Lucas 10
Nacom Pejume Diwesi po diwesi pena jume diwesi xua Jesucristo yabara tinatsi (CUI) vs AAI
1 Barapoxonae Jesús pon jiwi Pecanamataxeinaeinxae tatsi, bapon itapeta equeicha icha pijimonae tatsi setenta y dos poyobe. Daxita tomarantha Jesús itoroba be dos poyobe tsiniya, tsica tomaraxithano, pin tomaranthano xua ichaxota Jesús cotacaya ponaena.
1 Iti ufunamaim Jesu orot afa’abo rubinih, nah etei 72. Naatu efan i na bainanawanamih notanot imaim rouru’ab wan iyafarih hin. Bar awan, awan hirun hitit hibinan hiremor.
2 Jesús barai barapomonae poxonae muxu peitorobi, jeye: “Bara xaniyeya paca tsipaebatsi. Pabitha ba pocotsiwa peʉbiwan naweta nawita, daichitha ba penacuichiwi pomonae jota pinmonae aibi. Bara jʉta ichi barapo cae pin nacuathe. Jiwi pinmonae jinompa pomonae nantawenona pejume taenexa Nacom pia pexeinya jume diwesi tatsi. Daichitha pomonae Nacom Pejume Diwesi cueicueijei tsurubenanaebiya ichamonaetha barapomonae pinmonae aibi saya tsiquimonaeyo. Daxota Nacom pawʉcare xua pecaitorobinexa tsane ichamonae xua petacamuxu tsipaebinexa tsainchi pia pejume diwesi pomonae barapo cae pin nacuathe pejinompaewi nexa.
2 Jesu iuwih eo, “Masaw i gagamin na’in iyamur, baise fourayah i matan ta’amo. Isan imih Regah fourayan matuwan isan kwanayoyoban saise bowayah moumurihika niyafarih hinan masaw hinafour.
3 Paponde ichaxota paca itorobatsi. Paca itorobatsi pia xainya beya pomonae jopa jume cowʉntsiyo, pomonae itacʉpatsi xua abe painya nepaca exanaewa icha oveja ichi xua poxonae pona ichaxota neʉthʉ jinompa xua itacʉpatsi xua abe peexanaewatsi.
3 Kwatit kwan! Sheep na’atube abiyafari haru kakafih wanawanahimaim kwananamih.
4 Jopa pacaponaeinde cote. Yawa paratixi jopa pacaponaeinde. Yawa jopa pacaponaeinde painya nenataxu xatabiwan. Mataʉta jopa ichamonae namtotha paewatumeyaeinde xua saya painya netsipaebinexa.
4 Kwanatitit umamaim men Kaukut ta kwanab, hafoy, a baibiyow ta kwanab; naatu efamaim men kwanabat sabuw kwanibabatiyihimih.
5 Poxonae bomʉxʉtha pajojoniyaename, barapo bopiwi pajacobare, pajande: ‘Barabʉ Nacom jʉntema jinompa paca cana exanaena’, pajande.
5 Bar menatan kwanarur wantoro’ot kwanao, “Tufuw kwa etei isa nama.’
6 Icha baxota jinompa pomonae jʉntema jinompa, baxua Nacom taexanaena xua papaebame. Ichitha icha baxota jinompa pomonae jopa jʉntema jinompaeyo, baxua Nacom jopa taexanae tsane xua papaebame. Equeicha caewa pacata parenaena xua baxua papaebame.
6 Naatu nati bar wanawanan tufuw ana orot nama’am na’at, kwa tufuw kwabitin boro nab, baise en na’at, a tufuw kwabitin boro namatabir maiye kwanab.
7 Barapo botha paenare. Paxaema paapareno pocotsiwa barapomonae paca apata. Painya xoba paauram xua paca cata tsipei baraxua xua paca cata painya matoma painya netanacuichixae Nacom. Jopa ichawa beya paponaeinde bontha, saya bara po botha paenare.
7 Naatu bar nati kwarun kwabaib imaim kwanama, siwar abisa’awat tibit i kwanabow kwanaa kwanatom bairi kwanama, anayabin bowabow sabuw tebowabow i hai baiyan tebaib. Naatu men bar bar afe kwana yara’ara’ah kwanaremor.
8 Poxonae tomaratha papanenebiyam, icha barapomonae paca matenta weyataeya waba, moya paxaema pocotsiwa barapomonae paca apata.
8 Bar merar menatan kwanatitit a merar hinay hinabuwi, abisa hinabit kwanab kwana’aan,
9 Axaibi paexande peatene jiwi, pomonae xua barapo tomaratha ena. Barapomonae pabarande: ‘Anoxuae Nacom waba jiwi xua petanaexanaenexatsi piamonae tatsi pomonae itorobiya peewatsixae’, pajande.
9 nati bar meraramaim sawusawuwih kwaniyawasih, naatu hai tur kwana’owen ‘God ana aiwob i natit sawar.’
10 — ausente —
10 Baise bar merar menatan kwanarur sabuw men a merar hinayiy, kwanatit ef yan kwanabat kwanao,
11 — ausente —
11 ‘Aki ai fofob iti a bar a meraramaim arutatab bebeyan abimatnuwi kwa a baimakiy isan. Baise men nuhi nabur God ana Aiwob i na iyubin sawar.’
12 Xaniyeya paca tsipaebatsi matacabi patopaena. Barapo matacabitha Nacom yabara paebina jiwi xua penatsicuentsiwa xua petsita exanaexaetsi. Barapo matacabitha jopa juniya bichocono atene tsane pomonae paca jume itaweta. Ichitha nama pomonae barapo tomaratha jinompa pomonae paca jume itaweta jopa juniya atene tsane, beyacaincha poxonae Sodoma tomarapiwi atene”, jei Jesús.
12 Anababatun a tur ao’owen baibatebat ana veya nati bar merar sabuw i boro baimakiy gagamin na’in hinab, men Sodom sabuw hibaib na’atube’emih.
13 Jesús equeicha pijimonaetha namchi, pomonae setenta y dos poyobe xua ichamonae yabara paebatsi, jeye: “¡Pai jaibo Corazín tomarapiwi tsobenae! ¡Irʉ Betsaida tomarapiwi tsobenae! Po tsita itʉtsi coyenewan exanan Corazín tomaratha yawa Betsaida tomaratha ichʉn jopa bapana exanaeyo barapo tsita itʉtsi coyenewan Tiro tomaratha yawa Sidón tomaratha. Icha barapo tsita itʉtsi coyenewan exanaetsipa Tiro tomaratha Sidón tomarathano, barapo tomaranbepiwi icha penanta xeinae coyenewatha yabara nanta pentsipa Nacomtha. Barapomonae iratha enaetsipa yawa paparuwan nama xatabichipa xua pocotsiwa be peru mapaton xua axʉn, yawa ipuna nacaxuebichipa pia pepontha. Barapomonae baxua exanaetsipa xua ichamonae petsita itapeinya xeinaenexa tsainchi xua icha jʉntʉ coyenein Nacom petsita xeinaewatsi peauraxae xua abe peexanaexae.
13 Chorazin sabuw naatu Bethsaida sabuw, kwa i boro sawar kakafin maiyow isa namatar! Anayabin ina’inan iti kwa biyamaim asisinaf marasika Taiya, Sidon sabuw biyahimaim ata sinaf, mar ta’imon boro hai bowabow kakafih notawiyen isan yuhwah gao hitarab hai kakafih hitae’en!
14 Poxonae barapo matacabi patopeicaena po matacabitha Nacom yabara paebina daxita jiwi xua petsita natsicuentsixaetsi xua abe petsita exanaexaetsi, Tiro tomarapiwi, Sidón tomarapiwino, daxita barapo tomarabepiwi bichocono peraxa jʉbebinchi. Ichitha nama paxam pomonae Corazín tomarapiwi pam, irʉrʉ Betsaida tomarapiwi pamdʉ, daxita paxam jopa juniya paca peraxa jʉbebi tsane, beyacaincha xua peraxa jʉbebinchi Tiro tomarapiwi irʉ Sidón tomarapiwi.
14 Baise baibatebat ana veya Taiya naatu Sidon sabuw God boro kaifai nakabibirih, naatu kwa i boro baimakiy gagamin na’in kwanab.
15 ¡Incane irʉ Capernaum tomarapiwi pamdʉ! ¿Bara pananta xeiname xua paca capanenebiya tsane peitaboco beicha? Jume, apara paca itorobina petʉpae coyene cuiru bereca.
15 Kwa Capernaum sabuw! Wab kwabora’ah a fair kwabibigan, God boro nagurusi morob ana efanamaim nitaiy kwanare!”
16 “Pon xua paca jume naitaewata, barapara nejume naitaewatarʉ. Pon xua paca jume itaweta, barapara nejume itaweta xan berena. Pon xua nejume itaweta, barichi Nacom jume itawetatsi pon xua tana neitorobixae”, jei Jesús.
16 Naatu Jesu ana bai’ufununayah iuwih eo, “Orot yait a tur enonowar, nati i ayu au tur enonowar, na’atube orot yait ekwakwahiri nati i ayu ekwakwahiru. Naatu orot yait ayu ekwakwahiru, nati i yait ayu iyafaru anan i ekwakwahir.”
17 Barapo setenta y dos poyobe jʉntʉ coyene weiweinaya caibe nawibarena, jeye:
17 Orot nah etei 72 yasisiramaim hina Jesu biyan hitit hio, “Regah, o wabimaim demon au’uwih i mar ta’imon fanai hibai hititit.”
18 Jesús jume nota, jeye:
18 Jesu iyafutih eo, “Satan marane namanamar na’atube bokiyakiyat hea’obow re’er a’itin.
19 Paxam paca catatsi taayapusʉwa painya netaxunaunabaponaewa tsane jomon yawa pʉtonno, xua jopa painya nepaca capepeichinexa. Po peayapusʉwa paca catatsi bichocono daunwei, beyacaincha painya nepaca caaitafaetabi jiton, pon cauri pia pentacaponaein pia peayapusʉwa tatsi xua xota jiwi abe exanatsi. Jiwi dapomonae aibi pomonae abe paca cana exana.
19 Kwananowar fair etei kwa ait aonowahi sawar, imih kwa boro kok naatu sana’ar tafah kwanabat kwanaremor, na’atube rakit hai ahay hai waf etei boro kwanawasatan, boro men abis ta niyababanimih.
20 Jopa pajʉntʉ coyene weiweinaeinde xua caurimonae pia paca jume jejeixae xua dʉcʉpa poxonae paitawetame, saya jame pajʉntʉ coyene weiweinare xua Nacom painya nepaca wʉn dubixae pia diborotha itabocotheicha.
20 Naatu demon kakafih kwa’uwih fana hibai hibibihir isan men kwaniyasisir. baise maramaim God wab kikirum isan i kwaniyasisir.”
21 Bara caena bapoxonae Jesús jʉntʉ coyene weiweina exanatsi Nacom pia Pejumope tʉnaxʉ tatsi. Jesús namchi, jeye: “Axa peitaboco Necanamataxeinaem, yawa ira Necanamataxeinaem. Wʉnae cajaintatsi tsipei jopa tsita itʉbim pocotsiwa pexainyei coyenewa xan yabara pomonaetha pomonae bichocono penacuidubiwi pomonae be pinyon penatsicotaewi tsipei nanta xeina xua bichocono peyaputaewi daxita. Jame nama tsita itʉtame barapo pexainyei coyenewa xan yabara pomonaetha pomonae jopa bichocono penacuidubiwi pomonae be pexui penatsicotaewi tsipei jopa nanta xeinaeyo xua bichocono peyaputae jiwi daxita. Axa baxua exaname necatsita xanepanaexae baxua”, jei Jesús Paxatha.
21 Nati ana veya’amaim God Anunin Kakafiyin Jesu iwa’an yan wanawanan yasisir awan karatan eo, “Tamai o i mar tafaram ana aiwob! A merar ayiy anayabin sawar iti etei o sabuw so’obayah naatu sabuw notanotayah men i’obaiyih, baise ibun na’atube ma’am boro’obo natunat bereberefiy i i’obaiyih tesoso’ob isan, Tamai a merar ayiy, iti sawar etei i o a kokomaim isinaf temamatar.”
22 Equeicha Jesús pijimonae barai pomonae xua setenta y dos poyobe, jeye: “Taxa daxita necata xua pia peitorobi coyenewa tatsi mataʉtano xua pia peyaputae coyenewan tatsi. Dapon aibi pon xaniwaicha nejʉntʉ cui coyene yaputane. Jame saya meisa Taxa Nacom, nejʉntʉ cui coyene yaputane. Dapon ajibi pon Taxa jʉntʉ cui coyene yaputainchi ichʉn, saya meisa Taxaxae jʉntʉ cui coyene yaputan. Mataʉta barichi Taxa meisa jʉntʉ coyene yaputainchi pon saya bara copatan xua bara Taxa pejʉntʉ cui coyene yaputaewa tsainchi pomonae ichichipan”, jei Jesús.
22 Naatu Jesu iuwih eo, “Sawar tutufin etei Tamai ayu itu, men yait ta so’ob ayu i God Natun, baise Tamai akisinamo so’ob, na’atube men yait ta Tamai so’ob, baise ayu i Natun akisu’umo aso’ob. Naatu sabuw iyabowat i Natun rurubinihiwat boro God isah nirerereb hinaso’ob.”
23 Nexata Jesús pijimonae napatomeicha necota pomonae xua doce poyobe. Meisa barapomonaebetha barai, jeye: “Jʉntʉ coyene weiweina pomonae xua tane, pocotsiwan xua pataneme.
23 Imaibo Jesu tatabir ana bai’ufununayah akisihimo iuwih eo, “Kwa i kwabiyasisir anayabin God ana bowabow anababatun mata yan kwa’i’itin.
24 Poxoru paca tsipaebatsi, xua Nacom pia peitorobi jume pepaebi jiwimonae irʉ nacuan peewatsiwimonae, pomonae bayatha napenta barapomonae bequein betaena pocotsiwa pataneme ichitha jopa taeyo. Mataʉta barapomonae bequein bejume taena pocotsiwa pajume taneme ichitha jopa jume taeyo”, jei Jesús.
24 Anababatun a tur ao’owen, dinab oro’orot naatu aiwob sabuw hikok kwanekwan kwa abisa kwa’i’itin i hita’itin naatu abisa kwanonowar, i hitanowar, baise men hi’itin naatu men hinowar.”
25 Nexata irʉrʉ pon jiwi pecuidubin Moisés pia peitorobi coyene tatsi, barapon Jesús piraichi jʉntʉ coyene jʉjʉtsiya yainyabatsi xua barapon pejume barabotsinexatsi. Barapon Jesús jeichichi:
25 Ofafar bai’obaiyenayan orot so’obayan ta, Jesu baikubibiruwinamih misir ibatiy eo, “Bai’obaiyenayan, ayu i boro abisa anasinaf ma’ama wanatowan anab?”
26 Jesús jume nota, jeye:
26 Jesu iya’afut eo, “Buk Atamaninamaim hikirum inu’in ibiyab hai yabih abisa’awat i’itan?”
27 Pon jiwi pecuidubin Moisés pia peitorobi coyene bapon Jesús jume notatsi, jeye:
27 Orot iya’afut eo, “Regah, a God isan, dogor tutufin etei, ayub tutufin etei, a fair tutufin etei, naatu a not tutufin etei a Regah isan iniyabow, naatu taituwa isah iniyabow, o taiyuw isa kubiyabow na’atube.”
28 Nexata Jesús jume nota, jeye:
28 Jesu iya’afut eo, “Abisa i’o i tur anababatun i’o, isan imih kwen abisa i’o na’atube kusinaf saise ma’ama wanatowan boro inab.”
29 Ichitha pon jiwi pecuidubin Moisés pia peitorobi coyene tatsi, barapon awiya nanta xeina nawita, pia jiwi nanta xeinaetsi xua bapon xeina pexeinya peyainyabiwa. Bapon Jesús yainyabatsi, jeye:
29 Baise ofafar bai’obaiyenayan taiyuwin bora’ah na’atube, imih Jesu ibatiy maiye, “Ayu taituwau i iyab?”
30 Nexata Jesús jume nota, jeye:
30 Jesu iya’afut eo, “Ana veya ta Jerusalemane orot ta au Jericho re inan basit, sabuw kakafih wanawanah run, hitit ana faifuw hi’oromen hibai hirab hitaiy re imamayay in, ana sawar hibow hibihir hin. Bainowah orot binanawan hirab imamayay inu’in|alt="thieves attacking traveller" src="CN01745B.TIF" size="col" loc="Luk 10.30" copy="©1978 David C. Cook Publishing Co." ref="10.30"
31 Bapoxonae irʉ sacerdotemonaepin barapo namto ecapona. Poxonae barapon yasusʉinya taebotatsi sacerdotemonaepin tajʉ matawacaicha toquetaba.
31 Nati veya ta’imon firis ibo Jerusalemane au Jericho re inan basit, orot ef awan inu’in itin, baise ef sisibin raunane yagebageb bihir in.
32 Irʉ levimonaepin baxoyo ecapona, bapon irʉ tajʉ matawacaicha toquetaba poxonae yasusʉinya taebota.
32 Levi orot ibo auman nati ef ta’imon re nan orot inu’in itin, naatu ef au waraunane yagebageb in.
33 Ichitha Samaria nacuapin baxoyo irʉ ecapona poxonae yasusʉinya taebota, yabara najʉntʉ coyene xeinanareca peyawenaenexa.
33 Baise Samaria orot nati ef ta’imon remor re nan orot inu’in koun yen, naatu nuware i’itin ana veya’amaim ana yababan ra’at.
34 Nexata Samaria nacuapin imoxoyo caquita uncuataba pon yasusʉinya boca. Bapon wan yawʉbecapona penasiwatha vino merathano. Bapoxonae paparuwatha wan yarabecapona. Bapoxonae burrotha cuaretsica piyʉntha. Bomʉxʉ beya capona ichaxota jiwi maiteibathopa. Baxota xanepanaeya bota.
34 Basit na orot inu’inumaim tit, biyan feher matahimaim raiy isusuwa’en naatu biyan fiyow sawar, basit bai ana donkey afe’en yara’ah naatu bai hin nanawan bar ta imaim yai ma’uh ma.
35 Bapoxonae baya poxonae juntucuru Samaria nacuapin ponaenaba, pita ainya paratixi. Bapoxonae cata pontha pon bo pexeinaein. Samaria nacuapin barai pontha pon bo pexeinaein: ‘Barapon beta xanepanaya bore. Icha paratixi seicanaya, equeicha bexa cacatsinchi poxonae caewa denan tsane’, jei Samaria nacuapin, jei Jesús.
35 Hi’in marto ana kaukut eofere kabay rou’ab bai orot bar kaifenayan itin eo, ‘Iti orot inakaif airi kwanama, naatu abisa’awat isan inasisinaf ana matabir anan au tur ina’owen boro anibaiyani.’”
36 Equeicha Jesús namchi, jeye: “Barapo acoibi poyobe jiwana, ¿jintam yabara cananta xeiname xua wʉnae exana xua peantobexaetsi pon waetabatsi pomonae jiwi pecaibiwi, yawa xua bʉtsino?” jei Jesús.
36 Iti na’at eo sawar basit, Jesu orot ibatiy, “Orot tounu wanawanahimaim orot menatan i taituwan kakafih hirab inu’in isan ana yabow i’inuw?”
37 Pon jiwi pecuidubin Moisés pia peitorobi coyene tatsi, bapon Jesús jume notatsi, jeye:
37 Ofafar bai’obaiyenayan Jesu iya’afut eo, “Orot taituwan itin yan baban bibais.” Imaibo Jesu orot iu, “Kwenan nati na’atube kusinaf.”
38 Jesús pijimonae cataunxuae barʉ ecapona namtotha Jericó tomara beya barʉ pona. Pijimonae barʉ patopa tsica tomariyotha ichaxota petsiriwa popona powa pewʉn Marta. Barapowa Jesús matenta weyataeya wabatsi pia botha.
38 Jesu ana bai’ufununayah bairi efamaim hiremor hinan basit hina babin wabin Martha ana bar ana meraramaim hitit; hai merar yi buwih ana baremaim hirun.
39 Marta peyapiyo nantaʉta powa pewʉn María. Barapowa María Jesús caquita ecatsi xua Jesús pejume taenexatsi pocotsiwa paeba.
39 Naatu i tain Mary na Jesu nanamaim mare ma, Jesu abisa eo i ma nonowar, Martha bay ebitab, Mary Jesus a namaim ma tur enonowar|alt="Martha cooking Mary sitting at Jesus’ feet" src="CN01750B.TIF" size="col" loc="Luk 10.39" copy="©1978 David C. Cook Publishing Co." ref="10.39-42"
40 Ichitha Marta enatsi pia penacuichiwa xua Jesús tsiexanatsi pexaewa xuano xua pijimonae tatsi nexano. Barapowa pona Jesús beya, namchi, jeye:
40 baise Martha bowabow etei akisin bowabow isan yan so’ar na eo, “Regah Mary sawar etei ihamiyen akisu abowabow ku’i’itin i mi’itube kunotanot? Karam boro itau tan tibaisu airi ata bow ai en?”
41 Ichitha Jesús jume nota, jeye:
41 Regah iya’afut eo, “Martha, Martha, o i sawar moumurih na’in isah inot a yababan ra’at ya esoso’ar,
42 Saya cae coyene ainya cui xua xam nantawenoname pocotsiwa xua María exana xua barompaya itapeta xua wʉnae exana poxonae nejume tayeca. Jiton dapocotsin aibi xua pon María jʉntʉ coyene weaichurubenae exainchi xua nejume tayeca, jei Jesús.
42 baise sawar ta’imon i takokok gagamin. Mary i sawar gewasih rubin, naatu boro men yait biyanamaim nabosairimih.”
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Lucas 10, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.