Marcos 8

Nacom Pejume Diwesi po diwesi pena jume diwesi xua Jesucristo yabara tinatsi (CUI) vs AAI

Sair da comparação
AAI TUR GEWASIN O BAIBASIT BOUBUN
1 Bapoxonae icha matacabitha pinmonae nacaetuta Jesús pia xantha tatsi. Jopa xeinaeyo pocotsiwa xua pexaewa tsane. Bapoxonae Jesús waba pijimonae, yawa jeye:
1 Veya nati wanawananamaim sabuw rou’ay gagamin tabo hiru’ay maiye. Nati ana maramaim sabuw isah men abistan ta ma’am boro hita’aan aurih bay en. Jesu ana bai’ufununayah eafih hina biyan hitit naatu iuwih eo,
2 —Barapomonae yabara najʉntʉ coyene xeinan tayawenaenexa, tsipei barapomonae bayatha xote nebarʉ jinompa acoibi po matacabibe. Anoxuae jopa xeinaeyo xua pocotsiwa pexaewa tsane.
2 “Ayu sabuw iti ai’itih abiyababan anayabin hina bairi ama’am veya tounu sawar naatu boun boro abistan hina’aan.
3 Icha barapomonae jainbotha pu itorobichipan pia bon beya, piyain namtotha xuirabathopaetsipa. Metha xuirabathopaetsipa tsipei ichamonae bayatha tajʉ werendena, jei Jesús.
3 Ayu a murumurubih aniyafarih au bar hinanan, asir boro efamaim bayumih matah nabib anayabin sabuw afa ef yok hina.”
4 Jesús pijimonae jume notatsi, jeye:
4 Naatu bai’ufununayah Jesu hiya’afut hi’u, “Iti i arar yan tama’am, bay boro menamaim tanab sabuw tanituwih?”
5 Jesús yainyaba pijimonae, jeye:
5 Jesu ibatiyih eo, “Bo kwa aur rafiy bai’ab tema’am?” Ana bai’ufununayah hiya’afut hio, “Rafiy fafar etei umat roun rou’ab.”
6 Nexata Jesús pijimonae najume caruta xua bepa pinae barapo jiwi iratha taenaetsei. Jesús pecobetha pita barapo siete panyobe. Bapoxonae Nacomtha tsipaeba jeye: “Axa, maisa jʉntʉ coyene weiweinan xua pexaewa pata tanecatsiwaxaem”, jei Jesús. Bapoxonae Jesús pan epa janaquiya nacobe weta. Bapoxonae Jesús pijimonae catsibapona, xua pijimonae tatsi xuya pecatsibaponaenexa barapo bicheitotha.
6 Jesu sabuw iuwih me yan himarir naatu rafiy fafar etei umat roun rou’ab bow God ana merar yi naatu imseseb ana bai’ufununayah itih hibow sabuw hifaramih.
7 Barichino barapomonae be conotha xeina duweixi poxi tsiquirixi. Jesús Paxa tsipaeba jeye: “Axa, maisa jʉntʉ coyene weiweinan xua pata tanecatsiwaxaem duweixi”, jei Jesús. Poxonae Jesús epa janaca, bapoxonae pijimonae cobe itoroba xua pecatsibaponaenexa barapo bicheitotha.
7 Na’atube siy gidigidih matan ta auman bow God ana merar yi naatu ana bai’ufununayah iuwih hibow sabuw hifaramih.
8 Daxita barapomonae bara xane. Daxita bara jain cowʉntarʉcʉpatsi. Pirapae awiya equeicha wʉmba siete po cotebe xua nacopaba pocotsiwa xua barapomonae bayatha jopa xaeyo petonsanaexae.
8 Sabuw etei’imak hi’aa hai fofonin bai, naatu bay hi’aa ufunamaim momosarih bai’ufununayah hibiwanen sakasak etei umat roun rou’ab awah hikartanen.
9 — ausente —
9 Sabuw etei i 4,000 na’atube hiru’ay, imaibo Jesu sabuw iyafarih hai ubar hin.
10 — ausente —
10 Naatu Jesu ana bai’ufununayah bairi wa tafan hiyen hin tafaram Daramanuta wanawananamaim hitit.
11 Bapoxonae fariseomonae pata Jesustha. Barapomonae tamropata notarʉcʉpa xua najume matsontsonoba exana Jesustha. Barapomonae Jesús pejʉntʉ coyene jʉjʉtsinexatsi, daxota Jesús piraichi cui itorobatsi pia petsita itʉtsi coyenewa pocotsi coyenewa xua cana exana itaboco wetsica. Barapomonae jopa bapon jume cowʉntsichi icha jopa itacʉpaetsi xua exana petsita itʉtsi coyenewa.
11 Pharisee afa hina Jesu biyan hitit hibusuruf hibabatiy baikubibiruwin isan, hai kok i ina’inan ta marane tasinaf hita’itin.
12 Jesús najumeicauna pejʉntʉ coyene weya poxoru barapomonae bapon amuxucoyenefaetabi exanatsi. Bapoxonae jeye:
12 Jesu kwairin tom naatu iyafutih eo, “Aisim iti boun ana sabuw ina’inanen itin isan tefefeyan? Anababatun a tur ao’owen, ina’inan ta boro men iti boun ana sabuw isah ana sinaf hina’itinimih!”
13 Bapoxonae Jesús cuenta pona barapomonae jeratha, peponaenexa icha muxunene beya xua pucua iya.
13 Basit nati’imaim sabuw ihamiyih wa afe’en yen rabon harew kukuf rewan rounane.
14 Jesús pijimonae tatsi jʉntemaina xua capona pan. Meisa cae pan capona jeratha, po nae pin naetha.
14 Bai’ufununayah nuhih bur rafiy ta baina’e i rafiy fafar ta’imonamo hibai hitit wa hisra’at hirabon.
15 Jesús itoroba pijimonae, jeye:
15 Jesu iten ya’ih eo, “Mata toniwa’an kwanakaifi gewas, Pharisee naatu Herod bairi hai faraw ra’ara’at wabin yeast isan.”
16 Jesús pijimonae tatsi tamropata notarʉcʉpa xua caemonae natsipaeba, najei: “Metha apara poxoru jʉntemainatsi xua caponatsi po pan xua levadura cotowa exana, daxota metha baxua Jesús jʉntʉ coniquiya naca muxu tsipaeba”, najei barapomonae.
16 Naatu bai’ufununayah taiyuwih hima hibabatiyih, “Iti eo anayabin it rafiy ta men tabai tanan isan.”
17 Jesús yaputane pocotsiwa pijimonae tatsi natsipaeba. Ichitha poxoru Jesús yabara paeba xua fariseomonae irʉ Herodes pia pecuidubiwan tatsi daxota Jesús yainyaba piamonae:
17 Jesu so’ob i abistan isan hima hio, imih ibatiyih, “Aisim rafiy baina’e tanan isan kwama kwao’o? Kwa mata men toiwa’an naatu tur naniyan men kwabaib? Dogor boro’ika tefofokar?
18 Paxam bequein pana necui taneme, ichitha jopa xaniwaicha pana necui yaputaem. Mataʉtano bequein bara pana nejume taneme ichitha jopa xaniwaicha pana nejume copi yaputaem. Mataʉtano pajʉntemainame poxonae pexeinya petsita itʉtsi coyenewa exanan jiwi nexa poxonae pan catan jiwitha.
18 Mata ema’am baise men kwa’i’itin, tain ema’am baise men kwanonowar? Naatu men kwanotanot,
19 Poxonae janacan pan xua cinco po panbe xua cinco mil pebiwi nexa, ¿eta po cotethabe pawʉnbaponame xua pocotsiwa nacopaba? jei Jesús.
19 Ayu rafiy fafar etei umat roun rou’ab abow aimseseb sabuw etei 5,000 abituwih bay rebarebah sakasak bai’ab kwaiwanfoten?” Bai’ufununayah hiya’fut hio, “Sakasak etei 12.
20 —Poxonae janacan pan xua siete po panbe xua cuatro mil jiwi nexa, ¿eta po cotethabe pawʉnbaponame xua pocotsiwa nacopaba? jei Jesús.
20 Bo rafiy etei umat roun rou’ab abow aimseseb sabuw 4,000 abituwih bay rebarebah sakasak bai’ab kwaiwanfoten?”
21 Nexata Jesús pijimonae barai xua muxu jei:
21 Ana bai’ufununayah hiya’afut hio, “Sakasak etei umat roun rou’ab.” Jesu iuwih eo, “Kwa i boro’ika kwakakasiy.”
22 Jesús pijimonae barʉ botouna jeratha Betsaida tomaratha. Barapo tomarapiwi jiwana carendena pon peitata nacʉtsin, Jesús pia xantha tatsi. Barapomonae Jesús wʉcatsi, xua bapon pemata jayabinexatsi xuano xua axaibi peexanaenexatsi.
22 Hina tafaram Bethsaida hitit imaim sabuw afa orot matan fim hibai hina Jesu biyan hitit butubunin isan hifefeyan.
23 Jesús cobe pita pon peitata nacʉtsin. Bapon cobe capoinchi aisowa beya xua tomara weya. Bapoxonae Jesús naone sutaba bapon peitamaiqueitobetha, itacuere jayabano. Jesús bapon yainyaba jeye:
23 Jesu orot matan fim uman bai hairi bar merar hihamiy hitit hin sa’ab, Jesu orot matan kwaitutur uman matanamaim rumum naatu ibatiy, “Sawar afa ku’i’itah?”
24 Bapon necotaxuba, bapoxonae Jesús jume notatsi, jeye:
24 Orot nuw ra’at naatu eo, “U, ayu sabuw ai’itih, baise ai’itih i boun ai’ibe hibat tereremor.”
25 Equeicha Jesús pecobetha itamaiquei jayaba nantiyabe. Barapo pebin daunweya naitata babatsiya tane. Bapoxonae itamaiquei xanepana. Bapon bara beta matapainya wʉnae tane.
25 Jesu iban maiye umanamaim orot matan rumum. Imaibo orot matan kubuna nuw naatu sawar itih gewagewas.
26 Jesús itorobiya jeye bapon xua penawiyaenexa pia bo beya:
26 Jesu orot ana ubar biyafar iu, “Men ina’intabir maiye inan nati bar merar inatitamih.”
27 Bapoxonae Jesús, irʉ pijimonae tatsi pata tsiqui tomaraxitha, po tomaraxi pewʉn Cesarea de Filipo. Poxonae namtotha cataunxuae enapona, bapoxonae Jesús pijimonae yainyaba, jeye:
27 Naatu Jesu ana bai’ufununayah bairi hin bar merar Caesarea Philip i wanawananamaim hitit, efamaim hinan ana bai’ufununayah ibatiyih, “Kwao anowar, sabuw ayu isou i mi’itube te’o kwanonowar?”
28 Barapomonae Jesús jume notatsi, jeye:
28 Hiya’afut hio, “Sabuw afa te’eo o i John Baptist, afa Elijah, naatu afa i dinab orot ta.”
29 Bapoxonae Jesús pijimonae yainyaba, jeye:
29 Naatu Jesu ibatiyih, “Bo kwa mi’itube ayu isou kwa’o?” Peter iya’afut eo, “O i Roubininenayan.”
30 Jesús pijimonae muxu barai xua pijimonae jopa peyabara paebinexatsi ichamonaetha baxua.
30 Naatu Jesu eofafarih eo, “Men yait ta ana tur kwana’owen ayu isou.”
31 Bapoxonae Jesús tamropata pitaba xua pijimonae tsipaeba pocotsi coyene xua Jesús cana exanaeinchi ichamonae, Jesús jeye: “Xan ponxaein Nacom Tananeitapetsin jiwi bichocono neperaxa jʉbina. Mataʉtano pitiri jiwi, irʉrʉ sacerdotemonae pia pentacaponaewi tatsi, irʉrʉ pomonae jiwi pecuidubiwi Moisés pia peitorobi coyene tatsi, daxita barapomonae neitawetsina. Mataʉtano barapomonae nebexubina. Ichitha equeicha asʉ poponaein poxonae acoibi po matacabiyobe tsuxubi tsane”, jei Jesús.
31 Naatu Jesu busuruf ma i’obaibiyih eo, “Orot Natun i boro sawar moumurih wanawanan narun ni’akir. Jew sabuw hai ukwarih, firis ukwarih, ofafar kirumayah boro hinakwahir naatu hinarab namorob, baise veya tounu ufunamaim boro namisir maiye.”
32 Baxua Jesús pijimonae wʉnaeya muxu tsipaeba xua barapomonae bara xaniwaicha peyaputaenexa. Bapoxonae Pedro, Jesús compa aisowa bebarʉ poinyatsi, Pedro Jesús jume daunweya tsipaebatsi xua Jesús jopa pepaebinexa baxua.
32 Tur bebeyan iti na’atube eo hinowar, Peter bai hairi hin sa’ab naatu busuruf Jesu kwarar eofafar.
33 Jesús pijimonae napatomeicha necota. Bapoxonae jume daunweya jeye Pedrotha:
33 Baise Jesu tatabir ana bai’ufununayah isah nuw naatu Peter kwarar iu, “Au’uf kwen Satan mowan, o a not i men Godane enan, baise orotone enan.”
34 Bapoxonae Jesús waba pin bicheito, mataʉtano wabano pijimonae, yawa jeye daxita barapomonaetha:
34 Jesu ana bai’ufununayah sabuw bairi eafih hina biyan hitit naatu iuwih eo, “Yait nakok ayu bai’ufununu’umih taiyuwin nakwahir ana onaf na’abar ayu ni’ufnunu.
35 Pon naantobeya nata exana pocotsiwa bapon ichichipa, bapon jopa xeinaeyo peajʉntʉyapusʉwa, po peajʉntʉyapusʉwa ataya tsiteca xua Nacom pia nacua beicha. Ichitha pon neantobeya inta exana pocotsiwa ichichipan tana neantobexae xuano xua pecueicueijeixae Nacom Pejume Diwesi, bapon xeinaena peajʉntʉyapusʉwa, po peajʉntʉyapusʉwa ataya tsiteca xua Nacom pia nacua beicha.
35 Anayabin orot yait taiyuwin ana yawas ebobotan boro nikasiy, baise orot yait ayu wabu isan naatu tur gewasin isan ana yawas nakwakwahir boro natita’ur.
36 Icha pebin bichocono copei xeina pocotsiwa xeina po cae pin nacuathe, ichitha jopa xeinaeyo peajʉntʉcoyenesʉwa po peajʉntʉcoyenesʉwa ataya tsiteca, bapoxonae bapon jopa itacʉpaetsi xua penajʉntʉ coyene capanepaewa xua peweraweracaewa tsane.
36 Orot tafaram tutufin etei nab nabiyasisir wanawanan i namomorob ana gewasin boro abisa nab?
37 Tsipei pebin jopa itacʉpaetsi xua barapo copeitha Nacom pematomatsiwatsi, xua bapon pecatsinexa tsainchi peajʉntʉcoyenesʉwa xua barapoxonae pepatopaewa tsane Nacom pia nacua beicha tatsi.
37 Men abisa ta ema’am boro orot nab ana yawas natubun nab maiye.
38 Icha ichʉn neacaura, yawa nejume diwesi acaurano jiwi peitabaratha tatsi, pomonaetha pomonae jopa tana nejume cowʉntsi jiwi, pomonaethano pomonae bichocono abe peexanaewi, xan xuya barichin tsane. Xan ponxaein Nacom Tananeitapetsin, bapon xuya acauran tsane. Baxua exanaein poxonae patopaetsicaein be jiwi pia Pecanamataxeinaein tatsi yaitʉpanae susato patopaetsicaein. Taxa pia peitʉpanaewa tatsi yawa patopeicaein. Mataʉtano Taxa pia matatsunpiwi tatsi nebarʉ patsicaena, jei Jesús.
38 Anayabin iti boun i veya kakafin, God bat ufutin naatu tenagogor i erara’at, imih yait ayu isou naatu au tur isan biya na’ohow, Orot Natun boro obo isa biyan na’ohow Tamah ana marakaw wanawanan ana tounamatar kakafiyih bairi hinanan ana veya’amaim.”

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Marcos 8, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.