Atos 11

Nacom Pejume Diwesi po diwesi pena jume diwesi xua Jesucristo yabara tinatsi (CUI) vs AAI

Sair da comparação
AAI TUR GEWASIN O BAIBASIT BOUBUN
1 Jesús pia peitorobi jiwi tatsi irʉrʉ pomonae pejume cowʉntsiwi Jesús, pomonae ena Judea nacuatha, barapomonae daxita jume tane xua irʉrʉ pinae pomonae jopa judiomonae naexanaeyo bayatha jume cowʉnta Nacom Pejume Diwesi.
1 Tur Abarayah naatu baitumatumayah Judea wanawanan Ufun Sabuw God ana tur hibaib isan tur hinowar.
2 Poxonae Pedro Jerusalén tomara bewarapiya, judiomonae pomonae xua jume cowʉnta xua ainya cui Jesús pejume cowʉntsi jiwi tatsi pewi thabiwa tsainchi, barapomonae Pedro jume daunweya tsipaebatsi.
2 Imih Peter yena Jerusalem titit ana veya baitumatumayah hai ar afu’afuw himisir higam hio,
3 Pedro baraichi, jeye:
3 “O in Ufun Sabuw hai ar mo’oh tutufih bairi kwama kwa’aa kwatomatom iti ina.”
4 Nexata Pedro diwesi eetapona xua cueicueijei barapomonaetha. Po diwesin eetapona, barapo diwesin xua poxonae siwa pona pomonae jopa judiomonae naexanaeyo. Pedro namchi:
4 Naatu Peter busuruf aneika abisa mamatar i kubuna hai tur eowen eo.
5 —Poxonae Jope tomaratha Nacom tsipaeban, pin paparuwa tan be poxonae camaitan. Barapo paparuwa peitaboco weruneica be pemʉtontha nantiya yacaincha opi queraba. Taxainya duneica.
5 “Veya ta Joppa ama ayoyoyoban ana maramaim matau hibora’ah sawar ta rar gagamin na’atube tainin kwafe’en marane hikuhamihamiy rena sisibu’umaim nutanub.
6 Barapo paparuwatha tan xua bobena. Baraxuan tan xua saya pecobetha pona be cawayun. Baraxuanno tan xua saya petaxutha bobenapona be maquibʉn. Baraxuanno tan xua saya petompacuetontha bobenapona be jomon. Baraxuanno tan xua saya yapupuna be peyapupunaewi.
6 Ayu anunuwariy for yumatah ta ta a’itan, uma’ar, kok, uway naatu mamu aitah,
7 Peitabocotha jume tan xua nebarai: ‘Pedro asiya uncuatabare. Pon xua ichichipame, pire. Moya bexore. Yawa xaema’, nejei.
7 basit orot ta fanan anowar iuwu eo, ‘Peter kumisir sawar iti kurouw ku’aa.’
8 Jume notan nexata: ‘Bara, bayatha apara jopa bapana camatsawan xaeinyo xua tamonae jopa copatsiyo xua pexaewa’, jan.
8 Baise ayu ao, ‘Regah men karam, anayabin bay kakafih naatu gubagub auman men kafa’imo awau’umaim narunamih.’
9 Equeicha peitaboco wenebaraichica: ‘Xua Nacom catsijainya exana, baxua jopa camatsawa jaintocuaetsi’, nejei.
9 Baise orot fanan iban maiye marane eafare eo, ‘Sawar abisa God kurereb gewasin eo, o men kakafin inarouw inao’omih.’
10 Acoibi po jumeyobe nebarai. Saya ʉ barapo jumethabe nebarai. Bapoxonae paparuwa equeicha peitaboco beicha caibe caicha.
10 Sawar iti i mar tounu matar, basit yomaninamaim sawar tutufin etei matabir maiye in mar wanawanan run.
11 Paparuwa caibe juinya, irʉrʉ pebiwi acoibi poyobe patarʉ. Bapoyobe Cesarea tomarapiwi, taxantha pata. Barapo acoibi poyobe, pomonae Cornelio itoroba.
11 Nati ana veya’amaim orot tounu Caesarea’ane ayu isou hiyafarih hina bar ama’ama imaim hitit.
12 Nacom pia Pejumope tʉnaxʉ tatsi nebarai: ‘Napuna ponde. Beitatema pontabare’, nejei. Irʉ nebarʉ pona seis poyobe Cesarea tomara beya pomonae pejume cowʉntsiwi Jesús. Pajojoniyan Cornelio pia botha tatsi.
12 Anun Kakafiyin iuwu bairi kwanan men inakwahir, naatu Joppa’ane taitu nah six hituru bairi an Caesarea atit naatu orot wabin Cornelius ana bar arun.
13 Cornelio pana netsipaeba xua pinae pia botha tapatopatsi matatsunpin. Matatsunpin namchei: ‘Pebiwi Jope tomara beitorobiyama, pewabinexa tsainchi pon xua ainya wʉnbe xeina, Simón yawa Pedro.
13 Cornelius ana bar wanawanan Tounamatar mi’itube irerereb i’itin i ai tur eowen naatu tounamatar iu, ‘Orot afa iniyunih hinan Joppa orot wabin Simon Peter biyan hinatit.
14 Barapon Simón Pedro paca tsipaebina Jesús pejume diwesi, paca necayawa capanenebiyaenexa tsane Nacom’, jei pinae matatsunpin poxonae pinae Cornelio tsipaebatsi, jei Pedro barapomonaetha.
14 Naatu i boro ayawas ana tur nab nan nao kwananowar, naatu nati turamaim o a nibur bairi naatu taituwa afa bairi kwama’am boro yawas kwanab.’
15 Pedro equeicha namchi:
15 “Naatu ayu abusuruf ao anan ana maramaim Anun Kakafiyin re targabuwih, anamaim it tatar gabuwit na’atube.
16 Bapoxonae nantana pitaban Jesús pejume, poxonae pana barai: ‘Juan saya ʉ meratha bautisaba. Ichitha Nacom seicaya barompaya pia cuitha paca bautisaba. Ichitha Nacom seicaya barompaya pia cuitha paca bautisabina. Bapoxonae painya jʉntʉ coyeneintha pacata patsina Nacom pia Pejumope tʉnaxʉ tatsi’, jei Jesús.
16 Imaibo ayu Regah abisa eo i anot, ‘John i harewamaim bapataito it, baise kwa boro Anun Kakafiyinamaim bapataito kwanitih.’
17 Xaniwaicha beta yaputan xua Nacom nacana jumope tʉnaxʉ cata barapomonaetha pomonae jopa judiomonae naexanaeyo, icha cain ichi poxonae Nacom nacana jumope tʉnaxʉ cata pata xantha poxonae Jesucristo pajume cowʉntan. Daxota Nacom jopa cui yancatabinyo poxonae ichichipa exana barapomonaetha, jei Pedro.
17 Imih iti i bebeyan, God siwar ta’imon Ufun Sabuw itih, it Regah Jesu Keriso tabitumitum ana maramaim bitit na’atube. Imih ayu yait God abisa sisinaf boro ata’otan?”
18 Poxonae Jesucristo pejume cowʉntsi jiwi, pomonae ena Jerusalén tomaratha, poxonae baxua jume taerʉcʉpa moya umenarʉcʉpa. Mataʉtano Nacom wʉnae jaintatsino. Barapomonae namchi, jeye:
18 Iti tur hinonowar ana veya hai gamin sawar, God hibora’ara’ah hio, “Turobe. God Ufun Sabuw auman kakafih baihamiyen yawas bain isan hai ef botawiy itih.”
19 Jesucristo pia pejume cowʉntsi jiwi tatsi dʉcʉpa, tsipei peanaepanaewi yotaba, poxonae po matacabitha Esteban bexotsi. Barapomonae tsanarʉcʉpa, ichʉn Fenicia nacua beya, ichʉn Chipre nacua tunaeto beya, ichʉn Antioquía tomara beya. Barapomonae saya judiomonaetha cueicueijei Jesucristo pejume diwesi.
19 Biyababan bai’akir kakafin Stephen hirab momorob ana maramaim matar, baitumatumayah tarbounih hitit nanabin hin. Afa hin Fonisia, Cyprus, naatu Antioch imaim hitit Jew akisihimo isah tur gewasin hifaram.
20 Ichamonae, pomonae pejume cowʉntsiwi Jesús, Chipre nacua tunaetopiwi, Cirene tomarapiwino, barapomonae Antioquía tomaratha pata. Daxita barapomonae tsipaeba pomonaetha pomonae jopa judiomonae naexanaeyo Jesús pejume diwesi tatsi pon jiwi pia Pecanamataxeinaeinchi.
20 Baise baitumatumayah afa Cyprus naatu Sairini hima’am hin Antioch hitit Ufun Sabuw auman isah hibinan tur gewasin Jesu Keriso isan hai tur hi’owen.
21 Barapomonae yawenatsi nawita Nacom pia peayapusʉwa tatsi. Daxota pin bicheito pomonae jopa judiomonae naexanaeyo, barapomonae jume cowʉntatsi Jesús, pon jiwi Pecanamataxeinaeinchi.
21 Regah ana fair tafah mara’at hibinan sabuw moumurih na’in hitumatum Regah isan hitatabir.
22 Jerusalén tomaratha, Jesucristo pejume cowʉntsi jiwi tatsi, barapomonae, jume tane xua Antioquía tomarapiwi jume cowʉnta Jesucristo pomonae jopa judiomonae naexanaeyo. Daxota Bernabé Antioquía tomara beitorobiyatsi.
22 Abisa hisisinaf ana tur in Jerusalem ekaleisia hinowar, basit Barnabas hiyafar na Antioch tit.
23 Poxonae Bernabé Antioquía tomaratha patopa be ita cui wʉnaetsi xua Nacom yawena barapomonaetha. Bapoxonae Bernabé jʉntʉ coyene weiweina. Bernabé barapomonae barai, jeye: “Paajʉntʉcoyeneyapusʉya jinompare Nacomtha. Mataʉtano Nacom ajʉntʉyapusʉya pajume cowʉntaponde”, jei Bernabé.
23 Natitit ana maramaim God sabuw mi’itube bigegewasinih itih, basit yan sisir naatu koufair itih eo, dogor tutufin etei kwaniturobe Regah sisibinika kwanama.
24 Bernabé pejʉntʉ coyene xanepanaein. Bapon jʉntʉ coyene yʉcatsi Nacom pia Pejumope tʉnaxʉ tatsi tsipei daxita i daxuan exana pocotsiwa Nacom itoroba. Mataʉtano bichocono Nacom jume cowʉntatsi. Daxota pin bicheito jume cowʉnta Jesús, pon jiwi Pecanamataxeinaeinchi.
24 Barnabas i orot gewasin, Anun Kakafiyin biyan karatan naatu ana baitumatum fairin, imih sabuw moumurih na’in bow hina Regah biyan hitit.
25 Nexata Bernabé Tarso tomara bewarapiya, pewenaweneinexatsi Saulo.
25 Imaibo Barnabas Saul nuwihinamih in Tarsus tit.
26 Poxonae Saulo caxinatsi baxota, Antioquía tomara bebarʉ warapiyatsi Saulo. Baraponbe cae wei naecabe baxota, cuidubabe pin bicheito xua Jesús pejume diwesi. Baraxota jiwi matha Jesús pijimonae tatsi wʉn dutatsi xua Antioquía tomarapiwi wʉn duta xua jeye: “Cristobarʉmonae”, jeichichi barapomonae pomonae Jesús pijimonae tatsi.
26 Nuwih inanan baib ana maramaim nawiy hairi hina Antioch hitit, imaim kwamur ta’imon tutufin ekaleisia nati’imaim bairi hima. Naatu sabuw bai’ufununayah boubuh kou’ay gagamin na’in hi’obaibiyih. Imih bai’ufununayah tafaram Antioch imaim wab iti Kirisiyan teo imaim matar.
27 Poxonae Bernabé irʉ Saulo cataunxuae cuidubapoponabe Antioquía tomaratha, Nacom pia peitorobi jume pepaebiwi baxota pata, Jerusalén tomara werendena.
27 Nati ana veya’amaim dinab orot afa Jerusalemane hina Antioch hitit.
28 Bara caein jiwana pewʉn Agabo. Agabo asiya uncua barapomonaetha. Bapon wʉnae tsiwanaya paeba. Agabo yaputane exanatsi Nacom pia Pejumope tʉnaxʉ tatsi. Agabo namchi, jeye: “Bexa tsane daxita carepaya nacuantha jainbo tsane”, jei Agabo. Baraxua xainyei poxonae jʉmba matha Claudio romanomonae itorobiya pia pepa peewatsinchi tatsi naexana, bapoxonae pin jainbo tsurucuae.
28 Naatu dinab orot ta wabin Agabus Anun Kakafiyin ana fairamaim misir eo, “Baimar kakafin boro’omo tafaram wanawanan namatar.” Iti baimar i Claudius i’aiwob ma’ama ana veya’amaim matar.
29 Daxota Jesús pejume cowʉntsiwi tatsi, pomonae ena Antioquía tomaratha, ichipa yawena pomonae irʉ pejume cowʉntsiwixae Jesús pomonae peenaexae Judea nacuatha. Daxota barapomonae pomonae Jesús pejume cowʉntsiwixae pebʉrʉya nanta xeina xua paratixi taitorobina. Daxita barapomonae carepaya paratixi cata be xua po coyene cobe itacʉpatsi xua pecatsiwa.
29 Bai’ufununayah hai not hibogaigiwas i hai mour ana fofonin na’atube tuwahinah Judea hima’am baibaisih isan hio,
30 Barapomonae baxua exana. Barapo paratixi Bernabé irʉ Saulo caitorobatsibe pitiri jiwi nexa xua Judea nacua beya.
30 naatu hisinaf. Imaibo Barnabas, Saul hairi umahimaim hiyafar hibai hin ai’in Jerusalem hima’am hitih.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Atos 11, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.