Atos 5

Nacom Pejume Diwesi po diwesi pena jume diwesi xua Jesucristo yabara tinatsi (CUI) vs AAI

Sair da comparação
AAI TUR GEWASIN O BAIBASIT BOUBUN
1 Bapoxonae irʉ ichʉn pon pewʉn Ananías irʉ piowa pewʉn Safira, pabi xeinabe. Bapon piowabe pia ira caenaetabe.
1 Orot wabin Ananias aawan Sapphira hairi auman hai sawar turin hiya’aitit sabuw hitubun.
2 Bapon piowabe najʉpa nanta xeinabe. Baponbe icha paratixi nata botabe. Icha paratixi Jesucristo pia peitorobi jiwi tatsi catabe bequein Ananías paeba xua daxita catabe Jesús pia peitorobi jiwitha tatsi.
2 Naatu kabay turin i botan, aawan i so’ob, naatu i ana baibasit auman iwa’an, turinawat bai in tur abarayah nahimaim ihouw ra’iy.
3 Bara nexata Pedro Ananías baraichi, jeye:
3 Peter Ananias isan eo, “Aisim Satan not kakafin dogor wanawanan yaru’uy Anun Kakafiyin matanamaim ifuwen, a me hitutubun kabay turin o isa ibotan?
4 Po ira caenaetame apara bara jinya ira. Yawa barapo matomano apara bara jinyawa. Barapo paratixi icha canantawenoname bara ba moya tainchi. ¿Eta xua metha baxua najʉntʉ coyene xeiname? Jopa apara muxuitorobim pebiwi. Jame yatsicaya apara Nacom pia Pejumope tʉnaxʉ tatsi muxuitorobame, jei Pedro.
4 Inaso’ob iti me i o nowa, baise o a baibasitamaim sabuw hitubun, naatu sabuw hitutubun ufunamaim iti kabay i o nowa. Aisim iti na’atube isinaf? O men orot ifuw, baise God ifuw.”
5 Poxonae baraxua Ananías jume taeba, petʉpaein Ananías iratha jopa. Daxita pomonae xua jume tane xua bapon tʉpa, bichocono junuwa.
5 Ananias tur iti nonowar ana maramaim an uy re morob, sabuw etei’imak tur iti hinonowar hai hibir ra’at.
6 Pewowi pata. Ananías petʉpaein mata yarabatsi pesato becayatsi, xua pemʉthʉtha xubinexatsi.
6 Oro’orot boubuh hina hirun biyan hibai hisum hibai hin rahemaim hiyai.
7 Pirapaeyo poxonae tres po horabe weta, Ananías piowa tatsi patopa ichaxota Pedrobarʉ ena. Barapowa jopa yaputaeyo xua pia pebin tatsi tatʉpatsi.
7 Three hours na’atube sasawar ufunamaim aawan babin na tit, i men so’ob Ananias isan abisa mamatar.
8 Nexata Pedro barai barapowa, jeye:
8 Peter babin ibatiy, “Ku’o gewas anowar, aaw airi a me hitutubun baiyanaban ana fofonin iti kwabai?” Babin iya’afut eo, “Me hitutubun ana baiyan etei i nati.”
9 Nexata Pedro barai barapowa, jeye:
9 Peter babin isan eo, “Aisim aaw airi kwaibasit, Regah Anunin kwarutubun? Oro’orot iyab o aaw hibai hin hiya’iy i nati etawanamaim tebatabat o hina’abar kwananamih.”
10 Barapoxonae caena nainya Safira Pedro petaxutha petʉpaein tanabotabatsi. Poxonae pewowi taeba xua barapowa bayatha tʉpa, bapoxonae bapowa jontaxorenatsi. Pia pebin cacuita mʉthʉtha xorecatsi.
10 Mar ta’imon babin Peter anamaim ra’iy rab morob, oro’orot boubuh hina hirur babin morob inu’in hi’itin hi’abar hin aawan sisibinamaim hiyai.
11 Daxita Jesús pejume cowʉntsi jiwi, ichamonaeno ʉnthʉthʉ nayotarʉcʉpa pejunuwixae poxonae baraxua jume tane.
11 Sawar iti mamatar ekaleisia sabuw naatu sabuw afa auman iti tur hinonowar hi’oror sa’irih naatu hai hibir ra’at.
12 Jesús pia peitorobi jiwi tatsi pexeinya petsita itʉtsi coyenein exana jiwitha Nacom pia peayapusʉwatha tatsi. Pinmonae Jerusalén tomarapiwi pomonae jume cowʉnta Jesús, Nacom pin pia botha nacaetuta. Po tutu pewʉn Pórtico de Salomón tutu, bapo tututha nacaetuta.
12 Tur Abarayah ina’inan naatu baifofofor moumurih maiyow sabuw wanawanahimaim hisisinaf. Naatu baitumatumayah hai rou’ay mar etei i Solomon ana sebosebomaim hiruru’ay.
13 Ichamonae, pomonae xua jopa jume cowʉntsiyo Jesús, junuwa xua penanacaetutsiwa Jesús pejume cowʉntsi jiwitha tatsi. Ichitha barapo Jerusalén tomarapiwi tsita cui wʉnaetsi Jesús pejume cowʉntsi jiwi tatsi.
13 Orot babin ufunane men karam boro hitakofanih, basit baitumatumayah hai gewasih isan sabuw wabih hibobora’ara’ah.
14 Pin bicheito nayoyotapona, pebiwino, yabʉxino pomonae xua jume cowʉntapona Jesús ponxae jiwi Pecanamataxeinaeinchi.
14 Naatu orot babin iyab Regah hibitumatum hina hirun kou’ay yayababar yen ra’at.
15 Jesús pia peitorobi jiwi tatsi wʉnae peexanaexae, Nacom pia peayapusʉwatha tatsi, daxota pomonae atene namtotha capoinchi. Ichamonae camatha bobena namtotha. Ichamonae weintha bobena. Barapomonae ichipa jayababatsi xua Pedro pejumope tatsi, xua barapomonae peaxaibi exanaenexa tsainchi.
15 Rou’obow nati’imaim sabuw sawusawuwih hi’abaren hitit ef gagamih yah emo’em afe’eh naatu ir yah hi’i’inuwih, saise Peter tanan ana youn afa tafahimaim tarabon isan.
16 Jiwi nacaetuta Jerusalén tomaratha pomonae xua pia tomaran jeba Jerusalén tomara pepuya weya. Barapomonae capata peatenewi irʉ pomonae xua matajemabatsi exanatsi cauri. Daxita barapomonae pebʉrʉya axaibi exanatsi. Daxita barapomonae carepaya equeicha axaibi.
16 Sabuw rou’ay gagamin maiyow hiru’ay, naatu bar merar afa Jerusalem sisibinamaim hima’am hai sabuw sawusawuwih naatu afa afiy kakafih hitoun buriburih hima’am hibuwih hinan etei’imak hiyayawasih.
17 Nexata sacerdotemonae pia pepa pentacaponaein tatsi, irʉ pomonae xua napuna pona, pomonae saduceomonae, daxita barapomonae Jesús pia peitorobi jiwi tatsi anaepanaya jume uwatsi.
17 Firis Gagamin ana ofonah etei naatu Sadducee hai kou’ay bairi hibusuruf tur abarayah isah yah so’ar hibobowen, naatu sinafumaim hiyai.
18 Daxota pomonae xua anaepana Jesús pia peitorobi jiwi tatsi teicatsi. Jiwi pecʉbi bothano capoinchi.
18 Tur Abarayah hibow hifatumih naatu hibuwih hin dibur bar gagaminamaim hiyariyih.
19 Ichitha Jesús itoroba matatsunpin. Bapon merawi patopa. Jiwi pecʉbi coiboto yausaranaxuba. Matatsunpin aisowa bemaxʉ cayiya Jesús pia peitorobi jiwi tatsi.
19 Baise gugumin wanawanan Regah ana tounamatar na etawan etei botawiyen tur abarayah iunawiyih hitit, iuwih eo, Tounamatar tur abarayah dibur barane botaitih|alt="angel frees the apostles from the prison" src="cn01911b.tif" size="col" loc="Act 5.19" copy="©1978 David C. Cook Publishing Co." ref="5.19-20"
20 Matatsunpin Jesús pia peitorobi jiwi tatsi tsipaebatsi, jeye: “Paponde Nacom pin pia botha. Baxota paumende. Payabara paebare daxita jiwitha barapo pena jʉntʉ coyene po coyene xua Nacom cata jiwitha xua beta pejinompaenexa”, jei matatsunpin.
20 “Kwanan Tafaror Bar gagamin wanawanan kwanabat iti yawas boubun ana tur tutufin sabuw etei hai tur kwana’owen.”
21 Poxonae baya caemʉmbotha Jesús pia peitorobi jiwi tatsi bara exana xua matatsunpin paeba. Bara Nacom pin pia botha yacuinaya jojoniya pecuidubinexa jiwi.
21 Mar sibisib auman tur abarayah Tafaror Bar wanawanan was efanamaim hibusuruf sabuw hi’obaibiyih.
22 Ichitha poxonae policiamonae jiwi pecʉbi botha pata, Jesús pia peitorobi jiwi tatsi jopa taetsi. Daxota policiamonae diwesiyo caibeya capona pin bicheito peitabaratha.
22 Baise hina dibur baremaim hititit hibouyuwih naatu ma’utenayah hai ukwarih himatabir maiye hina hai tur hio’wen hio,
23 Policiamonae namchi, jeye:
23 “Aki an dibur bar atitit etawan etei i tufatufbonen naatu etawan ma’utenayah auman hibatabat ai’itih, baise etawan abobotawiyen i men yait ta nati bar wanawananamaim atita’urimih.”
24 Poxonae sacerdotemonae pia pepa pentacaponaein tatsi, irʉ Nacom pin pia bo peyabara umenaewi pia pentacaponaein tatsi, irʉ sacerdotemonae pia pentacaponaewi tatsi jume tane baxua, bapoxonae najʉntʉ coyene benaecaeya nayainyaba, jeye: “¿Exota metha jane Jesús pia peitorobi jiwi tatsi? ¿Exua jane?” jei.
24 Firis ukwarih naatu Tafaror Bar kaifenayan hai ukwarin iti tur hinonowar etei hai kasiy ra’at hio, “Iti orot isah abisa matar?”
25 Irʉrʉ barapoxonae pebin patopa. Barapomonae baraichi, jeye:
25 Rubira’e orot ta na run eo, “Kwananowar oro’orot kwabow dibur kwaya’aya i Tafaror Bar wanawanan sabuw tibi’obaibiyih.”
26 Nacom pin pia bo peyabara umenaewi barapomonae pia pentacaponaein tatsi bapon barʉ pona policiamonaeno Nacom pin pia botha. Equeicha caewa barʉ dendenatsi Jesús pia peitorobi jiwi tatsi ichaxota nacaetuta pentacaitorobi bicheito. Saya jopa abe exanaetsi poxonae teicatsi. Saya barʉ cui wʉnaeya carendenatsi poxoru barapo policiamonae jiwi cui cunuwatsi. Daxota policiamonae saya be xainyatha teica barapomonae xua jiwi pecuiyainwaxae tatsi xua policiamonae pecuinbabiwa tsipaetsi ibotixitha.
26 Naatu kaifenayan ukwarin ana orot afa bairi hin tur abarayah hibuwih bairi himatabir maiye, men hifair o hikwararihimih, anayabin sabuw agimamaim borabirabih hirouw hibir.
27 Nacom pin pia bo peyabara umenaewi pia pentacaponaein tatsino, barapomonae Jesús pia peitorobi jiwi tatsi capoinchi pentacaitorobi bicheito peitabaratha. Sacerdotemonae pia pepa pentacaponaein tatsi bapon, Jesús pia peitorobi jiwi tatsi baraichi, jeye:
27 Tur Abarayah hibuwih hina hirun Kaniser (Sanhedrin) nahimaim hibat naatu Firis Gagamin ibatiyih eo,
28 —Bayatha jume daunweya paca tsipaebatsiba: ‘Equeicha jopa Jesús payabara paebinde’, pajan. ¿Ichitha eta xua paexaname? Daxita carepaya Jerusalén tomarapiwi yaputane pocotsiwa paxam pacuidubame Jesús yabara. Yawa painya metha paebichi xua paxan panatsiaena cuentan Nacomtha tʉpa pata exanaexae Jesús, jei barapo pentacaitorobi bicheito.
28 “Aki tur fokarin maiyow ao fafari iti orot wabinamaim sabuw men kwani’obaiyih, naatu baise kwa abai’obaiyen i tit Jerusalem wanawanan sabuw etei tenonowar, naatu kwakok iti orot momorob ana ubar aki bain isan kwayayamatat.”
29 Nexata Pedro irʉ ichamonae pomonae Jesús pia peitorobi jiwi tatsi daxita barapo matabʉxʉyobe jume nota barapomonaetha, jeye:
29 Peter naatu tur abarayah afa bairi hiyafutih hio, “Aki i God fanan anab men orot fanahimih.
30 Pata amo susato jiwi pia Nacom tatsi, barapo Nacom Jesús equeicha petʉpaein asʉ exanatsi pon xua pabexubame, poxonae naetotha tʉparucua paexanadutame.
30 It ata a’agir hai God Jesu kwa onaf tafanamaim kwa’onaf kwa’asabun momorob i morobone God bora’ah maiye,
31 Nacom Pexanto pia peayapusʉwatha exana yatsicaya jiwi pia pepa Pecanamataxeinaein tatsi. Yawa exana pexanto pon jiwi Pecapanenebiyaein. Baxua exana poxonae pecoxatha taecatsi pexanto. Nacom baxua exana tsipei ichichipa xua Israel nacuapiwi icha jʉntʉ cui coyene xeinaena bapontha, xua bapoxonae barapomonae Nacom pecui yabara jʉntemainaenexa po coyene xua barapomonae Nacom tsita natsicuentatsi xua abe pe-eexanaexae.
31 God bora’ah yen uman ana asukwafune ima’an, bonawiyenayan naatu baiyawasayan matar, saise Israel sabuw hai ef nabotawiy dogor baikitabiren naatu notawiyen hinab.
32 Bara yatsicaya pata cui taewi daxita baxuan, Nacom pia Pejumope tʉnaxʉ tatsi irʉ tanerʉ. Daxota paca tsipaebatsi baxua, pocotsiwa xua Jesús exana. Nacom najumope cata pomonaetha pomonae xua peichichipaewa xua peexanaewa pocotsiwa Nacom itoroba, jei Jesús pia peitorobi jiwi tatsi.
32 Aki i iti sawar hai sifrubonayah, naatu sabuw iyab hibifanabow isan God Anun Kakafiyin bitih auman siftirurubon.”
33 Pentacaitorobi bicheito jume taerʉcʉpa xua pocotsiwa paeba barapomonae pomonae Jesús pia peitorobiwi tatsi. Bapoxonae barapomonae bichocono casebarʉcʉpatsi. Barapo pentacaitorobi bicheito ichichipa xua barapo Jesús pia peitorobiwi tatsi pejutebiwatsi.
33 Kaniser sabuw iti tur hinonowar ana veya, gagamat yen bufutih hikokok kwanekwan i boro tur abarayah hita’asbunih.
34 Barapo pentacaitorobi bicheitotha eca fariseomonaepin pewʉn Gamaliel, pon jiwi pecuidubin Moisés pia peitorobi coyene tatsi. Jiwi bapon barʉ cui itura jineibatsi. Bapon asiya uncua yawa itoroba xua bara caeto pesato becayiya tsainchi barapomonae pomonae Jesús pia peitorobi jiwi tatsi.
34 Baise Pharisee orot wabin Gamaliel, ofafar bai’obaiyenayan, sabuw etei iti orot hikakakafiy, kou’ay wanawanan misir iuwih tur abarayah hibuwih hitit ufunamaim mar kafai hibat.
35 Bapoxonae bapon Gamaliel barai barapomonae pomonae pentacaitorobi bicheitotha, jeye:
35 Naatu imaibo Kaniser iuwih eo, “Taituwau Israel, abisa iti orot isah kwayayakitifuw mata toniwa’an gewas kwananotabo kwanasinaf.
36 Metha bara pajʉntemainame poxonae matha bapon Teudas poxonae pia coya pentacaponaein naexana, nayabara paeba xua pinae bichocono peainya cui jiton. Cuatrocientos pebiwimonae matabʉxʉbe puna jinompatsi bapon. Ichitha poxonae Teudas bexotsi ichamonae, bapoxonae pijimonae tatsi dʉcʉpa, poxonae daxita yotabatsi. Saya xua Teudas exana baxua pecui pawi.
36 Kwananot iti boro’omo Theudas tit orot gagamin ta rouw eorereb naatu oro’orot etei 400 na’atube hikofan, Baise hi’a’asabun ana veya ana bai’ufununayah etei hitaragiy nanabin hin, naatu ana kou’ay re rumoromorob sawar.
37 Barichi Teudas pepuya weya ichʉn patopa pon pewʉn Judas. Bapon pentacaponaein najainta poxonae jiwi pewʉn tinae matacabi tsuxubi. Bapon Galilea nacuapin. Piamonae pin bicheito puna jinompatsirʉ, ichitha barichi bapon Judas bexotsi ichamonae. Barichirʉ pijimonae tatsi tarʉcʉpatsi poxonae yotabatsi.
37 Nati ufunamaim Judas Galilee orot sabuw hibiyab ana veya tit, sabuw bow kou’ay busuruf, baise i auman hi’asabun naatu ana bai’ufununayah hitaragiy nanabin hin.
38 Daxota paca jeichi: ‘Jesús pia peitorobi jiwi tatsi bara pacui copabare’, jan. Icha barapomonae saya exanaetsipa xua jiwi itoroba, nexata barapomonae jopa amanayabichipae pocotsiwa xua ichichipa peexanaewa.
38 Isan imih abisa iti boun emamatar isan au’uwi, iti orot kwaihamiyih, naatu kwa’uwih ten, anayabin orot ana notane hinayakitifuw hinasisinaf na’at boro nasawar.
39 Ichitha icha barapomonae exanaetsipa pocotsiwa Nacom itoroba, nexata paxam jopa pacui amanayabichipaem barapomonae. Dota pam. Daxota jopa paexanaponaeinde po coyene xua Nacom pia peaitafaetabi jiwichi pana naexanaponame, jei Gamaliel.
39 Baise Godane nanan na’at, kwa men karam boro kwana’otanih, kwa boro taiyuw God bairi kwanabiyow kwana’itin.”
40 Barapoxonae barapomonae pomonae pentacaitorobi bicheito equeicha wabatsi Jesús pia peitorobi jiwi tatsi. Bapoxonae matha copiya ichamonae itorobatsi xua Jesús pia peitorobi jiwi tatsi pecuainchinexatsi. Equeicha jume daunweya tsipaebatsi: “Equeicha jopa Jesús payabara papaebim tsane”, jei. Bapoxonae pu copababatsi nama Jesús pia peitorobi jiwi tatsi.
40 Tur Abarayah hi’afih hirun naatu hirouw. Imaibo tur fokarin maiyow hi’uwih naatu hiofafarih Jesu wabin men hinao rerereb, naatu hi’uwih hai au ubar hin.
41 Jesús pia peitorobi jiwi tatsi pentacaitorobi bicheito weya pona. Barapomonae jʉntʉ coyene weiweina tsipei peraxa exanatsi ichamonae, Jesús pijimonaexae xua baxua saya Nacom pecopatsixae.
41 Tur Abarayah Kaniser hihamiyih hitit naatu ereyasisir auman hin, anayabin Jesu wabinamaim hibi’akir i igewasin kwanekwan.
42 Awiya barapomonae amsiya yabara cuiduba, Nacom pin pia botha Jesús pia pexeinya jume diwesi yawa xua boxithano. Mataʉtano cuidubano xua Jesús apara Mesías pon Nacom itorobica.
42 Mar etei Tafaror Baremaim naatu hai baremaim sabuw hibi’obaiyih naatu tur gewasin Jesu Keriso isan sabuw hai tur hi’o’owen.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Atos 5, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.