Mateus 12
Nacom Pejume Diwesi po diwesi pena jume diwesi xua Jesucristo yabara tinatsi (CUI) vs AAI
1 Caentacabi poxonae judiomonae barompaya pia pentaquei seicae matacabitha tatsi barapo mataqueitha Jesús irʉ pijimonae tatsino pabi iyiya. Jesús pijimonae tatsi jainpa. Barapomonae tamropata notarʉcʉpa xua yaboto xunumenapona trigo xu, bapoxonae pecobetha xu mata pepeta yawa xu xane.
1 Veya bai’ab na’atube sawar ufunamaim, Jesu Baiyarir Ana Veya sanabey wanawanah remor inan ana bai’ufununayah a himorob, basit sanabey afa hirut hikeb ro’oro’oh hibow hi’aa.
2 Poxonae fariseomonae cui tane xua Jesús pijimonae tatsi exana, bapoxonae barapomonae Jesús tsipaebatsi, jeye:
2 Naatu ofafar bai’obaibiyenayah hi’itih basit Jesu hi’u, “A bai’ufununayah ku’itih, abis tisisinaf i ata ofafar te’a’a’stu’utu’ub, anayabin boun i Baiyarir ana veya.
3 Jesús jume nota, jeye:
3 — ausente —
4 Bapon David irʉ pijimonae tatsi barapomonae Nacom pin pia botha tatsi jojoniya. David xane pan, po pan ichamonae cana exana xua Nacomtha pecatsiwatsi. Irʉ barapo pan David pijimonae cata xua pexaenexarʉ. Barapomonae xane bequein bara Nacom pia peitorobi coyenewatha copata xua saya meisa sacerdotemonae itacʉpatsi xua pexaewa tsane barapo pan.
4 — ausente —
5 Mataʉtano bequein payabara yorobame Moisés pia peitorobi coyenewatha ichaxota jei: ‘Sacerdotemonaepiwi nacuita judiomonae barompaya pia pentaquei seicae matacabitha tatsi poxonae Nacom pin pia botha tatsi duwei tauta xua petuxusi exanaenexa Nacom nexa’, jei. Apara barapo coyene jopa peabe coyenewiyo. Jiwi bara copata. Jopa cui matawentsiyo bequein bara barapo judiomonae barompaya pia pentaquei seicae matacabitha tatsi exana taetha.
5 Naatu Moses ana ofafar ta kwaiyab kwa’itin? Baiyarir ana veya firis terun Tafaror Bar teyayabuna men ofafar te’a’astu’ub? En.
6 Ichitha paca tsipaebatsi xua nama taayapusʉ itorobi coyenewa ainya cui beyacaincha Moisés pia peitorobi coyenewan tatsi, xuano beyacaincha barapo coyene po coyene poxonae Nacom pin pia botha exana.
6 Baise boun i a tur ao’owen, sawar gagamin anababatun i na tit, men iti Tafaror Bar na’atube’emih.
7 Paxam jopa xanepanaeya payaputaem xua Nacom jei pejume diwesitha: ‘Ichichipan xua painya nexeinaewa tsane nantanuweya peyabara nanta xeinae ʉnthʉto xua ichamonae painya neyawenaewa tsane. Baxua jame bichocono ichichipan beyacaincha xua duwei petautsiwa xua petuxusi exanaewa xan nexa’, jei Nacom Pejume Diwesitha. Icha bayatha payaputaetsipame pocotsiwa Nacom Pejume Diwesitha paeba, bapoxonae barapo tamonae jopa abe payabara paebimchipae pomonae bequein bara jopa abe exanaeyo.
7 Buk Atamaninamaim i iti na’atube eo, ‘Kabeber i akokok men sibor.’ Kwa iti sawar yabin anababatun kwatasoso’ob na’at sabuw gewasih boro men kwatakusairih.
8 Xan ponxaein Nacom Tananeitapetsixae taitorobi coyene xeinan xua jiwi tacoya taitorobiwa pentaquei seicae matacabitha, jei Jesús, fariseomonaetha.
8 Anayabin Orot Natun i Baiyarir Tamah anababatun.”
9 Poxonae Jesús najume weta xua fariseomonae tsipaebatsi, bapoxonae Jesús bara weya natsixitabiya ponataba trigo pabi weya. Bapoxonae pona judiomonae pia penacaetutsi bo tatsi beya, bapoxonaeno joniya barapo botha.
9 Jesu nati efan itumar na hai Kou’ay Bar ta wananwanan run,
10 Barapo botha pebin eca pon pecobe mʉbinchi. Baxotarʉ fariseomonae ena. Barapo fariseomonae ichipa piraichi Jesús yainyabatsi xua icha Jesús jume notsina icha jumetha xua bapoxonae Jesús pecui yabara paebinexatsi jiwitha xua Jesús abe exana. Barapo fariseomonae Jesús jeichichi:
10 orot ta uman murubin ma’ama’amaim, naatu sabuw afa nati’imaim hima’am i ef hinunuwet Jesu gamin uwin isan, imih Jesu hibatiy hio, “It ata ofafaramaim Baiyarir ana veya orot babin boro taniyawas ai en?”
11 Jesús jume nota, jeye:
11 Baise Jesu iyafutih eo, “Bo o orot ta a sheep Baiyarir ana veya hub tare’er, boro itatain tayen o itihamiy ta’in tamorob?
12 Nama apara bichocono jiwi yabara Nacom tsita ainya cuichi beyacaincha xua oveja yabara Nacom tsita ainya cuichi. Daxota Nacom copata xua bara jiwi pexanepanae coyene exaneibina, bara bequein xua poxonae pentaquei seicae matacabintha taetha, jei Jesús fariseomonaetha.
12 Orot ana yawas i ra’at kwanekwan men for na’atube’emih. Isan imih Baiyarir ana veya orot babin tanabibais i men tasisinaf kakaf ofafar ta’a’astu’ubimih.”
13 Nexata Jesús barai pontha pon pecobe mʉbinchi jeye:
13 Imaibo orot uman murubin isan eo, “Uma ku’otofair a’itin.” Naatu orot uman otofair naatu uman igewasin uman rounane na’atube matar.
14 Bapoxonae fariseomonae Jesús weya ponarʉcʉpa xua Jesús pecui yabara paebinexatsi xua po cui coyenewatha Jesús pebexubiwa tsainchi.
14 Basit Pharisee Jesu hihamiy hitit ufun, rabin morob isan hiyakitifuw.
15 Poxonae Jesús yaputane xua yabara cui paebatsi xua abe exana mataʉtano xua bexubapaebatsi, bapoxonae Jesús bara weya ponataba. Mataʉtano Jesús pinmonaeno puna poinchi. Jesús axaibi exana ducuanaebiya daxita pomonae peatenewi.
15 Jesu rabinamih hiyayanuw tur nowar naatu efan nati ihamiy sa’ab in, sabuw rou’ay gagamin na’in hi’itin hi’ufunun bairi hinan, iyabowat hisawow hinan etei iyawasih.
16 Mataʉta Jesús barapomonaetha itoroba, jei: “Jopa baxua ichamonaetha pana necui yopichinde xua jiwi axaibi taexanaewa”, jei Jesús.
16 Naatu eo fafarih eo, “Sabuw afa hai tur men kwana’owenamih.
17 Jesús itoroba pomonae xua axaibi peexanaexae xua jopa peyabara cueicueijeinexa tsainchi ichamonaetha. Baxua exana xua penayabara jume cui wetsinexa xua Isaías pejume diwesitha bayatha yabara tsiwʉnaeya tina Nacom nexa pon Nacom peitorobi jume pepaebin. Nacom jeye, Jesús yabara:
17 Iti i abisa dinab orot Isaiah ana bukamaim kikirum na iturobe.
18 “Bapon apara pon inta nacuita, pon itapetan,
18 ‘Iti orot i ayu isau bowamih arubin,
19 Mataʉta bapon jopa jume matsontsonobeibi tsane.
19 I boro men nagam naatu boro men fanan aumetawat niwow;
20 Pomonae jopa peajʉntʉcoyenesʉwi xua tana nejume
20 Sawasaw ririmih hikimow tere’er boro men na’abar faifiyen,
21 Mataʉta daxita nacuanpiwi jiwanamonae
21 Naatu sabuw etei hai not hai baitumatum i biyanamaim hinayai.’”
22 Bapoxonae jiwi Jesús tacapatʉtsi pebin pon muxusipana exainchi cauri, mataʉtano xua itata nacʉta exainchino. Bapon Jesús axaibi exana. Bapoxonae pebin muxu nasaba, beta necota, mataʉtano paebano.
22 Imaibo sabuw afa orot ta matan fim naatu demon awan gugin toun bububur ma’am hibai hina Jesu biyan hitit iyawas naatu misir tur eo naatu matan igewasin nuw.
23 Daxita pomonae cui tane baxua, pocotsiwa Jesús exana, daxita barapomonae yabara najʉntʉ coyene benaecaeya najei: “Jina, ¿bapon apara David pia pemomoxi susato jiwi jiwanapin tatsi jampa, pon Nacom yabara wʉnae tsiwʉnaeya paeba xua pinae patopeicaena jampa?” jei.
23 Sabuw rau’ay gagamin na’in Jesu abisa iwa’an hi’i’itin hai hikasiy ra’at hio, “Iti orotom David uwan ta?”
24 Poxonae baxua fariseomonae jume tane, jeye: “Bapon caurimonae itawetatsi apara pexeinaexae Beelzebú pia peayapusʉ itorobi coyenewa tatsi pon caurimonae pia pe ntacaponaein tatsi”, jei fariseomonae.
24 Baise Pharisees hinonowar hio, “Iti orot demon enununih, anayabin demon hai ukwarin wabin Beelzebul fair itin, nati esisinaf.”
25 Jesús yaputane xua fariseomonae nanta xeina poxonae natsipaeba baxua, daxota jei fariseomonaetha: “Icha cae nacuapiwi nawepu tsatabe mataʉta nababe, bapoxonae jopa xaexaenaecaeyo. Mataʉta irʉrʉ icha cae tomarapiwi nababe, bapoxonae jopa xapain jinompaeyo barapo tomarapiwi. Mataʉta irʉrʉ icha cae bo matabʉxʉyomonaebe nababe, yawa nawepu tsatajopabe bapoxonae jopa xaexaenaecaeyo.
25 Jesu abisa hinotanot so’ob, naatu uwih eo, “Tafaram ta’imon hinakusib rou’ab namatar hinabiyow boro men manin hiniyowamih, naatu bar meraramaim o ain uf rara’amaim hinakusib hinabiyow hai ma boro hini’afiy.
26 Barichi icha Satanás pijimonae tatsi nawepu tsatajopabe, mataʉtano nababe, bapoxonae jopa xaexaenaecaeyo. Satanás jopa itacʉpaetsi xua itoroba pijimonae, tsipei amsiya exana.
26 Imih Demon Ana Aiwob wanawananamaim hinakusib taiyuwih hinabiyow, i ana aiwob wanawanan ana fair boro naririm.
27 Paxam pana neyabara jam: ‘Apara bapon itaweta cauri tsipei bapon xeina Beelzebú pia peayapusʉ itorobi coyenewa tatsi, pon Beelzebú caurimonae pia pentacaponaein tatsi’, pana neyabara jam. Icha baxua bara xainyei, ¿nexata eta po peayapusʉ itorobi coyeneya tatsi painyamonae itaweta cauri? ¿Irʉrʉ barapomonae itaweta cauri Beelzebú pia peayapusʉ itorobi coyenewatha tatsi? Daxota painyamonae paca yaputane xua apara paxam panaerabame.
27 Naatu kwa i ayu Beelzebul fair baitu demon nunih kwarouw kwa’o. Bo kwa a bai’ufununayah i yait ana fairamaim demon tenununih? Isan imih kwa taiyuw abai’ufununayah hai sinafumaim ebi’obaiyi God ana baibatiyen i wan kwamara’at.
28 Ichitha nama xan cauri itawetan Nacom pia pejumope tʉnaxʉ tatsi pia peayapusʉ itorobi coyenewatha tatsi, xua barapo pejumope tʉnaxʉ tana necatsixae pia peayapusʉ itorobi coyenewa. Baxua apara paca tsipaebatsi painya neyaputaenexa xua painya xantha patopan ponxaein Nacom Tananeitapetsin.
28 Baise ayu i God Anunin Kakafiyin ana fairamaim demon anununih, imih nati ebi’obaiyit mar ana aiwob i na tit kwa wanawananamaim.
29 “Dapon aibi pon itacʉpatsi xua botha joniya po botha pon bichocono maxʉ daunwei pia bo tatsi xua daxita penotsiwa tsane pocotsiwa bapon xeina pon maxʉ daunwei, icha jopa copiya matha maxʉ cʉtanotsiyo. Barapocotsi jʉta coyeneya ichin. Xan cui amanayaban Satanás daxota neitacʉpa xua torotsiya itawetan bapon pijimonae tatsi pomonae caurimonae.
29 “Orot fairin ana bar boro men asir hinarun ana sawar hinabainomih, baise wantoro’ot orot hinab hinafatum nabat, imaibo ana sawar hinabainuw.
30 “Pomonae jopa neyawenaeyo, barapomonae apara inta abe exana. Barapomonae exana xua ichamonae jopa tana nejume cowʉntsiwa tsane. Barapomonae jopa yawenaeyo xua ichamonae nenacaetutsina tajiwimonaexae tsane.
30 “Orot yait ayu airi men abita’imon i ayu au wosai, naatu orot yait men ayu ibaisu airi bobaituw abigenamih, nati orot i wasgeyayan.
31 “Daxota paca tsipaebatsi xua pocotsiwa jiwi abe peexanae cuiru coyenein exana mataʉtano pocotsiwa xua jiwi abe paeba, barapo coyene Nacom itacʉpatsi xua yabara jʉntemainaena daxita barapo coyenein. Pon abe yabara paeba Nacom pia Pejumope tʉnaxʉ tatsi Nacom bapana jopa yabara jʉntemainae tsane xua bapon paeba.
31 Ana’an nati isan imih a tur ao’owen, bowabow kakafih ta ta naatu bai’ib tur ta ta God boro nanotawiyen, baise orot yait Anun Kakafiyin ni’ib isan tur kakafin na’o, i ana bowabow kakafih boro men nanotawiyimih.
32 Mataʉtano xan ponxaein Nacom Tananeitapetsin pon abe neyabara paeba Nacom itacʉpatsi xua bapon peyabara jʉntemainaewatsi pocotsiwa bapon abe neyabara paeba. Ichitha pon nama bichocono abe yabara paeba Nacom pia Pejumope tʉnaxʉ tatsi, Nacom jopa bapana yabara jʉntemainae tsane bapon, anoxuae mataʉtano xua bexa tsane”, jei Jesús.
32 Naatu orot yait Orot Natun isan tur kakafin na’o nabigigim boro ana bowabow kakafin nanotawiyen, baise orot yait God Anun Kakafiyin isan na’o nabi’iyab, i boro tafaramamaim men nanotawiy na’atube maramaim.
33 Equeicha Jesús jeye: “Icha nae po nae pexeinya nae bara nacoita po pethei pexeinya thei. Icha nae po nae peabe nae bara nacoita po pethei camatsa thei. Jiwi ba nae yaputane tsipei po nae penacoichixae.
33 “A ai inakaif gewas boro ro’on gewasin inab, a ai men inakaif gewas ro’on boro kakafin inab, anayabin ai i boro ro’onamaim ina’inan.
34 ¡Paxam pomonae bichocono abe peexanaewi pam! Icha jomomonae ichi xua abe exana jiwitha bara paichim, abe paexaname jiwitha. Paxam jopa paca itacʉpaeyo xua xanepanaeya painya nepaebiwa, tsipei pocotsiwa painya coibototha papaebame barapara baxua painya jʉntʉ coyenetha pacayabara nanta xeiname.
34 Kwa i tuwamorob foufuh, dogor wanawanan kakafin ema’am boro mi’itube tur gewasih kwana’o. Anayabin abisa dogor wanawanan ema’am i awamaim etitit.
35 Pon ba pejʉntʉ coyene xanepanaein bapon ba xua xanepana paeba, tsipei ba pejʉntʉ coyene xeicaein. Pon ba peajʉntʉcoyenebein bapon ba xua abe paeba tsipei ba peajʉntʉcoyenebein.
35 Orot gewasin ana bar wanawanan sawar gewasih ya ti’inu’in boro nabow naya taiten, naatu orot kakafin ana bar wanawanan sawar kakafih ya ti’inu’in boro naya taiten.
36 Ichitha paca tsipaebatsi xua matacabi patopeicaena po mataqueitha Nacom yabara paebina daxita jiwi penatsicuentsiwa abe peexanaexae bapontha. Barapo matacabitha daxita jiwi bewa atene tsane pepaebixae po jumein jopa xanepanaeyo.
36 Imih a tur ao’owen, baibatebat ana maramaim sabuw etei awahimaim tur abisa hi’o boro God ana tur hina’owen aisim nati tur hi’o.
37 Poxonae Nacom yabara paebina daxita jiwi penatsicuentsiwa abe peexanaexae bapontha, Nacom tsanaya tsabina pia pepaebixae jumeintha tsane. Pomonae paxam xanepanaya papaebame ichamonaetha poxonae cataunxuae pajinompame po irathe, Nacom xuya paca yabara jei tsane: ‘Barapomonae bara jopa abe exanaeyo’, paca yabara jei tsane. Paxam pomonae bayatha abe papaebame poxonae cataunxuae pajinompame po irathe Nacom xuya paca yabara jei tsane: ‘Maisa barapomonae abe pepaebiwi’, paca yabara jei tsane”, jei Jesús.
37 Naatu o taiyuw a tur io’omaim God boro nibatiyi, naatu o taiyuw a turamaim boro naorereb o i gewas o kakaf.”
38 Nexata fariseomonae jiwanamonae irʉrʉ pomonae jiwi pecuidubiwi Moisés pia peitorobi coyene tatsi jiwanamonae, daxita barapomonae Jesús cui itorobatsi, jeichichi:
38 Imaibo Pharisee naatu Ofafar bai’obaiyenayah afa himisir hi’o, “Bai’obaiyenayan, aki akokok ina’inan ta iniwa’an ana’itin.”
39 Daxita barapomonaetha Jesús barai, jeye:
39 Baise Jesu iyafut eo, “Kwa iti mar boun nan ana sabuw a fanasair ra’at, ina’inan itinamih kwa’o. Baise ina’inan boro men ta kwana’itinamih, ina’inan ta’imon nati dinab orot Jonah biyanamaim kwa’itinika.
40 Nacom Jonás itorobatsi Nínive tomarapiwi beya petsipaebinexa Nacom Pejume Diwesi barapomonaetha. Jonás jopa baxua peexanaexae daxota Nacom exana xua Jonás quianaxorecatsi duwein pon pinyo. Bapon barapo pin duwein tsijuntutha eca acoibi po matacabiyobe, mataʉtano acoibi po merawiyobe, beya poxonae equeicha yacabaxotsi xua asʉ popona. Barichi tsane xan ponxaein Nacom Tananeitapetsin tʉpaein. Bapoxonae mʉthʉtha nebotsina acoibi po matacabiyobe nexa tsane, mataʉtano acoibi po merawiyobe nexa tsane, beya poxonae equeicha Nacom asʉ juina neexanaena.
40 Jonah siy gagamin tonan yan wanawanan in fai tounu auyit tounu na’atube, Orot Natun boro fai tounu auyit tounu me wanawanan na’in.
41 Matacabi patopeicaena po matacabitha Nacom yabara paebina daxita jiwi peperaxa exanaenexatsi penatsicuentsixae abe peexanaexae. Barapo mataqueitha Nínive tomarapiwi pomonae caena bayatha jinompa barapomonae abeya paca yabara paebina poxonae umenaena Nacom peitabaratha. Baxua exanaena tsipei barapo Nínive tomarapiwi icha jʉntʉ coyene xeina Nacomtha peauraxae xua abe exana caena bayatha poxonae Jonás muxuwetsiya tsipaeba barapomonaetha Nacom pia pexeinya jume diwesi tatsi. Ichitha paxam jopa bara paichim, jopa icha jʉntʉ coyene paxeinaem. Nama apara xote uncuanje ponxaein taexanaein po coyenewa pepa peainya cui coyenewa xua tacaponaewa Nacom Pejume Diwesi daxita jiwitha. Bara pocotsi coyenewa toxeinchiya ainya cui coyenewa beyacaincha Jonás po cui coyene exana poxonae Nacom Pejume Diwesi capona Nínive tomarapiwitha.
41 Jonah binan Nineveh sabuw hinonowar ufunamaim hai bowabow kakafih hisisinaf etei hihamiyen, imih baibatebat ana veya boro hinamisir kwa kwabiwa’an kakaf isan boro hina’uwi, anayabin binan iti boun abit i men marasika Jonah bibinan na’atube’emih!
42 Mataʉta barapo matacabitha tsane petsiriwa, powa caena bayatha tʉpa, bapowa asiya uncuaena Nacom peitabaratha tatsi. Barapowa pia nacuapiwayo, po nacua pocotsiwa parowa bereca tajʉ bereca eca. Barapowa pia nacuapiwi tatsi itorobiya pia pepa peewatsiwayo. Barapowa yabara cueicueijei tsane pomonae xua anoxuae jinompa poxonae uncuaena Nacom peitabaratha tatsi. Jei tsane bapowa: ‘Maisa pomonae xua jinompa poxonae Mesías popona po irathe deque, barapomonae abe bichocono peexanaewi, tsipei ajʉntʉcoyenefaetabiya jume tane pocotsiwa Mesías cuiduba bequein Mesías bichocono peyaputaein’, jei tsane barapowa. Barapowa baxua paebina tsipei bapowa bayatha tajʉ werena pona, pesiwa ponaenexatsi Salomón, pon caena bayatha Israel nacuapiwi itorobiya pia pepa peewatsinchi. Bapowa yaputane xua Salomón bichocono peyaputaein Nacom yabara. Daxota bapowa ichichipa xua pecuidubiwatsi xua Salomón pecuidubinexa Nacom yabara. Nama apara xote uncuanje ponxaein taexanaein pocotsiwa pepa peainya cui coyenewa xua tacuidubin Nacom yabara daxita jiwitha. Barapocotsi coyenewa toxeinchiya ainya cui coyenewa beyacaincha Salomón po cui coyene exana poxonae cuiduba Nacom yabara barapo petsiriwatha, jei Jesús.
42 Na’atube tafaram Sheba hai aiwob babin Solomon ana binan gewasin nowaramih ana tafaram ef yok na’in ihamiy na tur nowar, imih baibatebat ana veya boro namisir, kwabiwa’an kakaf isan na’uwi, anayabin Solomon bibinan i men boun ayu abibinan na’atube’emih!
43 — ausente —
43 “Demon kakafin orot biyanamaim ema’am tenun etit i boro watu owararinamaim ma baiyarir isan ana efan nanuwet, naatu efan men natitita’ur na’at,
44 — ausente —
44 i boro na’o, ‘Ayu boro anamatabir maiye au ubar anan.’ Naatu namatabir nan ana bar natitit, ana bar wanawanan i owararin naatu hirereb hiyabuna inu’in boro na’itin.
45 Nexata equeicha cauri pona pebin weya. Pirapaeyo bapon barʉ patopa siete poyobe cauri pomonae bichocono abe beyacaincha bapon pon copiya. Daxita barapo caurimonae pebin puna jinompatsi. Anoxuae bapon nama yatsicaya bichocono abe cana exainchi beyacaincha poxonae copiya abe cana exainchi poxonae saya caein. Barichi tsane caurimonae abe cana exanaena pomonaetha pomonae anoxuae jinompa, pomonaetha pomonae peajʉntʉcoyenebe jiwi, icha barapo caurimonae ichi poxonae pebin abe cana exainchi”, jei Jesús.
45 Imaibo boro namatabir maiye demon kakafih anababatun etei seven nanawiyih bairi hinan nati bar hinasusuw hinama. Naatu nati orot i boro na’af narauwabon men marasika ma’am na’atube’emih. Imih iti sabuw boun hima kakafih tesisinaf boro isah na’atube namatar.”
46 Jesús cataunxuae cueicueijei tsuncuae poxonae beya irʉ pena tatsi peyapin jiwi tatsino pata. Daxita barapomonaeyobe pesato beya umena bequein ichichipa Jesús barʉ cueicueijeichi canta pin bicheito.
46 Jesu eo, sabuw hima hinonowar ana tur baisawarina’e, hinah taitin hina hitit ufun hibat hi’o, “Aki akokok Jesu bairi ana’o.”
47 Ichʉn Jesús baraichi, jeye:
47 Basit orot ta run Jesu iu, “Hinat taiti hina ufun tebatabat, tekokok bairi kwana’o.”
48 Ichitha Jesús jopa bara jume jejeyo, saya jame yainyaba bapontha, jeye:
48 Jesu orot iya’afut eo, “Ayu hinai naatu taitu anababatun ana’o inanowar.”
49 Nexata Jesús pijimonae cowai yawa jei jiwitha:
49 Imaibo ana bai’ufununayah isah uman fufunih eo, “Ayu hinai naatu taitu i iti tema’am ku’itih.
50 Pomonae xua exana pocotsiwa Taxa Nacom itoroba, pon peitabocotha peecaeinxae, barapomonae be tayapin jiwi tsicotan, mataʉtano irʉ be tayapixi tsicotanno, mataʉtano irʉ be taena tsicotanno, jei Jesús.
50 Orot yait ayu Tamai maramaim eo na’atube fanan bai esisinaf i ayu taiu, ayu rubu naatu ayu hinai.”
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Mateus 12, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.