Mateus 14

Nacom Pejume Diwesi po diwesi pena jume diwesi xua Jesucristo yabara tinatsi (CUI) vs AAI

Sair da comparação
AAI TUR GEWASIN O BAIBASIT BOUBUN
1 Bapoxonae caena Herodes pon Galilea nacuapiwi, pia peyanacua ewatsinchi, bapon jume tane daxita pocotsiwa juinya xua Jesús exana.
1 Nati ana veya’amaim Herod tafaram Galilee ana kaifayan orot Jesu bowabow ana tur nowar.
2 Herodes tsipaeba pomonae petanacuichiwixaetsi pia botha tatsi, xua Jesús yabara paebatsi. Herodes Jesús catsawiya yabara paebatsi, jeye: “Apara bapon Juan, pon jiw i Pebautisabin, pon bequein bayatha tʉpa, pon equeicha asʉ juina. Tsipei bapon peayapusʉ itorobi coyenewa xeina daxota petsita itʉtsi coyenewa exana”, jei Herodes.
2 Naatu ana orot ukwarih hai tur eowen eo, “Ni’i orot i John Baptist, morobone yawas maiye, imih fair bai nati ina’inan isisinaf.”
3 Baxua Herodes paeba tsipei caena bayatha Herodes cui itoroba xua Juan pewaetabinexatsi, mataʉtano xua pemaxʉ cʉbinexatsi, mataʉtano xua jiwi pecʉbi botha peetsinexatsi. Baxua Herodes exana tsipei piowa tatsi powa pewʉn Herodías, pia coutha baxua peichichipaexae. Barapowa copiya Felipe xeina pon Herodes peweicho tatsi. Herodes peweicho yacaiba yabʉyo.
3 Herod i John Baptist bai fatum in dibur yari’iy aawan Herodias baiyasisirin isan.
4 Juan bayatha paeba Herodestha, jeye: “Nacom pia peitorobi coyenewa jopa copatsiyo xua nexeinaewa bapowa tsipei ichʉn piowa tatsi”, jei Juan.
4 John tur fokarin maiyow Herod Herodias i tain Philip aawan bai bi’aawan isan gam iu, “O i ofafar iastu’ub tai aawan ibai i’awan.” Tur fokarin iti eo isan Herod yan bai dibur yari’iy.
5 Daxota Herodes bichocono anaepana. Herodes ichichipa xua Juan pebexubiwatsi. Daichitha Herodes jopa baxua exanaeyo tsipei junuwa, jiwi cunuwatsi. Tsipei daxita jiwi nanta xeina xua Juan apara pon Nacom pia peitorobi jume pepaebin.
5 Herod kok i John ta’asabun, baise Jew sabuw isah bir, anayabin John hi’i’itin i dinab orot ta na’atube.
6 Ichitha poxonae Herodes yantacabi jopa po matacabitha poxonae caena bayatha nowaeuncua, barapo mataqueitha pinmonae nacaetuta xua pexaewa yabara nacaetuta pia xaetsi. Barapo penacaetutsiwi peitʉtha tatsi Herodías pexantiyo tatsi nawiraba. Herodes baxua bichocono ita cui xanepanatsi.
6 Naatu Herod ana tufuw isan hibiyasisir ana veya’amaim, Herodias natun babitai run sabuw rou’ay gagamin nahimaim benaben, Herod itin iyasisir gagamin maiyow.
7 Herodes barapowa beya paeba, jeye:
7 Naatu taiyuwin isan eo baifaro babitai eomatan eo, “Abisa kukokok boro anit?”
8 Bapoxonae pocotsiwa pena itorobatsi barapowa Herodes wʉcatsi baxua. Bapowa namchi, jeye:
8 Naatu babitai hinah ana turamaim na eo, “Ayu akokok boun John Baptist ukwarin tew yan iniwan inab inan initu.”
9 Ichitha baxua Herodes jume taya wecoyei tsanareca poxoru jopa ichipaeyo xua Juan petʉpaewa tsane. Tsipei mexeya poxoru bayatha Nacom peitʉtha peyabara tsiwʉnae paebixae xua bepa pinae catsina xua pocotsiwa pewʉcaewaxae tsainchi, mataʉtano mexeya poxoru barapo pin bicheitotha peitʉtha pepaebixae baxua, daxota itoroba xua bapowa bara catinchi baxua.
9 Aiwob orot iti tur nonowar i uwan yi, baise sabuw rou’ay gagamin matahimaim eomatan, imih ana baiyowayah orot iuwih babitai ana kokok hisinaf.
10 Daxota Herodes pomonae petanacuichiwixaetsi, barapomonae Herodes cui itoroba xua Juan pewisi ucuibinexatsi jiwi pecʉbi botha iya.
10 John dibur bar wanawananamaim ma’am hin sikan hi’afuw,
11 Bapoxonae barapomonae paratontha matasipa yʉtabota yawa carendena. Bapoxonae Herodías pexantiyo tatsi catatsi, equeicha barapowayo xuya pena cata, Herodías catatsi, xua peyaputaenexa xua bara cou Juan bayatha tʉpa.
11 ukwarin tew yan hiwan hibai hina babitai hitin, bai in hinah itin (so’ob John i morob).
12 Nexata pomonae Juan pia pepuna jinompaewichi, barapomonae pata jiwi pecʉbi botha. Juan petʉpaein pitatsi. Barapoxonae barapomonae Juan mʉthʉtha xotsi. Barapoxonae barapomonae pona Jesús beya xua baxua Jesús peyabara tsipaebinexatsi.
12 John ana bai’ufununayah hina biyan hibai hin hiyai, imaibo hin Jesu ana tur hiowen.
13 Poxonae Jesús yaputane xua Juan tʉpa, bapoxonae compa jeratha pona icha muxunene beya ichaxota jiwi ajibi. Ichitha jiwi yaputane xua ichaxota Jesús pona. Daxota pinmonae xua carepaya tomaranpiwi pecae iya pona, ichaxota Jesús ponaena jeratha.
13 Jesu John ana tur nonowar ufunamaim, wa bai akisinamo efan nautanubinamaim in. Baise sabuw menamaim inan i ana tur hinowar, ababawat bar merar ta ta hirun hitit hi’ufunun hin.
14 Poxonae Jesús jera wenontounya, bapoxonae Jesús pin bicheito tane. Jesús yabara nanta xeina barapomonae xua peyawenaewa tsane. Bapoxonae Jesús axaibi exana peatenewi.
14 Jesu wa biyut ana veya nuwanuw sabuw rou’ay gagamin maiyow i’itih iyababan, naatu hai sabuw sawusawuwih hibow hinan etei iyayawasih.
15 Tsipei yaitama bayatha tabopiya tsanaichaba, daxota Jesús imoxoyo caquita umenarʉcʉpatsi pijimonae. Barapomonae Jesús baraichichi, jeye:
15 Veya re birabirab auman Jesu ana bai’ufununayah hin hiu, “Veya i re sawar. Igewasin sabuw iniyafarih hinan bar merar yubinamaim bay hinatobon hinaa hinayawas.” (Anayabin iti efan i arar yan sabuw en).”
16 Jesús jume nota pijimonae, jeye:
16 Jesu iyafutih eo, “Men karam asir ana’uwih hinan. Gewasin, kwa a efanamaim bay kwana’itin kwanitih hina hinayawas.”
17 Jesús jume notatsi pijimonae, jeye:
17 Baise hiya’afut hio, “Aki ai efanamaim rafiy fafar etei umat roun naatu siy rou’ab na’atumo ti’inu’in, men karam boro iti sabuw rou’ay gagamin anituwih.”
18 Jesús jume nota:
18 Jesu eo, “Kwabow kwana kwaitu.”
19 Bapoxonae Jesús najume caitoroba xua bepa daxita barapo jiwi iratha taenaetsei. Bapoxonae Jesús pecobetha pita cinco po panyobe yawa xua barapo duweiyobe xua ainyobe. Jesús peitaboco benecoicha yawa Nacomtha tsipaeba, jeye: “Axa, jʉntʉ coyene weiweinan xua pexaewa pata tanecatsiwaxaem”, jei. Poxonae Jesús najume weta xua Paxatha tsipaeba, bapoxonae pan epa janaca, yawano duwei epa janaqueba. Bapoxonae Jesús pijimonae caitoroba pexaewa xua pijimonae tatsi xuya pecacataponaenexa barapo jiwi.
19 Naatu sabuw iuwih fotan yan himare, imaibo Jesu rafiy fafar umat roun, siy rou’ab auman bow au mar nuw ra’at, God ana merar yi sawar, basit rafiy imseseb ana bai’ufununayah itih, naatu ana bai’ufununayah hibow sabuw hifaramih hi’aa.
20 Daxita barapo jiwi nabane beya barapo jiwi jain cowʉntarʉcʉpatsi. Bapoxonae Jesús pijimonae tatsi doce po cote matabʉxʉyobe wʉnba xua bayatha nacopaba pocotsiwa xua bayatha barapo jiwi jopa xaeyo petonsanaexae.
20 Sabuw etei hi’aa yah iw, naatu ana bai’ufununayah bay rebareb hi’aa hi’inu’in hibow hibiwan sakasak etei 12 hiwan foten.
21 Pomonae xua pexaewa nabane barapomonae cinco mil pebiwi. Yabʉxino irʉ nanabane. Mataʉtano pexuino irʉ nabane. Daichitha jopa ununaetsi pexui mataʉta yabʉxi jopa ununaetsi.
21 Orot iti bay hi’aa hibiyab etei 5,000 kek babin men auman hiyabamih.
22 Nexata bapoxonae Jesús jera beitorobiya pijimonae, xua pijimonae copiya petsiwana warapaenexa tsainchi icha muxunene beya xua pucua iya. Poxonae barapomonae ponarʉcʉpaba bapoxonae Jesús barapo jiwi pu itoroba xua penawibiyaenexa pia tomaran beya.
22 Jesu matan kabiy ana bai’ufununayah iuwih wa hibai wan hirabon hin harew kukuf rewan rounane na’at. Naatu Jesu ma sabuw iyafarih hai au bar hin.
23 Bapoxonae Jesús demxuwa beicha pona xua baxota compa petsipaebinexa Nacomtha. Poxonae quirei tsuxubi Jesús demxuwatha compa eca.
23 Sabuw iyafarih hinan ufut akisinamo yen in oyawamaim yoyoban isan. Naatu nati’imaim, akisinamo ma’am mar bu’u’um.
24 Poxonae Jesús Paxa tsipaebauya, bapoxonae caena irʉrʉ Jesús pijimonae tatsi cataunxuae tuwʉtha yana pona. Jera maratsaca caewa carena tsaibi tsipei joibo dawerena daunwei.
24 Iti ana veya’amaim ana bai’ufununayah i hire hin hikukuyowen ana veya yabat misir wa rab naatu kotar nahine na kufutih.
25 Mataquei wʉnaeyo Jesús mene matatsun jumatha pona, pijimonae itiya pona.
25 Mar sibisib auman Jesu riy tafanamaim bat ana bai’ufununayah isah remor na.
26 Poxonae Jesús pijimonae taerʉcʉpatsi, barapomonae nanthʉthʉ cui coyene nabenaeca. Junuwiya wawaya jeye:
26 Riy tafan bat remor nan ana bai’ufununayah hi’i’itin ana maramaim, hai bir ra’at hio, “Iti i wagabur mowan.” Hikirir hirerey.
27 Jesús pijimonaetha caena nainya tsipaeba, jeye:
27 Baise Jesu mar ta’imon eaf eo, “Men kwanabir, ayu anan.”
28 Bapoxonae nexata Pedro Jesús baraichichi, jeye:
28 Naatu Peter iya’afut eo, “Anababatun o na’at, basit ku’uwu riy tafan abat ana biya atit.”
29 Jesús jume nota, jeye:
29 Jesu eo, “Kuna.” Peter wa afe’en isure riy tafan bat in Jesu biyan tit.
30 Daichitha poxonae Pedro yabara nanta xeinanareca pin joibo, bapoxonae bichocono junuwanareca. Daxota bapoxonae Pedro yamene jopareca. Bapoxonae Pedro jume daunweya wawaya jeye:
30 Baise kotar gagamin bababin naniyan bai, ana bir ra’at, basit busuruf unun re, re’ere auman Regah isan ererey eaf eo, “Regah kwiyawasu.”
31 Bapoxonae Jesús nainya cobe pitaxuina. Jesús namchi, jeye:
31 Jesu mar ta’imon eof nunuw uman bai iu eo, “A baitumatum men nikikimin, aisim kukakasiy.” Jesu eofere Peter uman ebaib|alt="Jesus reaching out to Peter" src="cn01722B.tif" size="col" loc="Mat 14.31" copy="©1978 David C. Cook Publishing Co." ref="14.31"
32 Poxonae Jesús irʉ Pedro nontabiyabe jeratha, Jesús bapoxonae joibo yainjei tsanaya exana.
32 Naatu hairi wa tafan hiyey ana veya kotar bababin nutanub.
33 Daxita pomonae jeratha ena, barapomonae Jesús wʉnae jaintatsi. Barapomonae Jesús baraichi, jeye:
33 Imaibo bai’ufununayah wa tafan hima’am Jesu hibora’ah hio, “O i anababatun God Natun!”
34 Bapoxonae Jesús irʉ pijimonae tatsi jeratha yana enapona beya poxonae Genesaret nacua beya pata.
34 Hirabon hina rewan rounane hitit naatu hin Genesaret, imaim hai wa hitain yen.
35 Pomonae baxota jinompa, barapomonae Jesús caena yaitainchi. Daxota barapomonae najume caitoroba ichamonaetha daxita barapo Genesaret nacuapiwitha beya, xua Jesús pepatopaexae. Bapoxonae daxita jiwi carendena peatenewi ichaxota Jesús pucua itapatha uncua.
35 Naatu nati’imaim sabuw Jesu hi’i’inan ana veya, tur hiyafar nati tafaram wanawanan bar merar gidigidihimaim, sabuw sawusawuwih etei hibow hina Jesu biyan hitit.
36 Barapomonae pomonae peatenewi Jesús jume daunweya wʉcatsi, xua Jesús bara pecui copatsinexa xua bara petajayabinexatsi pia paparuwa tatsi xua peopirawa. Bapoxonae daxita barapomonae axaibi tsane. Pomonae Jesús pia paparuwa tajayabatsi daxita barapomonae equeicha axaibi exanatsi pocotsiwa bayatha atene.
36 Naatu ana faifuw taininawat butubunin isan hifefeyan, naatu sabuw iyab ana faifuwawat hibubutubun i etei hiyawas.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Mateus 14, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.