Mateus 11
Nacom Pejume Diwesi po diwesi pena jume diwesi xua Jesucristo yabara tinatsi (CUI) vs AAI
1 Jesús najume weta xua pijimonae muxuwetsiya cuiduba, po jiwimonae tatsi xua doce poyobe tatsi. Bapoxonae Jesús bara weya natsixitaba xua tomarantha peponaenexa po tomaran ena barapo nacuatha xua jiwitha pecuidubinexa Nacom pia pexeinya jume diwesi tatsi.
1 Jesu ana bai’ufununayah nah 12 roube’aten tur bitih ufunamaim efan nati itumar naatu na Galilee wanawanan bar merar afa imaim sabuw i’obaibiyih naatu binan.
2 Juan pon jiwi Pebautisabin, bapon jiwi pecʉbi botha etatsi. Poxonae cataunxuae jiwi pecʉbi botha eca, bapon jume tane xua juinya Cristo exana. Bapoxonae Juan itorobabe Jesús beya ponbe pia pepuna jinompaewichi jiwanabe tatsibe xua petayainyabinexatsibe Jesús beya.
2 John Baptist dibur bar ma’am Jesu bowabow bigan nowar, basit ana bai’ufununayah orot afa iyunih hin Jesu hibatiy.
3 Barapomonae Jesús yainyabatsi xua Juan najume caruta, xua jei:
3 “Ku’o anowar, John isa eo anonowaraban o iti ina, ai aki boro orot tabo isan anama anakaif?”
4 Jesus jume nota baraponbe, jeye: “Papondebe, mataʉta Juan patsipaebarebe xuaunxuae pocotsiwa pana necui tanemebe, mataʉtano xuaunxuae pocotsiwa pana nejume tanemebeno.
4 Jesu iyafutih eo, “Kwamatabir kwan abisa kwa’i’itin naatu kwanonowar i John ana tur kwana’owen.
5 Mataʉtano patsipaebarebe xua pomonae peitata nacʉtsi jiwi equeicha tane, mataʉta xua pomonae pejayujayujeiwi beta pona equeicha, mataʉtano xua pomonae peperʉ sawichimonae equeicha perʉ wʉnae, mataʉta pomonae xua pemuxusipanaewi equeicha muxu nasaba, mataʉta pomonae xua pewerapaewi equeicha asʉ tsane. Mataʉta pomonae xua peacopeibi jiwi jume tane Nacom pia pexeinya pecapanenebiyae diwesi jume.
5 Matah fim higewasin, ah kafikafirih higewasin hibat tereremor, sabuw biyah kokom ani’anih etei higewasin, tainih gugurih tur tenonowar, murumurubih hiyawas maiye timimisir, naatu Tur Gewasin i yababan sabuw isah tibibinan.
6 Patsipaebarebe Juan xua xan janje: ‘Jʉntʉ coyene weiweinaena pon jopa ainya ʉnthʉthʉnyo, pon xaniwaicha neyabara jume cowʉnta’, xua jan”, jei Jesús.
6 Orot yait ayu asisinaf isan erekasiy auman ebitumatum, i boro men baigegewasin nab.”
7 Poxonae Juan pia penacana jume caitorobinbe tatsi ponatababe, bapoxonae Jesús tamropata pitaba xua yabara paeba jiwitha xua Juan yabara paebatsi, jeye: “Ira xuepana susato tsurucuae nacuatha paponame. Poxonae bara beya poponame, ¿eta xua painyatsi, painya jume taetsi pebin pon ainya ʉnthʉthʉto cui xeina icha be naepanaewa ichi xua saya joibo ba jʉbabiya caya tsaibi? Jume apara.
7 John ana bai’ufununayah hinan ufut, Jesu sabuw ibatiyih, “Arar yan kwatit kwanan John abisa sisinaf itinamih kwanot kwan? Kotar wadar i’inuwas inu’in itinamih kwan?
8 Bara paichim. Paponame ¿painya nejumetaenexa pebin pon peitʉpanae paparuwa nama xatata? Jume apara. Payaputaneme pomonae peitʉpanae paparuwan nama xataba, barapomonae ba jinompa pexeinya bontha pomonae jiwi itorobiya pia pepa peewatsiwixaetsi.
8 Ai abisa itinamih kwan? Orot eabur gewas batabat itinamih kwan? Baise sabuw hai abur gewasin i bar gewasihimaim tema’am.
9 Jume. Jopa baxua patsiponaem xua jopa painya jume taenexa pebin pon ainya ʉnthʉthʉto cui xeina, mataʉtano xua jopa painya jume taenexa pebin pon peitʉpanae paparuwa nama xatata. Apara jame baxua patsiponame xua painya nejume taenexa pon Nacom peitorobi jume pepaebin. Bapon Juan bichocono peainya cuin pon Nacom pia peitorobi jume pepaebiwi jiwanapin beyacaincha ichʉn pon Nacom peitorobi jume pepaebin.
9 Kwa’o anowar, abisa itinamih kwan, dinab orot? Turobe, baise a tur ao’owen iti orot i dinab etei natabirih.
10 Juan bapon apara, pon yabara paebatsi Nacom Pejume Diwesitha poxonae Nacom netsipaeba, nejei:
10 Anayabin iti orot John isan i Buk Atamaninamaim iti na’atube hikirum.
11 Bara xaniyeya paca tsipaebatsi xua daxita Nacom peitorobi jume pepaebiwi pomonae Juan tsiwanaya jinompatsi bayatha, dapocotsin aibi barapomonae jiwana pon yatsicaewa peainya cuin beyacaincha pon Juan, pon jiwi Pebautisabin. Juan peainya cui diwesi yabara cueicueijei po coyene xua Nacom itorobina jiwi. Ichitha po diwesi xua tamonae anoxuae paeba barapo diwesi bichocono ainya cui diwesi beyacaincha xua Juan cueicueijei, bequein jiwi nanta xeina xua tamonae jopa ainya cui jiwi.
11 “Anababatun a tur ao’owen John Baptist baibin hitatoub wanawanahimaim i orot gagamin ta hitoub hiyai. Baise orot yait mar ana aiwobomaim ebikek boro John nan natabir.
12 “Juan pon jiwi Pebautisabin, poxonae bapon tamropata pitaba xua cueicueijei Nacom Pejume Diwesi xua beya anoxuae pin bicheitomonae nejume cowʉnta pia penaexanaenexa Nacom piamonae tatsi. Barapomonae pichichi xua penaexanaewa Nacom piamonae tatsi pomonae Nacom itorobiya peewatsixae bequein ichamonae ayapube taexana barapomonaetha.
12 John Baptist bibinan ana veya na iti boun titit, sabuw fairih i mar ana aiwob bain isan hai fairamaim hibiturafef.
13 Daxita po petinae diwesin Nacom peitorobi jume pepaebiwi tina irʉrʉ Moisés pia peitorobi coyenewa tatsi barapo naxobe peitorobi coyenewathabe yabara tsiwʉnae muxu dutsiya paeba. Barapo peitorobi coyenewabe yabara paeba xua bexa tsane jopaena matacabi po mataqueitha xua Nacom jʉntʉ coyene itorobiya canamataxeinaena jiwi. Matapainya Juan patopa. Bapoxonae irʉ Nacom tamropata pitaba xua exana pocotsiwa bayatha yabara tsiwʉnae muxu duta.
13 Anayabin Dinab oro’orot naatu ofafar bukamaim hikikirum i hima hio inan John natit.
14 Icha paxam xaniwaicha paichichipame xua payabara jume cowʉntame xua pocotsiwa barapomonae bayatha yabara paeba, bapoxonae bara panejume cowʉntsiname xua paeban, xua jan: ‘Apara Juan bapon Elías pon caena bayatha tʉpa. Barapon apara pon Nacom peitorobi jume pepaebin, pon bayatha Nacom yabara paeba xua bepa pinae equeicha patopaena’, jan.
14 Imih iti tur inanowar bainamih inakokok na’at basit kubai, anayabin dinab orot Elijah matabir maiye namih hio kikirum, i John ana efan bai na titika.
15 Icha pamuxu dubename moya pana nejume naitaeware pocotsiwa tapaca tsipaebiwatsi.
15 Imih o yait tain nama’am na’at tur inanowar.
16 “¿Eta pocotsimonae cui jʉpatsi barapomonae pomonae xote jinompe pomonae Nacom jume itawetatsi? ¿Etabe jʉta ichi barapomonae? Barapomonae be pexui, pocotsixi panatha nabarʉ jinompa. Nabarʉ wawai tsurubenanaebiya.
16 “Itinin boro abisa’amaim iti boun ana sabuw isah anao kwanowar, sabuw iti boun hai itinin i kek gidigidih ahar efanamaim tema, hai ofonah bairi fafowamih tibi’afa’afa na’atube.
17 Barapoxi nabarai, jeye: ‘Bayatha oibo paca tsimuxu obatsiba ichitha jopa panawirabim. Bayatha paca tsimuxu wecoyeichiba icha be ichi poxonae ichʉn tatʉpatsi ichitha jopa pana itanuwe jume notsim xua painya newecoyeinexarʉ’, jei barapoxi.
17 ‘Aki tabin ana ew atatabor,
18 Juan patopa pon jiwi Pebautisabin. Bapon jopa xaeyo pan, yawa jopa apaeyo vino mera. Ichitha paxam pajam: ‘Apara Juan xeina cauri’, pajam.
18 “John nan ana veya’amaim i yohar naatu harew fokarih men tom, naatu sabuw etei hio, iti orot i yoyom koun hiyen ema’am.
19 Bapoxonae xan ponxaein Nacom Tananeitapetsin patopan. Xan pan taxaein yawa vino mera taapaein. Paxam pana neyabara paebame pajam: ‘Bapon maisa jopa juniya nabanaeyo, yawa jopa juniya apaeyo. Peatsacaewi abe peexanae jiwi pia jiton tatsi, irʉ pomonae paratixi pentoma noteibiwi, barapomonae pia jiton tatsi’, pana neyabara jam. Nacom piamonae tatsi barapomonae tsita exana xua jiwi tsita exanatsi Nacom pia peyaputae coyeneintha tatsi. Po coyene barapomonae exana, baxua Nacom tsita pexainyei coyenetsi”, jei Jesús.
19 Baise Orot Natun nan i bay eaa, harew fokarin tom, sabuw etei hio, ’Iti orot kwa’itin, anaa, anatom kakafin! Kabay o’onayah naatu sabuw bowabow kakafih sinafuyah bairi hiof tema’am.’ Baise God ana so’ob i turobe sinafumaim tit yabin emamatar.”
20 Nexata Jesús tamropata pitaba xua biatane ainya tomaranpiwi, ichaxota bayatha copiya matha matowa exana pia petsita itʉtsi coyenewan. Bequein Jesús baxua matowa exana, ichitha barapomonae jopa icha jʉntʉ coyene xeinaeyo xua peauraxae xua abe exana.
20 Bar merar moumurih maiyow Jesu ina’inanen moumurih na’in sinaf, baise sabuw men hikokok boro hai kakafihine hisisinaf dogor baikitabir hitab, imih Jesu yan so’ar iuwih eo.
21 Daxota barapo tomaranpiwi beya, jeye: “¡Pai jaibo, Corazín tomarapiwi tsobenae! ¡Irʉ Betsaida tomarapiwi tsobenae! Po tsita itʉtsi coyenewan exanan Corazín tomaratha irʉ Betsaida tomarathano, ichʉn jopa bapana exanaeyo barapo tsita itʉtsi coyenewan Tiro tomaratha yawa Sidón tomaratha. Icha barapo tsita itʉtsi coyenewan exanaetsipa Tiro tomaratha Sidón tomarathano, barapo tomarabepiwi icha penanta xeinae coyenewatha yabara nanta pentsipa Nacomtha. Barapomonae iratha enaetsipa yawa paparuwan nama xatabichipa xua pocotsiwa be peru mapaton xua axʉn, yawa ipuna nacaxuebichipa pia pepontha. Barapomonae baxua exanaetsipa xua ichamonae petsita itapeinya xeinaewa tsainchi xua icha jʉntʉ coyenein Nacom petsita xeinaewatsi peauraxae abe peexanaexae bapontha.
21 “Kwa Chorazin sabuw bai’akir kakafin boro kwanab, naatu kwa Bethsaida sabuw bai’akir kakafin boro kwanab! Iti ina’inan kwa biyamaim asisinaf, Taiya sabuw naatu Sidon sabuw wanawanahimaim atasisinaf na’at, marasika boro ar faifuw kakafih hita’osen, yuh wah gao hitarab, hai kakafihine dogor baikitabir hitabaika.
22 Paxam pomonae Corazín tomarapiwi pam irʉ Betsaida tomarapiwi pam, bara xaniyeya paca tsipaebatsi. Poxonae barapo matacabi patopeicaena po mataqueitha Nacom yabara paebina daxita jiwi petsita natsicuentsixaetsi abe petsita exanaexaetsi, Tiro tomarapiwi irʉ Sidón tomarapiwi daxita barapo tomarabepiwi bichocono peraxa jʉbebinchi. Ichitha nama paxam pomonae Corazín tomarapiwi pam, irʉrʉ Betsaida tomarapiwi pamdʉ, daxita paxam jopa juniya paca peraxa jʉbebi tsane, beyacaincha xua peraxa jʉbebinchi Tiro tomarapiwi irʉ Sidón tomarapiwi.
22 Baise a tur aowen, baibatebat ana veya’amaim Taiya sabuw naatu Sidon sabuw hai baikwatutunen i boro ana fofonin, baise kwa abai kwatutunen boro tafan hiya’abar kwanab.
23 ¡Incane irʉ Capernaum tomarapiwi pamdʉ! ¿Bara pana nanta xeiname xua paca capanenebiya tsane peitaboco beicha? Jume, apara paca itorobina petʉpae coyene cuiru bereca. Po petsita itʉtsi coyenewan painya tomaratha exanan icha bayatha barapo petsita itʉtsi coyenewan exanaetsipa Sodoma tomaratha, bara cataunxuae barapo tomara ecaetsipa, xua beya anoxuae tsipae. Tsipei barapomonae metha bayatha xeinaetsipa icha jʉntʉ coyene xua peauraxae xua abe exana Nacomtha. Metha bapoxonae Nacom jopa jutebichipae barapo tomarapiwi.
23 Naatu kwa Capernaum sabuw wab yen maramaim inu’in boro nare moroboyah hai efanamaim na’in. Ina’inan iti boun kwa biyamaim asisinaf marasika Sodom sabuw biyahimaim ata sisinaf na’at, iti boun ana veya i boro tama.
24 Ichitha paca tsipaebatsi paxam Capernaum tomarapiwi pam, matacabi patopeicaena po mataqueitha Nacom yabara paebina daxita jiwi petsita natsicuentsixaetsi abe petsita exanaexaetsi. Barapo mataqueitha bichocono paca peraxa jʉbebina, beyacaincha xua Sodoma tomarapiwi peraxa jʉbebinchi bichocono”, jei Jesús.
24 Baise a tur ao’owen, baibatebat ana veya, Sodom sabuw hai baikwatutunen i boro ana fofonin, baise kwa a baikwatutunen boro tafan hiya’abar kwanab.”
25 Bara caena bapoxonae Jesús jʉntʉ coyene weiweina exanatsi Nacom pia Pejumope tʉnaxʉ tatsi. Jesús namchi, jeye: “Axa peitaboco Necanamataxeinaem, yawa ira Necanamataxeinaem. Wʉnae cajaintatsi tsipei jopa tsita itʉbim pocotsiwa pexainyei coyenewa xan yabara pomonaetha pomonae bichocono penacuidubiwi pomonae be pinyon penatsicotaewi tsipei nanta xeina xua bichocono peyaputaewi daxita. Jame tsita itʉtame barapo pexainyei coyenewa xua xan yabara pomonaetha pomonae jopa bichocono penacuidubiwi, pomonae be pexui penatsicotaewi tsipei jopa nanta xeinaeyo xua bichocono peyaputae jiwi daxita.
25 Nati ana veya’amaim Jesu yoyoban eo, “Tamai mar tafaram ana Regah a merar ayiyi, anayabin not gewasih sabuw so’oso’obayah hai notamaim ibun wa’ir ma’am natunat bereberefiy biyahimaim iwa’an ebirerereb.
26 Axa, baxua exaname necatsita xanepanaexae baxua”, jei Jesús Paxatha.
26 Turobe Tamai, abisa kokokomaim isinaf temamatar imih gewasin.
27 Equeicha Jesús namchi pijimonaetha, jeye: “Taxa daxita necata xua pia peitorobi coyenewa tatsi, mataʉtano xua pia peyaputae coyenewa tatsi. Dapon aibi pon xaniwaicha nejʉntʉ cui coyene yaputane. Jame saya meisa Taxa Nacom, nejʉntʉ cui coyene yaputane. Dapon aibi pon Taxa jʉntʉ cui coyene yaputainchi. Saya jame meisa Taxaxae jʉntʉ cui coyene yaputan. Mataʉtano barichi Taxa meisa jʉntʉ coyene yaputainchi pon saya bara copatan xua bara Taxa pejʉntʉ cui coyene yaputaewa tsainchi.
27 “Sawar etei’imak i ayu Tamai itu. Men yait ta so’ob ayu i God Natun, naatu men yait ta so’ob God i ayu Tamai, imih sabuw iyab ayu arurubinih boro ani’obaiyih i auman hiso’ob God i ayu Tamai.
28 Anetha xan berena daxita paxam xua tapaca yawenaewa tsainchi. Daxita paxam xua pocotsiwa paca jʉntʉ coyene natsepa exana painya abe neexanae cuiru coyene baxua paca jʉntʉ cui coyene canapuxanaeya yabara jʉntemainaeinchi xua painya nenafifinacaewatsinexa. Equeicha pena jʉntʉ coyene paca cana exanaeinchi, xua painya nejʉntʉ coyene weiweinaeya jinompaewa tsane.
28 “Kwa iyabowat bit kwa’abar tun rarabi, kwana ayu biyau, ayu boro efan anit kwaniyarir.
29 Pana necui coyene xeinare tacuidubi coyene painya nenacuidubinexam tsane yawa painya neyawenaenexa tsane xua painya necuidubiwa tsane ichamonae. Baxuan paexande tsipei xan jopa bapana jʉntʉ cui coyene anaepanaeya tacuidubin jiwi. Mataʉta bapana jopa tajʉntʉ cui coyene atsacaein. Mataʉtano jopa pajʉntʉ coyene deideijeya jinompaem tsane. Saya jame xanepanaeya painompaename tsipei paexanaename tacuidubi cui coyenein.
29 Ayu au bai’obaiyen hamehamen kwanab kwani’ufunun, anayabin ayu i taiyuwu ayara’iyu anutanub, imih kwanan ayu biyu’umaim boro biya tuniwa’an.
30 Barapo tacuidubi cui coyenewan jopa ayapubeyo painya jʉntʉ cui coyenetha. Bara paca itacʉpa xua painya neexanaewa tsane barapo tacuidubi cui coyenewan”, jei Jesús.
30 Anayabin ayu au bai’obaiyen i kiririn imih an bi’obaiyi i boro hamehamen.”
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Mateus 11, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.