Atos 26
Nacom Pejume Diwesi po diwesi pena jume diwesi xua Jesucristo yabara tinatsi (CUI) vs AAI
1 Bara nexata Agripa Pablo baraichi, jeye:
1 Agripa iu, “O i baibasit abit taiyuw isa inao.” Paul uman bora’ah naatu taiyuwin wasfafar eo,
2 “Agripa, pon neyanacua ewatsin jiwi, maisa bichocono jʉntʉ coyene weiweinan, xua anoxuae neitabaratha tana nayabara jume paebixae tsane pocotsiwa bayatha neyabara paeba judiomonae po coyene xua pinae abe exaneiban.
2 “Aiwob Agripa, ayu i abiyasisir anayabin boun o namaim Jew sabuw abisa isan ayu ubar hibitu i boro ana wasfafaru anao inanowar. Paul aiwob Agripa isah ibibinan|alt="Paul speaking to crowd" src="cn01993b.tif" size="col" loc="Act 26.2" copy="©1978 David C. Cook Publishing Co." ref="26.1-2"
3 Poxoru yaitama, xam Agripa, bayatha yaputaneme pata jʉntʉ coyenein pomonae judiomonae panxaein. Yaputanemeno baxuan xua pana najume matsontsonoban. Daxota cabaraichi xua saya beta nejume taema xua jopa aitaconaeinde”, jei Pablo.
3 Iti ao i turobe, anayabin o i Jew sabuw hai binanakwar naatu hai ofafar iso’ob kwanekwan, imih o abifefeyani yatenanub inama ana’o inanowar.
4 Equeicha Pablo namchi, jeye: “Daxita judiomonae barapomonae neyaputane xua poxonae pexuyon, poxonae caena bayatha pia xantha tatsi poponan xua tanacuaxae. Barichino neyaputane poxonae Jerusalén tomaratha poponan.
4 Jew sabuw etei ayu kek ana veya mi’itube ama’am i hiso’ob, ayu au yawas no aneika au tafaramamaim mi’itube ama’am ana Jerusalem atit ama’ama etei i hiso’ob.
5 Icha yainyabatsipame barapomonae, yabara catsipaebichipa pocotsiwa exaneiban xua fariseomonae pocotsi jʉntʉ coyene cuidubeiba, pocotsiwa judiomonae cuidubeibatsi, tsipei xan fariseomonaepin. Daxita barapomonae yaputane xua caena bayatha jume cowʉntan daxita pocotsiwa xua barapomonae itoroba. Fariseomonae itapeta cuita exaneiba pocotsiwa Nacom itoroba beyacaincha ichamonae xua exaneiba.
5 Ayu i manin maiyow bairi ama, imih ayu i hisu’ubu kwanekwan. Hinakokok na’at hina’orereb. Anaika ayu i Pharisee orot, kwafiren ana ofafar fokarin wanawanan i ayu ama, naatu men kafa’imo ofafar ta astu’ub.
6 Judiomonae necapona xote tsipei saya poxoru yabara wʉnae ewatan xua bexa Nacom asʉ exanaena pomonae xua werapa. Baxua pinae Nacom wamo susato jiwi yabara tsiwʉnae muxu dutatsi.
6 Naatu boun ayu iti ubar tibitu anayabin God ana’omatanen ai a’agir bitih imaim ayu nuhufot ama’am isan, ubar hitu bairi tao.
7 Patamonae pomonae Israel nacuamonaepiwi pomonae xua doce pomonae bicheitobe, baxua yabara jume cui wʉnae ewata poxonae petʉpaewi equeicha asʉ exanaeinchi, xua poxonae Nacom exanaena. Daxota barapomonae Nacom wʉnae jainteibatsi. Mataʉtano itapeta exana pocotsiwa Nacom itoroba, merawithano, matacabithano. Xam Agripa pon neyanacua ewatsin jiwi catsipaebatsi baxua tayabara jume cowʉntsixaerʉ, daxota judiomonae neyabara paeba xua pinae abe exanan.
7 Iti omatanen i aki ai big etei 12 hibitumitum mi’itube hita’itin titurobe, imih fai mar dogoroh tutufin etei God hikwakwafir, naatu anayabin iti baitumatum isan. Aiwobomon, Jew sabuw ayu ubar hitu iti tao.
8 Painya xoba pananta xeiname xua Nacom jopa itacʉpaetsi xua equeicha jiwi asʉ peexanaewatsi pomonae xua werapa”, jei Pablo.
8 Kwa Jew sabuw iyab iti kwabatabat aisim God sabuw murumurubih ibiyawasih baitutumin isan kwa isa efofokar?
9 Equeicha Pablo jeye: “Xan copiya tacoutha nanta xeinan xua bewa bichocono abe exanaein pomonaetha pomonae Jesús pejume cowʉntsiwichi pon Nazaret tomarapin.
9 Ayu auman mat i na’atube anot, sawar moumurih na’in ata sinaf Jesu Nazareth mowan wabin ati’ib isan.
10 Jerusalén tomaratha baxua exanan. Sacerdotemonae pia pentacaponaewi pia peitorobi coyenewa necata xua daxota tana necui jʉpaewa xua jiwi tacaponaewa jiwi pecʉbi botha. Pinmonaecai caponan, pomonae Jesucristo pejume cowʉntsiwi. Xan yabara jume jejan xua barapomonae pejutebiwatsi.
10 Naatu nati na’atube Jerusalemamaim asinaf. Firis ukwarih biyahine fair abai God ana sabuw moumurih maiyow abow dibur aya. Naatu rouw morobomih teo ana veya ayu auman aibasit terouw temomorob.
11 Anaya caenaetan, peraxa exananno poxoru ichipan xua barapomonae pentsina xua Jesús pejume cowʉntsiwatsi. Ʉ baxua exanan. Daxita judiomonae pia penacaetutsi bontha tatsi exananno. Bichocono anaepanan. Daxota icha nacuantha ponan tajeichinexa pomonae pejume cowʉntsiwichi Jesús xua barapomonae abe taexanaenexa”, jei Pablo.
11 Mar moumurih maiyow Kou’ay Bar efan tata’amaim abow biyababan aitih, naatu hai baitumatum baihamiyin isan a’okikimih. Na’atube hai baitumatum baigigimin isan a’okimih, naatu atit an menah tatabirih hai bar hai meraramaim bai akir kakafin maiyow aitih.
12 Equeicha Pablo namchi, jeye: “Barichi sacerdotemonae pia pentacaponaewi tatsi pia peitorobi coyenewa necata xua daxota tana necui jʉpaewa xua taponaewa Damasco tomara beya, xua pomonae jume cowʉnta Jesucristo tacaponaenexa tsane Jerusalén tomara berena.
12 Ana’an iti isan ayu firis ukwarih biyahine fair hitu hiyunu an Damaskas atit.
13 Xam pon neyanacua ewatsin jiwi bara xaniwaicha catsipaebatsi poxonae namtotha paenaponan poxonae mateinyaxae tsuxubi pecoicha tan xua peitaboco wejopeica, pin coicha po coicha beyacaincha xua xometo. Barapo coicha pomonae nepuna pona nebarʉ matawacaicha matatsun uncueica.
13 Baise efamaim anan bi’auyit auman, Aiwobomon, marakaw no marane, mamarakaw men veya na’atube, marakaw kwanekwan re ayu au sabuw bairi anan tarbebera’uhi.
14 Nexata daxita iratha paothopan. Jume tan xua pon hebreo jumetha nebarai, jeye: ‘Saulo, Saulo, ¿eta xua tamonae inta abe exaname? Poxonae tamonae peraxa exaname, apara jinya coutha atene nacana exaname icha be buey ichi poxonae ba pia coutha xua xota sojei nataxu matababa’, nejei.
14 Aki etei’imak me yan are, naatu ayu orot fanan anowar Hebrew turamaim iuwu eo, ‘Saul! Saul! aisim ayu irabu kubia’akiru? Ayu kubi’a’akiru i o taiyuw biya irab kubi’a’afiy.’
15 Nexata jume notan janje: ‘Pon jiwi Necanamataxeinaem, ¿jintam xamda?’ jan. Nejume nota jeye: ‘Apara bara xan, Jesús ponxaein inta abe exaname tamonae pomonae tana nejume cowʉntsiwi.
15 Ayu aibatiy ao, ‘O yait Regah?’ Naatu Regah eo, ‘Ayu i Jesu, o irabu kubia’akiru.
16 Nontaponde. Xua anoxuae necotame catsita naitʉtatsi. Apara tha tana nejume yopichim. Mataʉtano bexano equeicha ichawa necotsiname tana neyabara paebinexam tsane baxuanno.
16 Baise kumisir kubat, ayu o isa abirerereb ana rubini isou inabow naatu boun abisa isa mamatar sabuw afa hai tur ina’owen. Naatu abisa isa namamatar boro ani’obaiyi.
17 Cacui itorobatsi xua Nacom Pejume Diwesi necueicueijamnexam. Nexata cacapanepaeinchi poxonae juntucuru caperaxa exana judiomonae irʉ pomonae jopa judiomonae naexanaeyo.
17 Ayu o a sabuw Jew umahine naatu Ufun Sabuw umahine boro anatafafari. Ayu abiyafari nati sabuw wanawanahimaim inan,
18 Caitorobatsi judiomonaetha irʉ pomonaetha pomonae jopa judiomonae naexanaeyo xua jopa equeicha pejinompaenexa poxonae jopa jume cowʉntsiyo. Mataʉtano caitorobatsi xua barapomonae jopa peexanaponaenexa pocotsiwa caurimonae pia pentacaponaein tatsi itoroba, pon Satanás, jame meisa peexanaenexa pocotsiwa Nacom itoroba. Mataʉtano caitorobatsi xua barapomonae tana nejume cowʉntsinexa. Bapoxonae yabara jʉntemainaein barapomonae abe pia peexanae cuiru coyenein tatsi, mataʉtano xua pexeinaenexa pocotsiwa Nacom yabara tsiwʉnae muxu duba’, nejei Jesús”, jei Pablo.
18 matah inabotawiy naatu guguminane inanawiyih hinatit marakawamaim hinarun. Naatu Satan umane inabow God initin, saise bowabow kakafihine notawiyen hinab, naatu God ana rourubin sabuw wanawanahimaim hai efan hinab hinamare.’
19 Equeicha Pablo namchi, jeye: “Agripa, xam pon neyanacua ewatsin jiwi, xan jopa jumefebinyo xua Jesús neitoroba poxonae itaboco wenetsita naitʉtsica xua namtotha netsita naitʉta poxonae pecoichatha jume tan xua Jesús netsipaeba.
19 Nati isan Aiwobomon Agripa, ayu abisa marane re ai’itin men ai fanasair.
20 Copiya matha Damasco tomarapiwi tsipaeban Nacom Pejume Diwesi. Bapoxonae equeicha barapo diwesi tsipaeban Jerusalén tomarapiwi. Bapoxonae equeicha daxita Judea nacuamonaepiwi barapo diwesi tsipaebanno. Irʉ pomonaetha pomonae jopa judiomonae naexanaeyo tsipaebanno. Barapo diwesi tsipaeban xua barapomonae icha jʉntʉ coyenein pexeinaenexa, yawa Nacom pejume cowʉntsinexatsi, mataʉtano xua barapomonae petsita itapeinya xeinaenexa jiwitha xua bara Nacom jume cowʉntatsi xua beta peexanaexae.
20 Bowabow wantoro’ot i Damaskas imaim abusuruf naatu ana sabuw iyab Jerusalem hima’am isah atit, Judea wanawanan etei abinan naatu Eteni Sabuw wanawanahimaim auman a binan. Abibinan anayabin sabuw bowabow kakafihine God isan hitatatabir naatu hai bowabowamaim titurobe i dogor baikitabir hibai.
21 Daxota judiomonae newaetaba poxonae Nacom pin pia botha patopan yawa bepa nebexubei.
21 Ana’an nati isan Jew sabuw ayu Tafaror Bar wanawanan ana sebosebomaim hibuwu hifatumu rabu morobomih hiwa’an.
22 Ichitha Nacom neyawena. Daxota awiya Nacom Pejume Diwesi paeban bichocono daxita i dapomonaeintha pomonaetha pomonae pepawi jiwi irʉ poponaethano pomonae peainya cui jiwi. Baraxua saya meisa paeban be pocotsi coyeneya matha juinya Moisés yabara wʉnae tsiwanaya paeba irʉrʉ be pocotsi coyeneya matha juinya Nacom peitorobi jume pepaebiwi yabara wʉnae tsiwanaya paeba.
22 Baise God tafafaru yawasu ama ana it boun atit, imih o namaim abat orot babin kikimin yen in orot babin gagamin etei matahimaim abisa isou mamatar i ao’orerereb. Ayu au tur ao i dinab oro’orot naatu Moses sawar abisa mataramih hi’o inu’in mamatar imaim ao.
23 Barapomonae tsipaeban po diwesi yabara xua pinae bexa Mesías peraxa exanaeinchi ichamonae. Mataʉtano bapon pinae pon xua copiya pomonae pewerapaewi asʉ nanta caexanaeinchi. Mataʉtano xua pinae judiomonae irʉ pomonae jopa judiomonae naexanaeyo yabara yaputane exanaeinchi pecapanenebiyae diwesi jume”, jei Pablo xua Agripa tsipaebatsi.
23 Roubininenayan boro biyan nababan ni’akir naatu morobone, moroboyah wanawanahimaim i boro wan namisir marakaw ana yawas Jew sabuw naatu Ufun Sabuw isah nakurereb.”
24 Poxonae baraxua Pablo najume weta xua nayabara jume paeba, Festo jume daunweya wawai, jeye:
24 Paul iti na’atube taiyuwin wasfafar eo inan auman Festus Paul isan iwow eo, “O i kubikoko’aw so’obamaim nawiyi in kubikoko’aw!”
25 Pablo jume nota, jeye:
25 Paul iya’afut eo, “Ayu i men abikoko’aw, au Aiwobomon! Tur abisa ao i turobe hai yabih auman.
26 Ee taema, Agripa, pon pepa peyanacua ewatsin jiwi pon xote eque. Bapon yaputane xua xaniwaicha paeban. Bapontha jopa junuwinyo xua tsipaeban. Xuaunxuae catsipaebatsi bapon baxua daxita yaputane poxoru jopa namicha exanaeinyo.
26 Aiwob Agripa, ayu o namaim men erebir auman ao’omih, anayabin iti sawar etei o iso’ob, naatu sawar iti himamatar boro men karam nuhinaburumih. Anayabin iti sawar men ta umasusunamaim mataramih.
27 Agripa, xam pon neyanacua ewatsim jiwi. ¿Jume cowʉntame pocotsiwa Nacom pia peitorobi jume pepaebiwi paeba? Bara yaputan xua bara jume cowʉntame, jei Pablo.
27 Aiwob Agripa o dinab orot kubitutumih? Ayu aso’ob o kubitumatum!”
28 Agripa jume nota, Pablo jume notatsi, jeye:
28 Aiwob Agripa Paul iya’afut eo, “O kunotanot iti veya ta’imon o boro ayu dogorou inikitabir anan Kirisiyan anamatar?”
29 Nexata Pablo namchi, jeye:
29 Paul iya’afut eo, “Veya kabumin o veya manin ayu au yoyoban God isan i men o akis baise kwa iyab iti boun ao kwanonowar i mi’itube kwatan ayu ama’am na’atube kwatamatar. Baise men akokok hinafatum dibur hinayariyi kwanama.”
30 Poxonae Pablo najume weta baxua, Agripa pon peyanacua ewatsin jiwi irʉ Berenice asiya uncuatababe. Irʉ Festo pon peyanacua ewatsin jiwi asiya uncuataba. Pomonae irʉ ena asiya umenarʉcʉpa.
30 Naatu Aiwob orot, gawan orot Bernis, naatu sabuw afa hima’am etei himisir.
31 Aisowa be-iyiya barapomonae natsipaeba, najei:
31 Efan hima tur hinonowar hihamiy hitit, naatu taiyuwih turahinah bairi hibidudur hio, “Iti orot i men abisa ta kakafin sinaf boro namorob o dibur narun.”
32 Agripa tsipaeba, Festo baraichi, jeye:
32 Naatu Aiwob Agripa Festus isan eo, “Iti orot Caesar isan baifefeyanina’e tama’am, iti boun boro ata botait.”
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Atos 26, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.