiwa bapon ichichipa, bapon jopa xeinaeyo peajʉntʉyapusʉwa, po peajʉntʉyapusʉwa ataya tsiteca xua Nacom pia nacua beicha. Ichitha pon neantobeya inta exana pocotsiwa ichichipan tana neantobexae bapon xeinaena peajʉntʉyapusʉwa, po peajʉntʉyapusʉwa ataya tsiteca xua Nacom pia nacua beicha.
25 Anayabin orot yait taiyuwin ana yawas isan ebowabow boro nikasiy. Baise orot yait ana yawas ayu isau ebi’inuw boro natita’ur.
26 Icha pebin bichocono copei xeina pocotsiwa xeina po cae pin nacuathe, ichitha jopa xeinaeyo peajʉntʉcoyenesʉwa po peajʉntʉcoyenesʉwa ataya tsiteca, bapoxonae bapon jopa itacʉpaetsi xua penajʉntʉ coyene capanepaewa xua jopa peweraweracaewa. Tsipei pebin jopa itacʉpaetsi xua barapo copeitha matomatsina Nacomtha xua bapon pecatsinexa tsainchi peajʉntʉcoyenesʉwa xua barapoxonae pepatopaewanexa tsane Nacom pia nacua beicha tatsi.
26 Tafaram wanawanan sawar tutufin etei ibai aur karam, baise inamomorob ana veya ana gewasin boro inab? En anababatun. Boro men kafa’imo nati sawaramaim a yawas inatubun inab maiye’emih.
27 Tsipei xan ponxaein Nacom Tananeitapetsin bewa yawa muxuna patopeicaein Nacom pia peitʉpanaewa tatsi. Mataʉta matatsunpiwi barʉ patopeicaein. Daxita carepaya jiwitha catsibin pocotsiwa peyabara cui matomatsiwatsi. Pomonae jopa xapain exanaeyo ichamonaetha xuya barapocotsi coyeneya exanaein xua antomabeya catsin. Pomonae xua xanepanaya exana ichamonaetha pocotsiwa cui itoroban xuya barapocotsi coyeneya exanaein matoma xanepanaya catsibin.
27 Anayabin Orot Natun i Tamah ana fair ana bonamanamarinamaim nan, ana tounamatar kakafiyih bairi, imaibo nati ana maramaim i boro orot babin hibowabow ana fofoninamaim hai baiyan nitih.
28 Bara xaniwaicha paca tsipaebatsi xua pomonae xote umene barapomonae jiwana abʉ, copiya matha yabara yaputaena poxonae xan ponxaein Nacom Tananeitapetsin tamropata pitabin xua itorobiya taewatsiwa tsane pomonae tana nejume cowʉntsiwi, jei Jesús.
28 Anababatun a tur ao’owen, sabuw afa iti kwama tur kwanonowar boro morobo’e kwanama’am Orot Natun ni’aiwob maramaim nanan kwana’itin.”

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Mateus 16, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.