Marcos 13

Nacom Pejume Diwesi po diwesi pena jume diwesi xua Jesucristo yabara tinatsi (CUI) vs AAI

Sair da comparação
AAI TUR GEWASIN O BAIBASIT BOUBUN
1 Poxonae Jesús Nacom pin pia bo wejoniya, bapoxonae caein Jesús pijimonae jiwana tatsi, Jesús tsipaebatsi jeichi:
1 Jesu Tafaror Bar bihamiy ana veya, ana bai’ufununayah orot ta eo, “Bai’obaiyenayan kwi’itin! Kabay gewagewasin maiyow naatu bar hiwowowab ana’itin gewasin maiyow.”
2 Ichitha Jesús jume nota bapontha, jeye:
2 Jesu iya’afut eo, “Iti bar gagamin kwi’i’itin boro men kafa’imo kabay ta ana efanamaim kwana’itinimih, etei boro nihururuw nara’iy nasawar.”
3 Bapoxonae Jesús pijimonae barʉ pona demxuwatheicha, po demxuwa pewʉn demxu Olivowa tsipei baxota umena olivo naein. Poxonae Jesús ecopiya demxuwatheicha, po demxuwa Nacom pin pia bo itama tayecatsi, bapoxonae Jesús pijimonae tatsi Pedro, irʉ Santiago irʉ Juan, irʉ Andrés, barapoyobe Jesús namicha tsipaebatsi.
3 Jesu yen in Olive Oyaw tafan Tafaror Bar batabat rounane imaim mare ma’am basit Peter, James, John naatu Andrew wa’iwa’iramaim hina biyan hitit,
4 Barapoyobe jeye:
4 hibatiy, “Kuo anowar mar boro biy iti sawar hinamatar? Naatu ina’inanen boro abisa ni’obaiyi ana so’ob veya ina ebiyubin.”
5 Jesús jume nota barapomonaetha, jeye: “Dota pam, bʉ ichamonae naerabiya paca muxu tsipaeba, xua daxota abe paexanaetsipame.
5 Imaibo Jesu hai tur eowen eo, “Mata toniwa’an men yait ta nan nikubibiruwimih.
6 Tsipei tsana patsina ayei bicheito jiwi pomonae natsicotaena icha be xan ichin. Barapomonae jei tsane: ‘Apara xan Mesías’, jei tsane. Poxonae barapomonae muxuitorobiya paebina, bapoxonae pinmonae jume cowʉntsina.
6 Sabuw moumurih na’in boro ayu wabu’umaim hinao, ‘Ayu’uban iti!’ Naatu moumurih maiyow boro hinanawiyih hai ef hinasair.
7 “Pajume taename xua jiwi juinya nabenoutsina xote, yawa xua juinya irʉrʉ nabenoutsina icha ira beya. Daichitha jopa pajunuwinde, tsipei baxua pewʉnaeya matha copiya tsane. Daichitha cataunxuae dapo matacabi aichica tsane xua poxonae daxita weraweracaenaba yatsicaewa.
7 Baiyow nidun iti yubinamaim o ef yokamaim kwananonowar men kwanabir, sawar iti na’atube boro hinamatar, baise men kwananot mar yomanin i natit.
8 Cae nacuapiwi irʉ icha nacuapiwino, barapo ainya nacuapiwibe nabenoutsina. Mataʉtano irʉ pon nacua peewatsin irʉ ichʉndʉ pon icha nacua peewatsin, baponbe irʉ nantiya nabenabe. Mataʉtano ainya nacuantha ira jijiyatsina. Mataʉtano ainya nacuantha jainbo nacua tsane tsipei pin mayayo tsane. Baxua copiya matha tsane xua jiwi atene tsoponae tsane bichocono xua beya jopa nama juniya tsane.
8 Tafaram ta boro namisir tafaram ta hairi hiniyow, aiwob ta boro aiwob ta hairi hiniyow. Nati’imaim iriyoy tafaram etei boro nab, naatu baimar kakafin boro namatar. Iti sawar hinamamatar i babin taubumih kek ebobotukwar na’atube.
9 “Ichitha dota pam, tsipei poxonae baxua pewʉnaeya tsane jiwi paca teiquebina painya nepaca caenaetsinexa pomonaetha pomonae tomaran pentacaponaewi. Mataʉtano paca cuainchina judiomonae pia penacaetutsi bontha tatsi. Yawa paca caponaena nacua peewatsiwi peitabaratha tatsi, painya tana nejume cowʉntsixaemxae. Yawa paca caponaena pentacaponaewi peitabaratha tatsi pomonae irʉ itoroba jiwitha xua pon nacua peewatsin nexa painya tana nejume cowʉntsixaemxae. Barapoxonae bara paca cui itacʉpaena xua barapomonaetha tapana neyabara paebiwam pocotsiwa bayatha paca tsita exanatsi.
9 Kwa i kwanakaifi gewas mata toniwa’an, kwa boro hinafatumi naatu hinabuwi kwanan baibabatiyi isan, Kou’ay Baremaim boro hinaborabirabi, bonawiyenayah hai ukwarih naatu aiwob nahimaim kwanabat ayu wabu’umaim tur Gewasin hai tur kwana’owen.
10 Barapo pecapanenebiyae diwesi, tamonae bewa paebinoutsina daxita nacuanpiwitha xua poxonae pewʉnaeya tsane xua daxita weraweracaenaba.
10 Baise wan tur gewasin tafaram wanawanan sabuw etei isah kwanabinan.
11 Poxonae barapomonae paca caponaena pomonaetha pomonae tomara pecanamataxeinaewi xua pia painya nepaca cayabara paebinexa tsane xua painya nenatsicuentsiwa xua abe painya neexanaexae bapoxonae jopa patsiwanaya junuwiya najʉntʉ coyene exabinde xua painya netsipaebiwa tsane barapomonae. Paxam jame papaebare pocotsiwa xua caena bapoxonae Nacom cueicueijei paca exanaena. Bapoxonae po jume pacueicueijam tsane apara jopa poxoru painya coya paichichipaem, apara jame Nacom pia Pejumope tʉnaxʉ tatsi baxua paca cueicueijei exanaena.
11 Naatu hinafatumi baibabatiy isan kwananan men tur isan kwaniyababan kwanabirumih, tur o ana veya abisa a notamaim etitit i kwanao, anayabin men kwa kwao’omih, baise Anun Kakafiyin.
12 Jiwi barompaya pia peweicho jiwi caenaetsina ichamonaetha xua pejutebinexa tsainchi. Irʉrʉ coxiyeiwi ichamonaetha caenaetsina pia pexui. Irʉ pexui paxa jiwi caenaetsina ichamonaetha pejutebinexa tsainchi.
12 “Oro’orot boro taiyuwih taituwah babah hinao hinamorob, regaregah boro natunatuh babah hinao hinamorob, kek boro hinitafasar hinah tamah babah hinao hinamorob.
13 Daxita nacuanpiwi paca casebina painya tana nejume cowʉntsixaemxae. Ichitha pomonae awiya antʉyapusʉya nejume cowʉntsiya jinompaena xua beya yacuiya werapaeya othopaena poxonae bequein abe taexanatsi ichamonae barapomonae jame Nacom napaeba cana exanaena.
13 Sabuw etei boro hinifa’ifa’i anayabin ayu isou, baise orot yait nabatabatkikin yomaninamaim boro yawas nab.
14 “Daniel pon Nacom peitorobi jume pepaebin, bapon caena bayatha yabara tsiwanaya muxu dutsiya tina pocotsiwa xua bichocono abe, pocotsiwa xua weraweraca cana exana. Pataename pocotsiwa xua ichʉn Nacom pin pia bo tututha exananotsina, pocotsiwa jopa bewa notsi baxota, pocotsiwa Daniel bayatha yabara paeba. Bapoxonae payaputaename xua bara imoxoyo matacabi jopaenaba poxonae daxita weraweracaenaba”, jei Jesús. (Xan Marcos paca baraichi: “Pon yorobina po jume diwesi tinan moya jume naitaewatsina pia peyaputaenexa tsane”, paca jeichi.) Equeicha Jesús jeye: “Poxonae barapocotsiwa pataename bapoxonae pomonae Judea nacuatha jinompa, barapomonae bewa demxuwan berʉcʉpiyaena.
14 “Gurugurusen ana sawar itinin birubir kakafin marasika nati’imaim men batabat boro nabatabat kwana’i’itin ana veya, sabuw iyab Judea tema’am boro hinabihir hin oyawamaim hinatit, o yait kubiyab iti tur anayabin i naso’ob.
15 Barapo matacabitha pon bo matatupatha uncua, bapon jopa bewa botha joniyae tsane xua penotsiwa tsane pocotsiwa tabobeinchi bomʉxʉ tututha. Saya jame bewa nainya benaetsiricuaena.
15 Orot yait ana bar afe’en ema’am men narubir o nare ana bar wanawanan narun ana sawar nabow.
16 Irʉrʉ pon pabitha popona, bapon jopa bewa caibeya ponae tsane botha xua penotsiwa tsane pia paparuwan. Saya jame bewa nainya benaetsiricuaena.
16 Orot yait ma masaw ebob men namatabir bar ana faifuw nabaimih,
17 ¡Pai yabʉxi tsobenae powaxi pexui bʉpana taenatsi barapo matacabitha! ¡Pai irʉ powaxi pexui isaina barapowaxi tsobenaerʉ! Tsipei acabe tsobenae tsane pexui.
17 Nati ana veya’amaim baibin iyab yah auman naatu kek tibitotomanen boro yababan gagamin maiyow hinab!
18 Poxonae pewʉnaeya tsane baxua Nacom pawʉcare xua jopa painya nerʉcʉpaewa tsane poxonae awʉbo peaquexae bichocono.
18 Kwanayoyoban saise iti sawar men yakukur ana veya namatar.
19 Tsipei barapo matacabintha jiwi bichocono pin peraxa exanaeinchi. Atene tsane beyacaincha poxonae jiwi atene tsaibi poxonae Nacom aena nacua exana, xua equeicha nama bichocono pin peraxa tsane. Equeicha bexa bapoxonae bapana jopa baxua exanae tsane poxonae bichocono jiwi pin peraxa.
19 Anayabin iti bai’akir kakafin boun emamatar i aneika God tafaram bimatar iti na’atube men matar naatu boro men namatar maiye.
20 Icha Nacom jopa be caentacabiyobe exanaetsipae metha dapomonae ajibi tsipae pomonae panenebiya barapo peatene coyenewa weya. Daichitha Nacom be caentacabiyobe exanaena peantobexae pijimonae, pomonae pia peitapetsiwixae tatsi.
20 Baise Regah nati veya men tayayakabum na’at, sabuw boro men yawas hitab, baise i ana sabuw rurubiniyih isah iti veya yakabum.
21 “Bapoxonae icha ichʉn paca jei: ‘Pataema bapon apara Mesías uncue pon Nacom itorobica’, paca jei, irʉ icha ichʉn paca jei: ‘Pataema bapon Mesías xota uncuiye’, paca jei, barapo jumein jopa pajume cowʉntsinde.
21 Naatu nati ana veya orot yait isa nao, ‘Kwanuw Keriso enan kwa’itin’, o iban ‘Iti ema’am!’ Men kwanitumitum.
22 Tsipei pomonae pemuxuitorobi jiwi tsana patsina. Barapomonae natsicotaena icha be xan ichin ponxaein Mesías. Mataʉtano barapomonae natsicotaena icha be pomonae Nacom peitorobi jume pepaebiwi ichi tsane. Barapomonae pexeinya petsita itʉtsi coyenewan exanaena peitabocotha, po irathe tsaneno xua jiwi pemuxuitorobinexa tsainchi xua jiwi pejume cowʉntsinexa pocotsiwa barapomonae paeba. Barichirʉ pomonaetha pomonae Nacom pia peitapetsiwi tatsi pemuxuitorobinexa tsainchi xua irʉrʉ icha metha barapomonae pejume cowʉntsinexa tsanerʉ pocotsiwa barapomonae paeba. Ichitha jopa itacʉpae tsainchi xua barapomonae pemuxuitorobiwa tsainchi.
22 Anayabin Keriso na’atube naatu dinab orot na’atube boro hinatit ina’inan ta ta, naatu baifofofor fairih hinasinaf sabuw hinabonawiyih hai ef hinasair, naatu hai ef nama’am na’at God ana roubinen sabuw auman boro hai ef hinawasa’ir.
23 Tsaca pajinompare, tsipei baxua tsiwanaya yabara paca tsiwʉnae muxu dutatsi”, jei Jesús.
23 Sawar iti etei isah ao kwanonowarabo namatar, imih kwanakaifi gewas!
24 Equeicha Jesús namchi, jeye: “Po matacabintha poxonae nacui wetsina xua jiwi pin peraxa tsane, bapoxonae xometo nainya naquitabina. Jomocoichato jopa pentha tsane.
24 Baise nati bai’akir hinamamatar ana veya,
25 Opiteiton peitaboco weothopeicaena. Mataʉta napuna torobabiyaena Nacom xua xuan itabocotha dubena. Bapoxonae jopa xapain dubenanaeyo tsane.
25 daman auyomane boro hinihururuw hinare,
26 Bapoxonae daxita jiwi taena peitabocotha xua po coyene apara tapatopeicaewa tsaneba tsaquinaebowatha peitaboco wetsica ponxaein Nacom Tananeitapetsin. Nacom pia peayapusʉ itorobi coyenewatha mataʉtano bichocono pexeinya itʉpanae coichathano patopeicaein.
26 “Nati ana veya’amaim Orot Natun boro kasakasaw wanawananamaim nanan kwana’itin ana fair bonamanamarin auman.
27 Mataʉtano itorobin tamatatsunpiwi xua inta pecaetutsinexa pomonae taitapetsiwi. Nacaetutsina daxita nacuanpiwi jiwana, irʉ ichamonae pomonae ichaxota xometo weecoinapiwi jiwana, irʉ ichamonae pomonae ichaxota xometo bejopiyapiwi, jiwana, irʉ ichamonae pomonae pocotsiwa werenepiwi jiwana, irʉ ichamonae pomonae pocotsiwa berequepiwi jiwana.
27 I boro ana tounamatar niyafarih hinatit tafaram tutufin wanawanan ana huhun etei kwafe’en imaim hinarun hinatit God ana roubiniyen sabuw hinabow hinan yomanin hinatit.
28 “Payaputaema barapo pecayabara jʉta pepaebi diwesiyo xua higuera nae. Jeye: Poxonae ba pataneme xua pena noxu xuxuwapona, bapoxonae ba payaputaneme xua bara imoxoyo wei tsurucuae tsoponae, xua pentono perubenaenexa.
28 “Ai fofou rourinamaim ebi’obaiyi kwana’itin, ai famefamenamaim rourin narusasar kwana’i’itin kwa boro kwanao ai abeb ana veya tit,
29 Barapocotsi jʉta coyeneya ichi tsane poxonae pataename daxita baxuan pocotsiwa aunxuae paca tsipaebatsi pocotsiwa bexa exanaena, bapoxonae payaputaename, xua bara imoxoyo tsane xua tapatopae wʉnae tsane.
29 ef i nati ta’imon sawar iti hinamatar kwana’i’itin, kwa i kwanaso’ob veya i nakabom, iyubin etawan awan ebatabat.
30 Bara xainyeya paca tsipaebatsi daxita judiomonae naitapataya naexanaponaena beya yacuiya othopaena poxonae Nacom exanaena daxita baxuan pocotsiwa xuaunxuae paca tsipaebatsi. Bapoxonae barapo judiomonae weraweracaena pomonae poxonaerʉ barapo matacabitha jinompa.
30 Anababatun a tur ao’owen, sabuw iti tema’am boro hinama’am sawar namatar hina’itinibo hinamorob.
31 Peitaboco aichurucuae tsane. Mataʉtano ira aichurucuae tsane. Meisa nama tajumein ataya tsitecaena xua daxota daxita nayabara jume wetsina be pocotsi coyeneya bayatha paeban.
31 Mar tafaram boro nasawar, baise ayu au tur boro men nasawar.”
32 “Po matacabitha baxua exanaena, mataʉtano po horatha baxua exanaena jiwi jopa baxua yabara yaputaeyo. Irʉ matatsunpiwi pomonae peitaboco beicha jinompa baxuan irʉrʉ jopa yabara yaputaeyo. Irʉ xan ponxaein Nacom Pexanton baxua jopa yabara yaputaeinyo. Meisa saya Nacom, pon Waxa yaputane poxonae po matacabitha baxua exanaena. Mataʉtano yaputane poxonae po horatha daxita exanaena baxua xuaunxuae paca tsipaebatsi.
32 “Men yait ta veya o fur so’obamih, tounamatar no maramaim na’atube i Natun, baise Tamah akisinamo so’ob.
33 “Tsaca pajinompeibare xua tapatopae wʉnae tsane. Yawa Nacomtha patsipaeba dubenanaebiyama, tsipei jopa payaputaem po mataqueitha patopaein.
33 Mata toniwa’an kwanabat yewayew, anayabin veya men kwaso’ob mar biy boro namatar.
34 Barapocotsi coyeneya jʉta ichi poxonae xan patopeicaein taitorobinexa tsane jiwi, icha be poxonae pebin ichi poxonae warapaena icha nacua beya. Poxonae bapon pewʉnaeya tsane xua warapaena pia bo weya, copiya matha waba pia petanacuichiwichi. Bapon daxita pia petanacuichiwichi barompaya cobenata petanacuichiwantsi tatsi. Mataʉtano bapon itoroba pon bo coiboto eena xua xanepanaeya bo pe-eenaenexa.
34 Ana itinin i nanawan orot na’atube, orot bainanawanamih ana’akir wairafih boro ta’ita’imon bowabow nitih. Naatu orot etawan kaifin isan ya’iyai boro nau, matan toniwa’an etawan nakaif nama.
35 Paxam tsaca pajinompare, tsipei jopa payaputaem poxonae patopeicaein, icha be barapomonae ichi poxonae jopa yaputaeyo poxonae pepatopaewa tsane pia pecanamataxeinaeinchi pon bo pexeinaeinxae. Barapomonae jopa yaputaeyo icha barapon patopaena poxonae quirei tsanaicha, ichacuitha icha bapon patopaena papaetha, ichacuitha icha bapon patopaena mataqueiwʉnaeyo, ichacuitha icha bapon patopaena baya tsane.
35 Imih mata toniwa’an, anayabin kwa men kwaso’ob orot bar matuwan i boro biy namatabir, rabirab nan, o fai inusabobor, kwasiy hinao ana veya, o yasi’uw,
36 Barapomonae jopa yaputaeyo xua pia pecanamataxeinaeinchi nainya patopaena xua yaichamaicha mata taenabounaeinchi poxonae maitumena.
36 naniyan meyemeye natitit na’at men kwana’inu’in natitamih.
37 Meje xuaje paca tsipaebatsi, xua paca jeichi: ‘Tsaca pajinompare’, paca jeichi, baxua irʉ daxita jiwitha tsipaeban”, jei Jesús.
37 Abisa au’uwi, i sabuw etei isah ao’o, ‘Mata toniwa’an!’”

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Marcos 13, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.