Marcos 15

Nacom Pejume Diwesi po diwesi pena jume diwesi xua Jesucristo yabara tinatsi (CUI) vs AAI

Sair da comparação
AAI TUR GEWASIN O BAIBASIT BOUBUN
1 Poxonae pentha tsina sacerdotemonae pia pentacaponaewi tatsi, irʉrʉ judiomonae pia pitiri jiwi tatsi, irʉ pomonae jiwi pecuidubiwi Moisés pia peitorobi coyenein tatsi, irʉrʉ ichamonae pomonae pecanamata caitorobi bicheito jiwi jiwana, daxita barapomonae yabara nacaetuta xua nanta jʉpaya pebʉrʉya penanta xeinaenexa po coyeneya xua Jesús pebexubiwa tsainchi. Bapoxonae barapomonae Jesús maxʉ cʉtatsi. Bapoxonae capoinchi Pilato beya.
1 Maraumanaika, firis ukwarih naatu regaregah ai’in, Ofafar bai’obaiyenayah naatu kaniser etei hiru’ay hiyakitifuw. Imaibo Jesu uman hifatum hibonawiy hin Pilate biyan hitubar.
2 Pilato Jesús yainyabatsi, jeye:
2 Pilate Jesu ibatiy eo, “O Jew hai aiwob?” Jesu iya’afut eo, “Bo nati ku’o.”
3 Sacerdotemonae pia pentacaponaewi tatsi namchi Pilatotha, jeye:
3 Naatu firis ukwarih Jesu isan baifufuwen maumurih maiyow hibow hitit bowabow kakafin sinaf hirouw hio.
4 Equeicha Pilato yainyaba Jesustha, jeye:
4 Imih Pilate Jesu ibatiy maiye? “O boro tur ta inao? O baifufuwenayan hiruw te’o kunonowar!”
5 Ichitha Jesús jopa equeicha jume notsiyo, Pilato jopa jume notichi. Daxota Pilato najʉntʉ coyene cabenaeca poxoru Jesús jopa nayabara paebiyo xua pia coya penayawenaenexa.
5 Baise Jesu men kok boro tur tao maiye, imih Pilate ana kasiy ra’at men kafaita. Baibin rah ana hub wanawanan tounamatar ma’am ti’i’itin|alt="women see angel inside tomb" src="cn01851B.tif" size="col" loc="Mrk 15.5" copy="©1978 David C. Cook Publishing Co." ref="15.5-6"
6 Bara nama matacabi jopa poxonae ba Pilato pia cui xeina poxonae ba jiwi tsinacaetuta pexaewa penanabanaenexa. Barapo matacabitha Pilato ba pu sotaba pon ba jiwi itapeta cowai xua Pilato peisanaxubinexa pomonae jiwi pecʉbi botha peenaewi jiwanamonaepin.
6 Gawan hai sinaf mar etei Tatar Nowaten hiyuw ana veya sabuw hai kokomaim teo orot menatan dibur ema’am Pilate ebobotait.
7 Barapo jiwi pecʉbi botha irʉrʉ eca pon pewʉn Barrabás. Bapon bichocono abe peexanaein tsipei caena bayatha matacapona ichamonae xua barapomonae najume tsacaba cana exanatsi xuano xua jiwi jutebatsi.
7 Nati ana veya orot wabin Barabas i diburamaim ma’am, iti orot i sabuw hai kou’ay ta hibai uruw hirufufur hinan wanawanan orot ta easabun morob.
8 Bapoxonae pin bicheito jiwi pata Pilatotha, xua Pilato pewʉcaenexa tsainchi xua bapon exanaena pia cui coyeneya poxonae xua isanaxubina caein pomonae jiwi pecʉbi botha peenaewi jiwanapin.
8 Imih sabuw hai kou’ay hibai naatu hai kok orot menatan mar etei esisinaf na’atube tabotait isan Pilate hifefeyan.
9 Bapoxonae Pilato yainyaba barapomonae Jesús yabara, jeye:
9 Naatu Pilate ibatiyih, “Kwakokok ayu Jew hai aiwob isa anabotait?”
10 Baxua Pilato paeba, tsipei bapon yaputane xua sacerdotemonae pia pentacaponaewi tatsi Jesús uwatsi. Daxota barapomonae Jesús caenaetaxubatsi Pilatotha.
10 Anayabin Pilate i so’ob firis ukwarih Jesu isan hibibobowen, imih hibai hina umanamaim hiyai.
11 Ichitha barapo sacerdotemonae pia pentacaponaewi tatsi jiwi jume cui tsacabatsi xua anaepana cana exanatsi, xua Pilato pecui itorobinexatsi xua Barrabás pepu sotabinexatsi, xua Jesús jopa pepu sotabinexatsi.
11 Baise firis ukwarih sabuw tafah fair hiyai hi’o totofarih Jesu efanin Barabas botaitin isan Pilate hifefeyan.
12 Equeicha Pilato yainyaba barapo jiwi, jeye:
12 Pilate iban maiye sabuw ibatiyih, “Abistan kwakokok ayu iti orot Jew hai aiwob kwarouw kwao isan ana sinaf?”
13 Barapomonae Pilato daunweya jume notatsi, jeye:
13 Sabuw hiwow hio, “Ku’onaf!”
14 Bapoxonae Pilato jeye barapomonaetha:
14 Pilate ibatiyih maiye, “‘‘Bo abistan kakafin sinaf?” Baise sabuw fanah aumetawat hiwow hio, “Ku’onaf!”
15 Pilato ichichipa xua bapon jopa peita aenae-aeneiwatsi jiwi. Daxota Pilato Barrabás nama pu sotabatsi. Bapoxonae Pilato itoroba xua soldadomonae bara Jesús moya pecuainchinexatsi pocotsiwatha eewa xua bichocono amʉpiya xua xota jiwi cuainteibatsi poxonae abe exaneiba. Mataʉtano itorobano xua moya bara Jesús tʉparucua exanaeinchi naetotha.
15 Pilate kok kwanekwan mi’itube rou’ay tiyasisirih, imih sabuw isah Barabas diburane botait tit. Naatu Jesu bai misamaim biyan rab tut veyaveyar, imaibo baiyowayah uwih onafin isan hibai hitit.
16 Bapoxonae soldadomonae Jesús capoinchi Pilato pia bo tatsi beya po soldadomonae yapu eena Pilato pia bo tatsi. Bapoxonae barapo soldadomonae waba icha soldadomonae xua daxita barapo soldadomonae Jesús pematawacaicha umenaenexa tsainchi.
16 Baiyowayah Jesu hibai gawan ana bar merar imaim hirun, gawan hai bowabow efan gagamin naatu hai ofonah etei’imak hi’af ayuwih.
17 Bapoxonae Jesús pia paparuwa juma xuenatsi. Yawa juma xatatatsi icha paparuwa po paparuwa tsobia xua Jesús be pecana exanaenexatsi pon jiwi itorobiya pia pepa peewatsinchi. Yawa poxonae nacobe weta xua fata pee bapoxonae Jesús muxuna mata xatatatsi barapo pee tepa.
17 Faifuw namar hibai Jesu hi’osenawain, kokor nukwarin ana kowasamih hififin.
18 Bapoxonae barapomonae tamropata notarʉcʉpa xua Jesús cui caponaeya jeichichi:
18 Naatu hibusuruf hi’i’iyab ana merar hiyi hio, “Aki erekakaf abobora’ara’ahi Jew hai aiwob!”
19 Po naewa xua Jesús cobenatatsi bayatha, barapo naewa Jesús cobe wepitatsi. Bapoxonae barapo naewatha Jesús mata cuaintatsi. Mataʉtano Jesús yabara naone subabatsi. Bapoxonae barapomonae Jesús peitabaratha tatsi pentabocototha taumeinchi, xua Jesús naerabiya wʉnae pejainchinexa tsainchi.
19 Wabukamaim nukwarin hitut, hikwaitututur, suh hiyowen hikwafir moyamoy.
20 Poxonae Jesús cana cui wetatsi xua cui caponatsi equeicha bapoxonae Jesús caewa juma wejontatsi xua po paparuwa tsobia. Bapoxonae equeicha caewa juma xatatatsi po paparuwa pia paparuwaxae tatsi. Bapoxonae Jesús capoinchi xua pecobe matabobinexatsi naetotha pebexubinexatsi.
20 Hibi’i’iyab ufunamaim, faifuw namar hibosair naatu Jesu ana faifuw hi’us maiye, naatu hibonawiy hitit onafin isan hin.
21 Poxonae Jesús namtotha caenapoinchi soldadomonae, bapoxonae barapo soldadomonae taeba pebin, pon Cirene tomarapin pon pewʉn Simón. Bapon wexua werena pona. Bapon Alejandro paxa tatsi, irʉ xua Rufo paxa tatsi. Bapoxonae barapo soldadomonae Simón itorobatsi xua pecaponaenexa Jesús pia naeto tatsi, po naetotha tʉparucua peexanaenexatsi Jesús.
21 Hitit hinan efamaim orot wabin Simon Sairini mowan, masaw barene au Jerusalem bar merar nan bairi hitar, Alexander naatu Rufus hairi tamah. Baiyowayah hi’ukikin Jesu ana onaf abarin isan.
22 Bapoxonae Jesús capoinchi uruto beya, po uruto be jiton matasipa piwa, daxota barapo uruto jiwi wʉn unuta “Gólgota”, jei.
22 Jesu hibai hin efan wabin Golgotha hitit, efan ana’itin i ukwarih ana rarikabe.
23 Baraxotiya Jesús apatatsi vino mera, po vino mera equeicha muxuna epareca mirra mera matawʉn po mera bichocono atsu. Ichitha Jesús jopa apaeyo.
23 Nati’imaim wine naatu harew fokarin ta wabin myrrh auman hisartabir Jesu tomamih hibitin, baise men tom.
24 Mataʉtano bapoxonae Jesús tʉparucua exanatsi. Bapoxonae barapo soldadomonae nata tsaba Jesús pia paparuwan tatsi. Barapomonae bebeya ibotixi penacueranta notsinexa Jesús pia paparuwan tatsi.
24 Baiyowayah Jesu hi’onaf, ana faifuw hifaram hibow hima hi’arow saise arowamaim ti’obaiyih, Jesu ana faifuw menatan boro tab.
25 Poxonae baya a las nueve tsuxubi, bapoxonae Jesús tʉparucua exanatsi naetotha.
25 Mar auman veya nine korok na’atube Jesu hi’onaf.
26 Jesús pentutu wetsica tadutatsi napaewa xua barapo napaewatha tina. Barapo petinae dutsiwa Jesús yabara jeichichi: “Baponje apara judiomonae itorobiya pia pepa peewatsinchi”, jei barapo petinae dutsiwa.
26 Jesu sinaf kakaf hirouw hio ubar hibitin ana tur ukwarinamaim hikirum hio, “Jew Hai Aiwob.” Tafanamaim hikubar.
27 Irʉrʉ ponbe jiwi pecaibinbe tʉparucua exanatsi naetotha imoxoyo ichaxota Jesús ducua. Ichʉn Jesús petsocona wetarucuiyatsi, ichʉn pecoxa wetarucueinatsi.
27 Naatu orot kakafih rou’ab auman hi’onafih, ta ana beyawane ta ana asukwafune.
28 Poxonae barapomonae baxua exana, bara barapomonae yabara jume cui weta pocotsiwa xua bayatha Nacom Pejume Diwesitha Mesías yabara paebatsi xua jiwi paeba, xua jeye: “Bapon pomonae abe peexanaewi jiwana”, jei.
28 Iti na’atube mamatar i Bukamaim hikikirum na iturobe, i boro bainowah bairi hina’onafih.
29 Pomonae Jesús xenta poinchi barapomonae Jesús cui capoinchi. Yawa Jesús yabara itata naichaquebatsi. Barapomonae jeye Jesustha:
29 Sabuw na hinan, ne hinan Jesu hi’i’itin hi’i’iyab nah hita’asi’asiy hio, “Ige aro! O Tafaror Bar tarabounin veya taunu wanawanan wowabin yen irouw i’o’oban iti ku’inu’in?”
30 ¡Moya bara jinya coutha nacapanepare naeto wetsica icha bara metha Nacom Pexantom tsipaem! jei barapomonae.
30 Taiyuw kwiyawasi onaf afe’enane kura’iyeban a’itin.
31 Irʉ sacerdotemonae pia pentacaponaewi tatsi, irʉ pomonae jiwi pecuidubiwi Moisés pia peitorobi coyene tatsi, barapomonae Jesús cui capoinchi, yawa najei Jesús yabara:
31 Sinaf ta’imon firis ukwarih naatu Ofafar bai’obaiyenayah Jesu hi’i’iyab, taiyuwih hio, “Afa ibiyawasih, baise i taiyuwin boro men niyawas.
32 ¡Icha bara bapon Mesías, pon israelmonae itorobiya pia pepa peewatsinchi, bʉ bapon bara pia coutha naeto wetsica ecoinca! ¡Xainya bapoxonae jume cowʉntatsi xua wataexae tsane! najei barapomonae.
32 Kwabat Rubininenayan ta’itin, Israel sabuw hai aiwob boun onaf afe’enane nare tana’itin,
33 Poxonae Jesús cataunxuae ducua naetotha, bapoxonae daxita nacuantha bichocono aitaquiri xua poxonae mateinyaxae weya, beya yatabopiya. Tres po horabe quirei tsuncuae.
33 Veya yen in tafat yan, basit tafaram tutufin etei gugum in veya three korok bai.
34 Bapoxonae Jesús jume daunweya wawai jeye: “Eloi, Eloi, ¿lema sabactani?” jei, (barapo jumetha xua jei: “Tanacom, Tanacom, ¿eta pocotsiwa metha nepunaxubame?” jei Jesús.)
34 Veya three korok baib Jesu fanan aumetawat itarakouw rerey eo, “Eloi, Eloi, lema sabaktani” anayabin “Au God Au God, aisimamih ihamiyu?”
35 Ichamonae pomonae baxota Jesús jume taeumeinchi, barapomonae jeye:
35 Sabuw afa nati’imaim hibatabat hinowar hio, “Kwanowar Elijah isan eafa’af.”
36 Bapoxonae caein bapomonae jiwana nainya cuinaepoinya yawa pitaba esponja xua baxota pemene capichinexa vino mera xua po mera mene atsu. Poxonae bapon baxota mene capita, naewatha duta xua Jesús petayoichaenexatsi xua petsutsubinexa. Bapon jeye:
36 Orot ta nunuw in harew sususub tainen bai wine tenakuyakuy butu’ub naatu isik yomaninamaim iyouw, eot ra’ah Jesu susubinamih, baise orot ta eo, “Kwabat! Elijah nan onafane nab nayayare tana’itin!”
37 Bapoxonae Jesús jume daunweya wawai. Bapoxonae nama tʉpanaicha Jesús.
37 Jesu ibanak maiye fanan aumetawat na’in itarakouw rerey, basit ayubin tabaratait naatu morob.
38 Bapoxonae paparuwa, po paparuwa Nacom pin pia botha tatsi ducua, barapo paparuwa nainya bopiya epa matonta tsitsiqueica ainya epatobe naexanabe.
38 Tafaror Bar wanawanan efan kakafiyin awan faifuw hitenafut in rorore tafantoro’ot taseb re uran tit rou’ab himatar.
39 Soldadomonae pia pentacaponaein tatsi, pon romanomonaepin pon Jesús peitabaratha tauncuatsi, poxonae bapon tane xua Jesús tʉparucua, bapon jeye:
39 Baiyowayan orot ukwarin nati onaf nanamaim batabat, Jesu mi’itube momorob itin naatu eo, “Turobe iti orot i anababatun God Natun!”
40 Barichi irʉ ainyawaxi yabʉxi barapowaxi Jesús tsiwiyo tajʉ wetaeumeinyatsi. Barapowaxi jiwana, ichowayo pewʉn María Magdalena, powa Magdala tomarapiwayo. Ichowayo irʉ pewʉn María, Santiago pon xuyapin, irʉ José matapin, baponbe penabe tatsi. Ichowayo irʉ pewʉn Salomé.
40 Nati’imaim i baibin afa auman, ef yokaika hibat hinuwanuw. Baibin wanawanahimaim i Mary Magdalin, Mary kek James boubun naatu Joseph hairi hinah naatu Salome.
41 Barapowaxi Jesús bayatha matha puna jinompatsi xua Jesús peyawenaenexatsi xua poxonae Galilea nacuatha popona. Irʉ ichowaxi yabʉxi pinmonae powaxi Jesús barʉ patopa Jerusalén tomaratha.
41 Iti baibin i Galilee’imaim Jesu hi’ufunun baibais hitin bairi hibowabow i hina. Naatu baibin maumurih maiyow bairi hina Jerusalem hititit i auman nati’imaim hibatabat.
42 Po mataqueitha pewʉn penacui xaxainchi matacabi poxonae judiomonae ba weta daxita xua penacuichiwa pewʉnaeya poxonae jopaena pentaquei seicae matacabi, poxonae quirei tsanaicha barapo penacui xaxainchi matacabitha bapoxonae patopa pebin Pilatotha.
42 Veya re irabirab, naatu nati rabirab i yabunabuna ana veya, anayabin mar natoto i Baiyarir ana veya.
43 Bapon pon pepatopaexae bapon pewʉn José, pon Arimatea tomarapin. Bapon pomonae pecanamata caitorobi jiwi bicheito jiwanapin. Bapon barʉ cui itura jineibatsi jiwi. Bapon yabara jume cowʉntsiya wʉnae ewateiba po coyenewa xua poxonae Mesías patopaetsica pon jiwi itorobiya peewetsinexatsi. José ajʉntʉcoyenetsaquiya patopa Pilato pia xantha tatsi pewʉcaenexa Jesús petʉpaein.
43 Imih Joseph Arimathea’ane na tit. Iti orot i kaniser ana kou’ay orot ta. God ana aiwob isan ma kakakaf. Joseph Jesu biyan bain isan itafofor na Pilate nanamaim tit ifefeyan.
44 Bapoxonae Pilato yabara najʉntʉ coyene cabenaecataba xua bayatha Jesús tʉpa. Daxota bapon itoroba soldadomonae pia pentacaponaein tatsi pia yaputaetsi po coyene xua eta poxonae bayatha tʉpa.
44 Naatu Pilate Jesu momorob ana tur men so’ob, imih baiyowayah ukwarin isan e’af na ibatiy.
45 Poxonae barapo soldadomonae pia pentacaponaein tatsi paeba xua pinae bayatha Jesús tʉpa, bapoxonae Pilato copata xua José bara pichina Jesús petʉpaein.
45 Baiyowayah ukwarin eo nonowar ufunamaim Pilate ibasit Joseph Jesu biyan bain isan.
46 Bapoxonae José pexeinya paparuwa comota. José naeto wepichica Jesús petʉpaein. Yawa mata quiyontabareca barapo pexeinya paparuwatha. Bapoxonae José ibo mʉthʉ iya boya Jesús petʉpaein. Yawa torenababapoinya pin ibo panawa. Yawa barapo ibo panawatha yauxatatabanota.
46 Naatu bairahiya ana faifuw bai na Jesu bu’ub yare sum, bai in to naiwanamaim tar inu’in imaim yai, kabay gagamin ifururuw na hub awan hir.
47 María Magdalena, powa Magdala tomarapiwayo irʉ icha María powa José pena tatsi, barapowabe tanebe ichaxota Jesús petʉpaein boyatsi.
47 Mary Magdalin naatu Mary Joseph hinah hairi Jesu biyan menamaim hiya’iy i hi’itin.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Marcos 15, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.