Atos 24

Nacom Pejume Diwesi po diwesi pena jume diwesi xua Jesucristo yabara tinatsi (CUI) vs AAI

Sair da comparação
AAI TUR GEWASIN O BAIBASIT BOUBUN
1 Icha matacabitha poxonae cinco po matacabibe tsuxubi, pebiwi pata Cesarea tomaratha. Ichʉn pewʉn Ananías. Bapon Ananías sacerdotemonae pia pepa pentacaponaein tatsi. Irʉ pitiri jiwimonaeno pata. Irʉ pon xua petapaebeibin jiwi, pon pewʉn Tértulo bapon napatopa. Barapomonae nacuara pata Cesarea tomaratha. Barapomonae Félix peitabaratha taumeinchi, xua Pablo abeya peyabara paebinexatsi.
1 Veya etei umat roun sasawar ufunamaim firis gagamin Ananias regaregah ai’in afa naatu ofafar so’obayan orot wabin Tertulus bairi hire hin Caesarea hitit. Naatu Paul ana kakafih hibow hitit gawan Felix nanamaim ubar hitin.
2 Poxonae Pablo carendenatsi, Tértulo Pablo abe yabara paebatsi. Félix baraichi, jeye:
2 Imaibo Paul hibai hina hirun naatu Tertulus busuruf ubar itin eo, “Felix o i gawan orot gewas so’ob wairaf, o a aiwob i gewasin bonawiyi manin maiyow tufuwamaim tama. Naatu sawar hi’afe’af iwowab maiye ata tafaram ana gewasin isan.
3 Félix, xam pon pata paca barʉ itura jinaeinchim, xua exaname yatsicaya wʉnae nawita barapo nacue nexa.
3 Efan tata’amaim naatu ef tata’ane, o a merar ayiy asinaf gewasin iti isan, abiyasisir gagamin maiyow o isa.
4 Jopa ichichipaeinyo xua tacayatacutsiwatsi. Daxota catsipaebatsi xua saya caeto pana nejume taema xua pata paca catsipaebiwa tsainchi.
4 Ayu men akokok boro a veya gagamin anab, baise abifefeyani mar kafai tain inarub au tur ukwarihiwat anao inanowar.
5 Anoxuae payaputan xua Pablo bichocono pana cui fayacota xua abe exana. Mataʉtano bapon judiomonae cui tsacabatsi xua nacaseba exanatsi daxita nacuantha. Mataʉtano bapon, apara pomonae nazarenomonae barapomonae pia pentacaponaein tatsi, pomonae pecuidubi jiwi icha coyeneya pocotsiwa jopa xainyeyo.
5 Iti orot i kou’obo’obowanayan, naatu wow atubob i iti orot ebimamataren, Jew sabuw hai tafaram wanawanan iti orot i ku’obo’obow kakafih temamatar, naatu kou’ay wabin Nazareth Kou’ay i’ukwarin sabuw etei ebobonawiyih.
6 Yawa Nacom pin pia bono tatsi juntucuru abe taexanatsino, poxonae juntucuru barʉ joniyatsi pon jopa judiomonae naexanaeyo Nacom pin pia botha. Daxota pawaetaban. Paxan paichichipan Pablo paperaxa exanan barompaya pata peitorobi coyenewa cuitha.
6 Naatu Tafaror Bar gagamin bisnowanowah atita’ur, imih afatum ai ofafar eo na’atube boro atibatiy.
7 Ichitha soldadomonae pia pepa pentacaponaein tatsi, Lisias, daunweya pana wecobe maxʉ pitatsi Pablo.
7 Baise Baiyowayan hai orot ukwarin wabin Lisias fokarin maiyow narun e’abar giyi orot umai’imaim bosair, naatu sabuw iyab ubar hibitin iyunih baina o namaim baibatiyin isan iuwih.
8 Soldadomonae pia pepa pentacaponaein tatsi, Lisias, pana barai: ‘Pomonae Pablo abe jaintatsi moya Félix peitabaratha papaebare’, pana jei Lisias, jei Tértulo.
8 Imih o taiyuw iti orot inabibatiy boro inaso’ob sawar abisa isan aki ubar abitin boro inatita’ur.”
9 Judiomonae, pomonae Tértulo puna poinchi namchi: “Tértulo bara xaniyei paeba”, jei.
9 Jew sabuw hirun hikofan ubar hitin hio, “Abisa iti orot eo i turobe.”
10 Nexata Félix Pablo moya pecobetha jume itorobatsi. Bapoxonae Pablo Félix baraichi, jeye:
10 Gawan orot Paul isan umanamaim iman tur tao isan, naatu Paul eo, “Ayu aso’ob kwamur moumurih maiyow o Jew sabuw hai tur ikaif. Isan imih ayu abiyasisir o namaim ayu taiyuwu ana wasfafaru’umih.
11 Icha yainyabame barapomonae, Jerusalén tomarapiwi, catsipaebichipa xua bayatha Jerusalén tomara beya ponan. Baxota ponan tsipei Nacom pin pia botha wʉnae tajainchinexa Nacom. Anoxuae petain doce matacabibe yapucaewan poxonae xua bayatha ponan bara beya.
11 O taiyuw itita’ur kusoso’ob veya 12 na’atube i sawaraka, ayu ayen an Jerusalem atitit i God kwafirin isan.
12 Jopa jume matsontsonobeibinyo jiwi. Yawa jiwi jopa jume cui tsacabeibinyo xua anaepanaya penajume cayayatsinexa. Baxuan jopa exanaeinyo Nacom pin pia botha. Mataʉtano judiomonae pia penacaetutsi bontha tatsi, baxuan jopa exanaeinyo. Mataʉtano tomaran pecuariyathan jopa baxuan exanaeinyo.
12 Naatu men kafa’imo Tafaror Bar gagamin wanawanan Jew sabuw bairi agamigam hi’itu’imih, na’atube men kafa’imo Kou’ay Baremaim naatu nati bar merar gagamin wanawanamaim kakafin baimatarin isan aku’obo’obowamih.
13 Pomonae paeba xua pinae abe exanan, barapomonae jopa jume cʉpaetsi xua tana necui yopichiwa xua abe exanan.
13 Naatu abisa ayu kakafin sinaf hirouw ubar hitu teo boro men anayabin gewasin ta hinao inanowaramih.
14 Xaniwaicha catsipaebatsi xua xan Nacom tanacuitan pon tamo susato jiwi pia Nacom tatsi. Baraxua exanan xua jiwi cuiduban be pocotsi coyeneya xua paeba Jesús pia pena pecuidubiwa tatsi po pecuidubiwa judiomonae yabara nanta xeina xua pinae barapo pecuidubiwa jopa xainyeyo. Xan jume cowʉntan daxita Moisés pia peitorobi coyenewan. Mataʉtano po diwesin Nacom pia peitorobi jume pepaebiwi tina, barapo diwesinno jume cowʉntan.
14 Ayu iti bebeyan aorereb inanowar. Ayu i God uwai’inah hikwakwafir i boun akwakwafir naatu Ef nati i abi’ufunun isan ayu yawas boubun baimatarin hirouw teo. Naatu ayu i sawar tutufin etei Moses ana ofafaramaim naatu dinab hai Bukamaim hikikirum etei abitumatum.
15 Xan barichindʉ, Nacom yabara barʉ jume cowʉntsiya ewatan icha barapomonae ichi xua po coyene pomonae pewerapaewi equeicha asʉ tsane, pomonae peajʉntʉcoyenebe jiwi irʉ xua asʉ tsane pomonae pejʉntʉ coyene xanepanae jiwino.
15 Naatu iti sabuw God isan nuhih fot hima tekakaif na’atube ayu auman nati not ta’imon abai ama akakaif, sabuw kakafih naatu gewasih etei boro morobone hinamisir maiye.
16 Daxota jopa najʉntʉ coyene acaurinyo tsipei nayaputan xua Nacom beta taexanan. Jiwithano jopa najʉntʉ coyene acaurinyo.
16 Imih ayu mar etei asisinaftobon God matanamaim naatu sabuw matahimaim au not etei roumutufurinamaim nama anabow.
17 “Ainya wei dapaein saya icha nacuantha poponan. Bapoxonae equeicha tatomara beya poponan, Jerusalén tomara beya. Patopan baxota Nacom pin pia botha poxoru yaitama paratixi caponan xua tamonae nexa po paratixi ichamonae taitoroba. Mataʉtano bara beyan xua baxotiya Nacom tatsita exanaenexa xua pocotsiwa be tacatsiwa Nacomtha, xua duwein tatautsiwa tsane.
17 Kwamur moumurih maiyow ayu Jerusalem ai hamiy ufunamaim abow aremor, imih amatabir maiye anan i kabay abai sabuw yababan wairafih baibaisih isan naatu sibor auman ya’inamih ana.
18 Barapo coyenein awiya exanawiyan, bequein bayatha nenacui yabara jume weta exana po coyene xua daxota Nacom jopa tsitanyo xua taajʉntʉcoyenebewan be pocotsi coyeneya xua judiomonae itoroba. Bapoxonae judiomonae pomonae Asia nacua weparena netaeba Nacom pin pia botha. Barapomonae baxota necaxiba bequein poxonae jopa jiwi namtsebiya wawaya exanaeinyo.
18 Ayu iti asisinaf ana maramaim Tafaror Bar wanawanan ana sebosebomaim hitita’uru, ofafar eo na’atube kouksouwen abai yomanin a’asa’ub ufunamaim, nati’imaim sabuw rou’ay en naatu uruw auman en.
19 Pomonae netane Nacom pin pia botha pomonae Asia nacua werena pepatsiwi bewa dapomonae xote patsi xua necatsipaebinexa tsane xua tana neyabara paebinexa tsane xua abe taexanaewa.
19 Baise Jew sabuw afa Asia’ane hinan i nati’imaim, igewasin nati sabuw i mi’itube hitan o namaim, saise au kakafih afa hitasoso’ob na’at ubar hititu hitao.
20 Icha barapomonae jopa patsiyo pomonae xote ena bʉ paeba. Barapomonae netane poxonae cain matha judiomonae pia pentacaitorobi bicheito peitabaratha uncuan. Barapomonae bʉ catsipaeba, icha metha bara abe exanan poxonae barapo pentacaitorobi bicheito peitabaratha tatsi uncuan.
20 O sabuw iti tebatabat kwibatiyih ayu abisa kakafin hai kaniser (Sanhedrin) hinunuwet biyau’umaim hititita’ur boro hinao inanowar.
21 Saya ʉ baxua exanan poxonae peitabaratha uncuan, bapoxonae bichocono wawan. Janje: ‘Anoxuae poxonae paxam pana neyabara paebame xua tanatsicuentsiwa xua abe taexanaewa paxam pananta xeiname xua abe exanan yaitama jume cowʉntan xua pewerapaewi equeicha asʉ tsaibi tsane’, jan jei”, Pablo.
21 Baise sawar ta’imon nahimaim asinaf i kakafin hirouw teo i iti. Morobone misir maiye isan abibinan hibuwu ana o namaim abat kubibabatiyu.
22 Félix caena bayatha yabara yaputane Jesús pia pena pecuidubiwa tatsi. Daxota Félix cataunxuae abʉ jopa baxua yabara paebiyo pocotsiwa barapomonae paeba. Daxota Félix namchi, bapomonaetha, jeye:
22 Imaibo Felix iti Ef isan nonowar gewas ufunamaim, tur rufut au’uf nawiy. Naatu Paul iu, “Baiyowayah hai orot ukwarin Lisias nan natitabo a tur anonowar boro ana fufufun anao inanowar.”
23 Nexata Félix itoroba soldadomonae pia pentacaponaein tatsi xua soldadomonae Pablo cataunxuae yapu eeniya pebarʉ jinompaenexatsi Herodes pia botha tatsi, bequein bara copata xua Pablo bara exanaena be pocotsiwa xua bapon ichichipa exana barapo botha. Mataʉtano copatano xua Pablo bara pesiwa ponaenexatsi piamonae xua piamonae peyawenaenexatsi xua pocotsiwa nantawenona bapon.
23 Naatu Felix baiyowayan orot gagamin babanamaim iu, “Paul inakif, baise baibasit initin nama naremor naatu tain tuwan baibasit initih abis nakokok na’at hinibais nama.”
24 Icha matacabitha pirapaeyo Félix piowabe patopabe. Petsiriwa pewʉn Drusila. Barapowa judiomonaewayo. Félix najume caitoroba ichʉntha xua Pablo pewabinexatsi Félix berena, mataʉtano xua Pablo Félix yabara petsipaebinexatsi xua po coyene jiwi jume cowʉnta Jesucristo.
24 Veya bai’ab na’atube ufunamaim Felix aawan Drusila hairi hina. Drusila i Jew babin, Paul isan tur iyafar na tit naatu baitumatum Jesu Keriso wanawananamaim ema’ama isan idudur hima hinowar.
25 Pablo Félix tsipaebatsi xua pinae ainya cui xua jiwi beta yanthʉthiya jinompa icha be Nacom ichi xua beta yanthʉthiya popona. Mataʉtano paebano xua pinae jiwi pia xoba abe exaneiba. Mataʉtano namchino xua pinae caentacabitha tsane Nacom wabina daxita jiwi xua peyabara paebinexa xua penatsicuentsiwa xua abe peexanaexae barapo cae pin nacuathe. Félix najʉntʉ coyene cabenaeca poxonae jume tane baxua. Pablo tsipaebatsi, jeichichi:
25 Naatu Paul ma gewasin, yawas kaifin ma gewas, yawas mutufurin ma naatu baibabatiyen gagamin God boro sabuw nabibatiyih isan bidudur Felix bir naatu eo, “O i boro inihamiyu, veya gewasin ta anab maiye boro isa tur aniyafar.”
26 Félix nanta xeina xua paratixi pecatsiwa tsainchi xua Pablo pecatsiwa tsane xua daxota Pablo pepu copatsinexatsi. Daxota memecabiya wabatsi Pablo.
26 Felix ana notamaim Paul boro kabay ta titin imaim ana tur tatubun isan mar etei eaf ena hairi tema tibidudur.
27 Baraxua exana beya yaainya weibe jopa. Barapoxonae Félix weta xua pon peyanacua ewatsin jiwi naexana barapo Judea nacuatha, xua icha nacua beya pewarapaexae. Ichʉn Félix pecoutha tatsi tapatopatsi pon pewʉn Porcio Festo pon xuya pon peyanacua ewatsin jiwi naexana Judea nacuatha. Félix ichichipa xua peweyataewatsi xua judiomonae peweyataewa daxota Pablo jopa copatichi xua bara yatsicaewa pepu copatsiwatsi xua pepanepaewa tsane.
27 Kwamur rou’ab sasawar ufunamaim Posias Festus yen Felix ana efan bai igawan. Naatu Felix Jew sabuw baiyasisir i wabin bora’ahin isan Paul diburamaim ihamiy ma.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Atos 24, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.