Hebreus 12

Nacom Pejume Diwesi po diwesi pena jume diwesi xua Jesucristo yabara tinatsi (CUI) vs NVT

Sair da comparação
NVT Nova Versão Transformadora
1 Pomonae xuaunxuae yabara pacata tinatsi barapomonae bichocono pin bicheitomonae, pomonae pejume cowʉntsiwi po coyene xua Nacom yawenapaeba. Barapomonae naca tsita itapeinya xeina xua awiya xanepanaya jume cowʉnta dubenanaebiya bequein atene exanatsi ichamonae. Baxua naca cuiduba xua irʉ bewa xanepanaya jume cowʉnta dubenanaebiyaeinchi bequein naca atene exana ichamonae. Barabʉ waxainchi daxita nacui barapentinchi abe waexanae cuiru coyenein pocotsi coyenein xua jopa naca yawenaeyo xua Nacom beta wataexanaewatsi. Barabʉ waxainchi beitatemaya ajʉntʉsʉya awiya exanapoinchi pocotsiwa Nacom naca cui itoroba.
1 Portanto, uma vez que estamos rodeados de tão grande multidão de testemunhas, livremo-nos de todo peso que nos torna vagarosos e do pecado que nos atrapalha, e corramos com perseverança a corrida que foi posta diante de nós.
2 Saya meisa Jesús jʉntanainaeya jinompatsi wanaca yawenaenexa. Bapon copiya bichocono pejume cowʉntsixae Nacom daxota bapon wanaca canamataxeinaein xua wajume cowʉntsinexa. Mataʉtano bapon betiya naca exana xua beta wajume cowʉntsiwa poxonae cataunxuae awiya wajinompaewa barapo cae pin nacuathe. Jesús bara saya copata xua atene exanadutatsi naetotha ichamonae poxonae tʉpa exanatsi. Bapon jopa auriyo bequein naetotha tʉpa exanatsi jiwi peitʉtha tatsi. Ichamonae ba bichocono aura xua poxonae petʉpae exanaewatsi naetotha. Nama bapon Jesús jopa auriyo poxoru nayabara yaputane xua pirapae poxonae nacana cui wetinchi xua atene exanatsi, xuano xua poxonae tʉpa exanatsi naetotha, bapoxonae bichocono jʉntʉ coyene weiweinaena. Anoxuae bapon Jesús eca pia pexeinya peecaethopeibiwatha xua Nacom pia pecoxa weya tatsi xua itabocotheicha ichaxota Nacom eca pia pexeinya peecaethopeibiwatha.
2 Mantenhamos o olhar firme em Jesus, o líder e aperfeiçoador de nossa fé. Por causa da alegria que o esperava, ele suportou a cruz sem se importar com a vergonha. Agora ele está sentado no lugar de honra à direita do trono de Deus.
3 Jesús pacayabara jʉntanainaponde xua bayatha po coyene Jesús abeya exanatsi pomonae abe peexanae jiwi. Jesús awiya beitatemaya saya popona poxonae bequein bichocono atene exanatsi barapomonae pomonae abe peexanaewi. Daxota jopa paraichinde xua poxonae jopa pana najʉntʉ coyene tsacabim. Mataʉtano jopa paajʉntʉcoyenefaetabinde xua poxonae daxota jopa beta painya taexanaewa Nacom.
3 Pensem em toda a hostilidade que ele suportou dos pecadores; desse modo, vocês não ficarão cansados nem desanimados.
4 Painya jʉntʉ coyenewatha pajume torobabame abe peexanae cuiru coyenein xua painya neexanaeyainwa barapo coyenein. Bapoxonae jopa panaitematsim xua painya nejume cowʉntsiwa Nacom. Bequein bara baxua daunwei paexaname ichitha awiya cataunxuae jopa pawerapaem xua barapo coyene painya neexanaexae icha bayatha Cristo ichi xua tʉpa xua bichocono daunweya peexanaexae barapo coyene.
4 Afinal, ainda não chegaram a arriscar a vida na luta contra o pecado.
5 Paxam pajʉntemainame xua bayatha Nacom paca muxuweta xua paxam bara Nacom pia pexui tatsi pam. Baxua yabara Nacom Pejume Diwesitha paca jeye:
5 Acaso vocês se esqueceram das palavras de ânimo que Deus lhes dirigiu como filhos dele? Ele disse: “Meu filho, não despreze a disciplina do Senhor; não desanime quando ele o corrigir.
6 Tsipei muxuwetsiya cuiduban pomonaetha
6 Pois o Senhor disciplina quem ele ama e castiga todo aquele que aceita como filho”.
7 Awiya jʉntema pajinompare poxonae bequein Nacom paca atene exana xua paca necacuidubixae. Baxua Nacom pacata exana tsipei paca nacana exana pia pexui tatsi pam. Dapo pexuyo ajibi, po pexuyo jopa paxa muxuwetsiya cuidubichi xua poxonae icha bichocono antobetsi paxa.
7 Enquanto suportam essa disciplina de Deus, lembrem-se de que ele os trata como filhos. Quem já ouviu falar de um filho que nunca foi disciplinado pelo pai?
8 Nacom pia pexui muxuwetsiya cuiduba. Icha Nacom jopa paca muxuwetsiya cuidubichipae, bapoxonae paxam jopa Nacom pia pexui tatsi pam tsipae. Saya be catsa pexui pam tsipae icha be pocotsi pexui ichi po pexui seicaya icha paxa barompa.
8 Se Deus não os disciplina como faz com todos os seus filhos, significa que vocês não são filhos de verdade, mas ilegítimos.
9 Mataʉtano caena bayatha poxonae cataunxuae pexuichi waxeiwi naca atene exana wanaca muxuwetsiya cuidubixae. Daichitha waxeiwi barʉ cui itura jinatsi. Waxainchi bewa ichichipaetsi xua waexanaewatsi pocotsiwa naca cui itoroba pon Waxa Nacom, pon itabocotheicha popona. Barapocotsiwa bewa exanaeinchi beyacaincha pocotsiwa exanatsi xua poxonae waxeiwi naca cui itoroba poxonae jinompatsi barapo cae pin nacuathe. Baxua bewa exanaeinchi Waxa Nacom pon itabocotheicha popona wanaca catsinexa peajʉntʉyapusʉ coyenewa.
9 Uma vez que respeitávamos nossos pais terrenos que nos disciplinavam, não devemos nos submeter ainda mais à disciplina do Pai de nosso espírito e, assim, obter vida?
10 Waxeiwi poxonae pexuichi barapo cae pin nacuathe saya caepatiyo naca muxuwetsiya cuiduba. Baxua nacata exana icha be pocotsi coyeneya xua ichichipa xua tsita xanepanatsi. Ichitha nama Nacom naca muxuwetsiya cuiduba wanaca yawenaewa tsane. Mataʉtano baxua nacata exana xua wanaca cana exanaewa tsane xua bichocono wajʉntʉ coyene xanepanaewichi, icha Nacom ichi xua bichocono pejʉntʉ coyene xanepanaein.
10 Pois nossos pais nos disciplinaram por alguns anos como julgaram melhor, mas a disciplina de Deus é sempre para o nosso bem, a fim de que participemos de sua santidade.
11 Poxonae naca atene exana bara bapoxonae nanta xeinatsi xua jopa nacata xaexaenaecaeyo, tsipei bara xaniwaicha naca atene exana. Ichamonae yabara cui copaba xua bara nacuiduba xua poxonae bequein Nacom atene exana, pemuxuwetsiya cuidubixae. Barapomonae jame jopa natsicuentsi tsane xua abe peexanaexae bapontha. Barapomonae xeinaena pejʉntʉ coyene xanepanaewa Nacomtha xuano jʉntema dubenanaebiyaena.
11 Nenhuma disciplina é agradável no momento em que é aplicada; ao contrário, é dolorosa. Mais tarde, porém, produz uma colheita de vida justa e de paz para os que assim são corrigidos.
12 Yaitama pajʉntʉ coyene faefaename, xua painya nejume cowʉntsiwa daxota painya coutha pana najʉntʉ coyene tsacabare xua beta painya nejume cowʉntsiwa tsane Nacom. Mataʉtano xua payabara ajʉntʉcoyenerewem tsaibi ichawan. Pana najʉntʉ coyene itorobare xua awiya ayapusʉya painya neexanaponaewa tsane.
12 Portanto, revigorem suas mãos cansadas e seus joelhos enfraquecidos.
13 Painya xoba icha diwesi pajume cowʉntame po diwesi xua jopa Nacom Pejume Diwesi tatsi. Ʉ meisa paexanare pocotsiwa Nacom Pejume Diwesitha yabara paeba xua beta painya nejume cowʉntsiwa. Icha baxua paexanaetsipame irʉ ichamonae barichipae. Bequein barapomonae copiya jʉntʉ coyene faefaenaetsipa pejume cowʉntsiwatha ichitha bapoxonae beta exanaponaetsipa xua pejume cowʉntsiwa pia paca cui taexae.
13 Façam caminhos retos para seus pés a fim de que os mancos não caiam, mas sejam fortalecidos.
14 Nantiya daxita jiwi ajʉntʉyapusʉya betiya pana nabarʉ jʉntemiya jinompare. Bichocono pana najʉntʉ coyene xanepana exande Nacomtha xua jopa painya nenatsicuentsinexa xua abe painya neexanaexae bapontha, xua painya netaenexa bapon. Tsipei pomonae jopa xeinaeyo barapo coyene jopa itacʉpaetsi xua Nacom petaewatsi tsainchi.
14 Esforcem-se para viver em paz com todos e procurem ter uma vida santa, sem a qual ninguém verá o Senhor.
15 Dota pam xua ichamonae pomonae paxam jiwana pam pia xoba jopa ichipaeyo po coyenewa Nacom yawena barapomonaetha pia peantobewaxae. Mataʉtano barapo ichamonae pomonae painyamonae jiwanaxae pia xoba abe exana ichamonae peitʉtha tatsi xua daxota irʉ ichamonae pebarichinexa xua abe peexanaewa.
15 Cuidem uns dos outros para que nenhum de vocês deixe de experimentar a graça de Deus. Fiquem atentos para que não brote nenhuma raiz venenosa de amargura que cause perturbação, contaminando muitos.
16 Ichamonae pomonae paxam jiwana pam, pia xoba nota icha yabʉxitha, powaxi jopa xapain barompaya pia seurixi. Mataʉtano dota pam xua ichamonae paxam jiwana pam jopa tsita pecui pawi tsainchi po coyenewan xua Nacom piawan tatsi. Barapo coyene Esaú exana pon caena bayatha tʉpa. Bapon Esaú jopa tsita ainya jume cuiyotsi pocotsiwa bayatha Nacom yabara tsiwʉnae muxu duta xua bepa pinae Nacom Esaú yaweneibichi. Barapon Esaú piyainxae peyapintha Jacobtha cata po coyene xua pia coya pecanamataxeinae coyenewa po coyene matapin ba xeina. Tsipei Esaú jopa jume cowʉntsiyo Nacom daxota nata caenaeta barapo coyenewa xua nata matomata pexaewa xua saya cae penabanaewiyo.
16 Vigiem para que ninguém seja imoral ou profano, como Esaú, que trocou seus direitos como filho mais velho por uma simples refeição.
17 Paxam payaputaneme xua bapon Esaú pirapaeyo ichichipa xua equeicha caewa pexeinaewa tsane xua po coyene peainya cui coyene po coyene matapin ba xeinaena xua paxa catatsi. Barapo coyene po coyene xua coxiyʉn tawʉca pexanto pon matapin xua Nacom peyawenaewa tsane. Ichitha bapon Esaú peyapin cata barapo coyene xua matomata pʉpara. Bequein bara bapon auranaya caunutsiya wecoyeya paeba, ichitha jopa itacʉpaetsi xua caewa xeinaena barapo coyene po coyene xua ba matapin xeina.
17 Como vocês sabem, mais tarde, quando ele quis a bênção do pai, foi rejeitado. Era tarde para que houvesse arrependimento, embora ele tivesse implorado com lágrimas.
18 Caena bayatha pia Nacom caquita ponaetsi Israel pia pemomoxi susato jiwi tatsi demxuwa itabaratha umena poxonae Nacom Moisés catatsi pia peitorobi coyenewa. Barapomonae jume tane pocotsiwa Nacom paeba yawa tane demxuwa. Ichitha nama paxam jopa beparaichim. Jopa panantawenonaem xua paumenaename demxuwa itabaratha xua painya necaquita ponaenexa Nacom. Poxonae Israel pia pemomoxi susato jiwi tatsi umena barapo demxuwa itabaratha, baxoyo pin isoto uncueica barapo demxuwatha. Mataʉtano bapoxonae bichocono quirei, yawano nobonno. Mataʉtano pin joibo baxoyo uncueica. Ichitha jopa bara paichim, jopa pataem baxuan.
18 Vocês não chegaram a um monte que se pode tocar, a um lugar de fogo ardente, escuridão, trevas e vendaval,
19 Paxam jopa pajume taem peobiwa jume po peobiwa pewʉn trompeta nain matawʉn, icha poxonae barapo Israel pia pemomoxi susato jiwi tatsi ichi xua jume tane barapo trompeta jume. Paxam jopa pajume taem Nacom pejume poxonae Nacom cueicueijei barapo Israel pia pemomoxi susato jiwitha tatsi barapo demxuwatha. Pomonae jume tane barapo jume, barapo israelmonaexae Moisés jume itorobatsi xua bepa pinae Nacom equeicha jopa pepaebiwa tsane.
19 ao toque da trombeta e à voz tão terrível que aqueles que a ouviram suplicaram que nada mais lhes fosse dito,
20 Barapomonae baxua Nacom jume matawentatsi tsipei bichocono pijunuwi xua pocotsiwa Nacom itorobina. Poxonae itoroba Nacom jeye: “Pon nataxuna jayata barapo demxuwa bewa bapon pabexubim ibotontha. Jopa ainya cuiyo bequein icha metha duwein tsipae, xuano icha metha bequein jiton tsipae”, jei Nacom.
20 pois não podiam suportar a ordem que recebiam: “Se até mesmo um animal tocar no monte, deve ser apedrejado”.
21 Barapomonae bichocono junuwa pocotsiwa xua tane barapo demxuwatha irʉ Moisés bichocono junuwa. Daxota paeba, jeye: “Bichocono tajunuwi jijiyan”, jei Moisés.
21 O próprio Moisés ficou tão assustado com o que viu a ponto de dizer: “Fiquei apavorado e tremendo de medo”.
22 Jame anoxuae painya nejume cowʉntsixae Nacom, bapon paca yabara cui copata xua painya nepatsiwa tsane bapon pia tomaratha tatsi, po tomara pewʉn Jerusalén tomara. Barapo tomara eca ichaxota po demxuwa pewʉn Sión. Barapo tomara Nacom pia tomara tatsi pon ataya tsitecaeya asʉya pepoponaein. Barapo tomara xua pepa Jerusalén tomara Nacom pia nacuatheicha tatsi eca. Mataʉtano papatsiname baxoteicha ichaxota jinompa ayeimonae matatsunpiwi, xua weiweinaeya nanacaetutsina xua pia nanabarʉ wʉnae jainchinexa Nacom.
22 Vocês, porém, chegaram ao monte Sião, à cidade do Deus vivo, à Jerusalém celestial, aos incontáveis milhares de anjos em alegre reunião,
23 Mataʉtano pajume cowʉntame Jesús xua painya nepatsinexa ichaxota Nacom piamonae tatsi nacaetuta pomonae Nacom pia diborotha wʉn dubena xua itabocotheicha. Barichi papatsiname Nacomtha, pon yabara paebina daxita jiwi xua penatsicuentsiwa xua abe peexanaexae. Mataʉtano papatsiname ichaxota jiwi pia jumopein tʉnaxʉ tatsi jinompa pomonae xua beta exana xuano xua Nacom beta cana jʉntʉ coyene wetsiya xanepanaya exana.
23 à congregação dos filhos mais velhos, cujos nomes estão escritos no céu, e a Deus, que é juiz de todos, aos espíritos dos justos no céu, agora aperfeiçoados,
24 Mataʉta papatsiname ichaxota Jesús popona pon jiwi peyabara jume yawenaein Nacomtha xua jiwi pepatsiwa tsane Nacomtheicha. Mataʉtano bapon nacata catsica Nacom pia pena peyabara tsiwʉnae muxu dutsiwa tatsi. Bapon pia pejana tatsi xua barapo jana pepichapabarenaexae Nacom naca yabara jʉntʉ coyene jʉntemaina abe waexanae cuiru coyenein. Barapon pia pejana tatsi jiwi beta cana exanatsi beyacaincha Abel pia pejana tatsi. Tsipei poxonae bapon bexotsi, jopa nantawenonaeyo xua bapon peyantomatsiwatsi. Ichitha poxonae Abel bexotsi, nantawenona xua peyantomatsiwatsi.
24 a Jesus, o mediador da nova aliança, e ao sangue aspergido, que fala de coisas melhores do que falava o sangue de Abel.
25 Dota pam. Jopa bewa pajume itawetsim Cristo pon wanaca tsipaebixae Nacom yabara. Pomonae bayatha Nacom jume itawetatsi poxonae bequein Moisés muxuweta jiwi barapo irathe Nacom nexa, barapomonae jopa Nacom capanenebiyaeyo xua atene abe pia peexanaexae. Waxainchi jopa naca itacʉpaeyo xua panenebiyatsi xua atenetsi abe waexanae coyenewantha icha jopa Nacom jume naitaewatichi xua itaboco wetsica wanaca tsipaebiwa. Waxainchi bichocono nama atenetsi, beyacaincha barapomonae xua atene abe pia peexanae coyenewantha pomonae Moisés barʉ popona.
25 Tenham cuidado para não se recusarem a ouvir aquele que fala. Porque, se aqueles que se recusaram a ouvir o mensageiro terreno não escaparam, certamente não escaparemos se rejeitarmos aquele que nos fala do céu.
26 Caena bayatha Nacom tsipaeba barapo irathepiwi tsique poxonae Moisés popona, Nacom pia jumetha ira jijiyata exana. Ichitha anoxuae Nacom tsiwanaya jeye: “Abʉ equeicha bara caeto tsane ira jijitsin yawano itabocotheichano jijitsin”, jei Nacom.
26 Quando Deus falou naquela ocasião, sua voz fez a terra tremer, mas agora ele promete: “Mais uma vez, farei tremer não só a terra, mas também os céus”.
27 Poxonae Nacom jei: “Abʉ equeicha bara caeto tsane”, jei, naca yaputane exana xua Nacom aichurucuae exanaena pocotsiwan xua barapo cae pin nacuathe xeina pocotsiwan itacʉpatsi xua pejijiyatsiwatsi. Saya meisa jopa aichurucuae exanae tsainchi pocotsiwan xua jopa itacʉpaetsi xua pejijiyatsiwatsi xua pocotsiwan Nacom piamonaetha peyabara tsiwʉnae muxu dutsi coyenewa.
27 Isso significa que toda a criação será abalada e removida, de modo que permaneçam apenas as coisas inabaláveis.
28 Nacom pia nacua, ichaxota Nacom itoroba, yawano xua waxainchi baxota itorobatsi, barapo nacua jopa itacʉpaetsi xua jijiyatatsi xua aichurucuae peexanaenexatsi. Daxota bewa jeichichi Nacomtha: “Nacom, maisa pajʉntʉ coyene weiweinan pebaxuaxae”, bewa jeichichi. Poxonae Nacom wʉnae jaintinchi waxainchi bewa yabara nanta xeinaetsi pia pejʉntʉ coyene xanepanae coyenewa tatsi. Mataʉtano bewa bapon cunuwiya wʉnae jaintichi pia peayapusʉwa pexeinaexae.
28 Uma vez que recebemos um reino inabalável, sejamos gratos e agrademos a Deus adorando-o com reverência e santo temor.
29 Wanacom weraweraca cana exana jiwi, pomonaetha pomonae jopa pejume cowʉntsiwichi. Nacom baxua exanaena icha be poxonae nawa ichi xua poxonae daxita topowa poxonae taxua.
29 Porque nosso Deus é um fogo consumidor.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Hebreus 12, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.