Romanos 9
Majepacʉ jʉ̃menijicʉi yávaiye mamaene coyʉitucubo (CUBNT) vs AAI
1 Yʉ coyʉyʉbu mʉjare yávaiyede jãvene. Yʉ Cristoi jicʉbu. Que baru borocʉbevʉ yʉ. Ñai Espíritu Santo d̶aicõjeimi “Boropatebevʉ yʉ”, ji arĩ dápiaiyeque. Que baru majivʉ yʉ borocʉbede iye ji coyʉiye.
1 Ayu i Keriso wabinamaim tur anababatun ao, men abifufuwenamih. Anayabin dogorou naniyan atatatam Anun Kakafiyin ebibasit ayu abisa ao.
2 Jãve pare chĩoivʉ yʉ ji ũmei, jívʉre ne jʉ abe boje Jesúre. Jãravʉa coapa chĩori ñájivʉ yʉ ji ũme ji ʉrĩduiye boje ina jíñecuva mácavʉi pãramena ne jʉ arãjiyepe ayʉ Jesúre.
2 Ayu dogorou wanawanan yababan awan karatan, naatu baiyufarir isan abiwa’an men ekakaram.
3 Yʉ náre cad̶ateni bʉojayʉ baru, yʉ́vacari jẽniajebu Jʉ̃menijicʉre ñájine d̶acʉyʉre yʉre toabo cũiméboi, ne bíjabenajiyepe ayʉ. “Coatede d̶ajacʉ yʉre Cristore jarʉvarĩ”, ajebu yʉ Jʉ̃menijicʉre.
3 Anayabin ayu au sabuw, biyau finimu turin naatu au rara anababatun, i wabihimaim mi’itube God tao rarafu. Naatu Keriso’one hita’afuru’umu atatit nabin,
4 Návacari Israel bácʉ, ñai mamarʉmʉ Jacob ãmicʉcʉ bácʉ, Jʉ̃menijicʉi pʉeno baju mearo d̶acaimʉ mácʉi pãramenamu. Návacaribu Jʉ̃menijicʉi beoimara mácavʉ, ʉ̃i epequiyepe ayʉ náre ʉ̃i bʉcʉóvaimara. Náque cʉcʉ, Jʉ̃menijicʉ jã́d̶ovarejaquemavʉ náre ʉ̃i mearo miad̶árore, ne majinajiyepe ayʉ meacʉ bajure. Jʉ̃menijicʉ coyʉrejaquemavʉ náre: “Yʉrecabu mʉje jabocʉ. Aru mʉjarecabu ji jaboteimara”. Que arĩ, Jʉ̃menijicʉ toivacaicõjenejaquemavʉ Moisés bácʉre ʉ̃i d̶aicõjeiyede náre. Jʉ̃menijicʉ buedejaquemavʉ náre aipe d̶arĩ ne jãve mearore jínajiyede ʉ̃́re. Jʉ̃menijicʉ “Yʉ mearo d̶acacʉyʉmu mʉjare”, arĩ coyʉrejaquemavʉ náre.
4 saise Israel sabuw yawas hitab, God natunatunamih hitamatar: ana marakaw, ana obaibasit, ana obaiyunen tur hitab, kwafiren anababatun, naatu ana omatanen isah tirerereb.
5 Ina judíovavacari “Ñʉjeñecuva mácavʉbu”, ad̶ama Abraham mácʉre, Isaac bácʉre, Jacob bácʉre, aru Jacob bácʉi doce paivʉ mamara mácavʉre máre, ne yajuboare bʉipõeva mácavʉre. Aru Cristovacari põetedejaquemavʉ yópe ne yajubocacʉpe, judíovacacʉpe. Ʉbenita me jápiajarã yʉre. Jesucristo põecʉbe. Ʉbenita ʉ̃ máre Jʉ̃menijicʉ, mearore jímʉme, aru ne torojʉede jímʉme cainʉmʉa jãravʉ cũiméjãravʉ baquinóre. Quédecabu.
5 Nati sabuw hai a’agir kwafe’en i Hebrew big ana kik owe’owen, imaim gin tanay boro tanan Keriso ana tufuw ana’an tanatit. God akisinamo sawar etei ana bonawiyenayan tanabora’ara’ah wanatowan wanatowan. Amen.
6 Yʉ coyʉbevʉ mʉjare Jʉ̃menijicʉi d̶abede yópe “Mearo d̶acacʉyʉmu yʉ mʉjare”, ʉ̃i aiye báquepedeca ina Israecavʉ majeñecuva mácavʉre. Quénora yorecabu jãve: Caivʉ ina Israel bácʉi pãramena Jʉ̃menijicʉi beoimara mácavʉ ãmema. Que baru caivʉ ina judíova baju ãmema.
6 Baise God ana omatanen i men ta baifuwenamih, mar etei i yabih temamatar. Iti ao anayabin Israel sabuw etei hai tufuw ana’an i Israelane hitufuw, baise etei’imak boro men hinan Israel sabuw hinamataramih.
7 Ãrʉjara mʉja aipe Jʉ̃menijicʉi jã́d̶ovaino mácarõre caivʉ ina Abraham mácʉi pãramenare ʉ̃i pãramena baju ãmevʉre ʉ̃i jã́inore. Que baru, “Quévʉra ina Isaai pãramena marajárama mipãramena baju”, arejaquemavʉ Jʉ̃menijicʉ Abraham mácʉre.
7 Na’atube Abraham ana rara’ane hitutufuw men etei Abraham natunatunamih. Bukamaim God iti na’atube eo hikirum inu’in kwaso’ob. “O natu Isaac ana rara’ane iti omatanen abit boro i hinab.”
8 Nópe ayʉ Jʉ̃menijicʉ, aiyʉcʉ barejaquémavʉ yópe: Ina Abraham mácʉi pãramena, põeteivʉ yópe caivʉ apevʉ jʉed̶ovape, ʉ̃i pãramena baju ãmema Jʉ̃menijicʉi jã́inore. Quénora ina Abraham mácʉi pãramena põeteivʉ Jʉ̃menijicʉ “Yópe mearo d̶acacʉyʉmu yʉ mʉjare”, ʉ̃i aiye báque boje, nárecabu, ʉ̃i coyʉiyede jʉ aivʉ, jãve Abraham mácʉi pãramena baju.
8 Tur iti na’atube ana kubuna kwananowar, God natunatun i men Abraham ana rara’amaim hitutufuw akisih ebowabowamih. Baise sabuw iyab omatanenane hitutufuw God natunatun i nati sabuw.
9 Yópe arĩ, Jʉ̃menijicʉ coyʉrejaquemavʉ Abraham mácʉre: “Yópe d̶acacʉyʉmu yʉ mʉjare. Cari daiʉjʉi copaidacʉyʉmu yʉ. Dinʉmʉ maquinóre mimarepaco, Sara, jave jʉed̶ocʉvacod̶ome mamacʉre”, arejaquemavʉ Jʉ̃menijicʉ Abraham mácʉre.
9 Anayabin God Abraham iti na’atube eomatan, Veya ayai’iya’imaim boro ana matabir naatu Sarah boro nataub kek orot nayai.
10 Ãrʉjara aipe Jʉ̃menijicʉi jã́d̶ovaino mácarõre Isaac bácʉque caivʉ ina Isaac bácʉi pãramenare ʉ̃i pãramena baju ãmevʉre Jʉ̃menijicʉi jã́inore, ʉ̃i beobe báque boje náre. Majeñecu mácʉi márepaco báco, Rebeca báco, jʉed̶oearejaquemavʉ pʉcarã mamara pẽjavare népacʉ Isaac bácʉque.
10 Men nati akisin baise kwana’itin, Rebecca auman toub kek kikif ya, tamah ta’imon ata’agir Isaac.
11 — ausente —
11 Anakubuna gewas kwananowar, kek kikif wanawanahimaim kek ta bai ana kok abisa yayakitifuw isan, naatu Rebecca iu, “Kek ain boro tain isan nabow.” Kek i men hitufuw,
12 — ausente —
12 naatu men sawar ta gewasin o kakafin hisinafumih, baise i ana yayakitifuwen tafanamaim bat ta rubin. Men i hai bowabowamaim ta rubinimih, en.
13 Aru obediʉjʉa yóboi, yópe arĩ Jʉ̃menijicʉ toivaicõjenejaquemavʉ ʉ̃i yávaiyede: “Jacore ʉrejacacʉ yʉ. Ʉbenita Esaúre ʉbedejacacʉ yʉ”, arejaquemavʉ Jʉ̃menijicʉ.
13 Bukamaim hikirum inu’in kwaso’ob, “Jacob i ayu abiyabuw, baise Esau i ayu abifa’ifai.”
14 ¿Aipe coyʉrãjidi maja caride diede? ¿Jʉ̃menijicʉvacari d̶abedi mearore cainʉmʉa yópe “D̶acʉyʉmu”, ʉ̃i aiye báquepedeca? ¡Que ãmevʉ! ¡Aipinʉmʉ Jʉ̃menijicʉ d̶abecʉbe nópe!
14 God isan boro mi’itube tanao? I bowabow kakafin orot? Aiyabin anababatun!
15 Yópe arejaquemavʉ Jʉ̃menijicʉ Moisés bácʉre: “Yʉ cõmaje ãroje jã́iyʉcʉ baru põecʉre, ʉ̃́re cõmaje ãroje jã́cʉyʉmu yʉ. Aru yʉ mearo d̶acaiyʉcʉ baru põecʉre, ji cõmaje ãroje jã́iye boje, ʉ̃́re mearo d̶acacʉyʉmu yʉ”, arejaquemavʉ Jʉ̃menijicʉ.
15 Anayabin Moses isan eo, “Ayu orot babin yait ta anarurubin i boro anakabibir.”
16 Que baru Jʉ̃menijicʉ beobebi põecʉre, ñai põecʉi ʉe boje. Aru Jʉ̃menijicʉ beobebi põecʉre, ñai põecʉi d̶aiye boje. Quénora Jʉ̃menijicʉ beoibi põecʉre, ʉ̃i baju cõmaje ãroje jã́iye boje.
16 Isan imih sawar etei i men it sabuw takokok o tabowabowamaim emamatar, baise sabuw iyab God ana kokomaim ekakabibirih.
17 Yópe arĩ, Jʉ̃menijicʉ toivaicõjenejaquemavʉ ʉ̃i yávaiyede ʉ̃i daroiye báquede Moisés bácʉre, ʉ̃i coyʉquiyepe ayʉ ñai Egipto ãmicʉrijoborõcavʉ ne jabocʉ bácʉre, Faraón ne aimʉre: “Mʉ jave ãmeina teyʉbu aru pued̶abevʉ mʉ yʉre. Aru yʉ pʉeno baju ãmeina tede nʉre d̶aivʉ mʉre, jã́d̶ovacʉyʉ caivʉ põevare aipe vaiquíyede mʉre ji majiéque. Aru ne jã́riburu yóboi diede, ‘Jãve Jʉ̃menijicʉ majicʉbe caivʉ pʉeno’, arãjarama na”, arejaquemavʉ Jʉ̃menijicʉ.
17 Anayabin Buk Atamaninamaim hikirum inu’in, Moses Egypt hai aiwob orot isan eo, “Anayabin iti isan ayu abora’ahi efan yatetoro’ot ayara’ahi. Saise ayu au fair wanawanamaim anayai nabow naatu ayu wabu nara’at tafaram tutufin etei hinanowar.”
18 Que baru Jʉ̃menijicʉ cõmaje ãroje jã́imi apevʉre yópe ʉ̃i baju ʉrõpe. Aru pʉeno baju ãmeina tede nʉre d̶aibi apevʉre máre, ne ʉbenajiyepe ayʉ ʉ̃́re pʉeno baju yópe ʉ̃i ʉrõpe.
18 Isan imih, God ebiyasisir sabuw iyab baibais tekokok boro nibaisih, baise sabuw iyab dogoroh efofokar boro niwa’an hinafokar.
19 Que baru cũinácʉ mʉjacacʉ jẽniari jã́cʉyʉme yʉre: “¿Jãve maru iye mi coyʉiye, aipe d̶arĩ Jʉ̃menijicʉ coyʉyʉ bʉojaidi põecʉre, ‘Boropateyʉbu mʉ mi ãmeina teiye boje’? Ñame cʉbebi bʉojarĩ vaidé d̶ayʉ yópe Jʉ̃menijicʉi ʉbenope. Aru ñame cʉbebi bʉojarĩ vaibéde d̶ayʉ máre yópe Jʉ̃menijicʉi ʉrõpe”, acʉyʉme yʉre.
19 Kwa orot ta ayu isau boro iti na’atube inao, “Aisimamih God aki ebi’ubari? Yait boro ana kok nakwahir?”
20 Aru põecʉrecabu mʉ. ¿Aipe teni “Jorojĩni, copʉ teni bʉojayʉtamu yʉ”, arĩ dápiayʉrʉ̃ mʉ Jʉ̃menijicʉre? Jororʉ yávarĩ bʉojaidʉ baru põecʉpe, jẽniari jã́mejeba pẽpeñʉre: “¿Aipe teni d̶acʉrʉ̃ mʉ yʉre yópe?” ¡Que ãmevʉ! Jʉ̃menijicʉ d̶arejaquemavʉ põevare ʉ̃i dápiainope. Que baru cʉed̶ayʉ bácʉre jẽniari jã́iye jaʉbevʉ cʉed̶aimara mácavʉre.
20 O i yait, orot maiyow aisim God awan kuyayafutifut? Noukwat men karam boro ana bu’urayan isan nao, ‘Aisim iti na’atube ibu’uru?’
21 Ñai jororʉre pẽpeipõecʉ jãve d̶arĩ bʉojaibi ʉ̃i ʉrõpe joboque. Cũinábʉ jobobʉque d̶arĩ bʉojaibi pʉcarʉa jororʉare. Cũinárʉ jororʉre me d̶aibi dʉibajĩeneca, põeva didʉre jã́ri ne arãjiyepe ayʉ, “Ñai pẽpeñʉ me majibi”. Aru apedʉ jororʉre maumejieneca d̶aibi ʉ̃́re jaʉéde ʉ̃́re d̶aquidʉ caijãravʉa.
21 Orot noukwat bu’irayan i akisin ana kokomaim me ta’imonamaim noukwat boro rou’ab nabu’ir, ta hiyuw ana noukwat, ta veya maiyow baitab isan ana noukwat.
22 Aru Jʉ̃menijicʉ d̶aibi põevare yópe pẽpeipõecʉ jororʉare ʉ̃i d̶aiyepe. Que teni Jʉ̃menijicʉ napimi ʉrarõ ina jorojĩni d̶aivʉre ʉ̃́re ne ãmeina teiyeque, ina bíjarãjivʉre. Ʉbenita apejãravʉ baquinó Jʉ̃menijicʉ jã́d̶ovacʉyʉme ʉ̃i jorojĩyede põevare ne ãmeina teiye boje. Aru põevare majide d̶acʉyʉme ʉ̃i majiéde, ʉ̃i ñájine d̶aquiyede náre, ne ãmeina teiye boje.
22 God ana yaso’ar i kok kwanekwan boro sabuw ti’obaiyih. Iyab hisisinaf kakaf isan tagurusih, saise ana fair imaim hita’itin, baise nati efanin i yatenub wainab bairi hima.
23 Aru Jʉ̃menijicʉ máre, yópe pẽpeipõecʉpe páyʉ, d̶aibi yópe ʉ̃i ʉrõpe, jã́d̶ovacʉyʉ ʉ̃i baju pʉeno meacʉre aru meara d̶acʉyʉ majare máre, cõmaje ãrojarivʉre ʉ̃i jã́inore. Javede Jʉ̃menijicʉ majidejaquemavʉ, mead̶acʉyʉ majare meara baju bárãjivʉre. Que baru Jʉ̃menijicʉi d̶aru yópe ʉ̃i ʉrõpe majare, ʉ̃i cʉed̶aimara mácavʉre, ñame “Mearore d̶abebi ʉ̃”, arĩ bʉojabema.
23 Iti na’atube sinaf, saise i ana marakaw bonamanamarin ti’obaiyit tata’itin naatu ana sabuw iyab kabibirih bairi ana marakaw faram isan rurubinih auman tataso’ob.
24 Majarecabu Jʉ̃menijicʉi cutuimara mácavʉ ʉ̃i mára márajivʉva, apevʉ judíovacavʉ, aru apevʉ judíova ãmevʉcavʉ máre.
24 Anayabin it sabuw i God ea’afit, men Jew sabuw akisih, baise Ufun Sabuw auman ea’afih.
25 Yópe arĩ, Jʉ̃menijicʉ toivaicõjenejaquemavʉ ʉ̃i yávaiyede coyʉcaipõecʉ bácʉre ʉ̃i ãmiá Oseas:
25 God ana tur iti na’atube eo Hosea ana Bukamaim kirum.
26 Aru no cʉrõi “Mʉjavacari ji põeva ãmevʉtamu”, Jʉ̃menijicʉi aino mácarõmiareca, “Ñai Jʉ̃menijicʉ apʉcʉi máramu mʉja”, ʉ̃i coyʉimara marajárama, arĩ toivarejaquemavʉ Oseas bácʉ.
26 Nati efamaim God eo, “Kwa i men ayu au sabuw.” Baise i boro nao, “Kwa i God ma’ama wanatowanin natunatun.”
27 Aru Isaías bácʉ máre Jʉ̃menijicʉi yávaiyede coyʉcarejaquemavʉ, põeva ne majinajiyepe ayʉ Israecavʉ ne borore: “Ina Israecavʉ obedivʉbu, yópe ẽpayabea jia ẽcarʉi paraiyepe. Ʉbenita obebevʉ bajura nácavʉ mead̶aimara marajárama na.
27 Isaiah Israel sabuw isah tur rererebamaim eo, “Kwa Israel sabuw i tor ana dones na’atube, God boro matan ta’amo niyawasih.
28 Aru Jʉ̃menijicʉcapũravʉ ñájine d̶acʉyʉme Israecavʉre corebecʉva aru maumena”, arĩ toivarejaquemavʉ Isaías bácʉ.
28 Anayabin, Regah i saise’ewat esisinaf sabuw tafaramamaim tema’am etei boro marta’imon baimakiy nitih nasawar.”
29 Aru jipocamia Isaías bácʉvacari Jʉ̃menijicʉi yávaiyede coyʉcarejaquemavʉ, yópe arĩ:
29 Marasika iti tur Isaiah eo, “Regah Fairin men agir hai durun ta ebihamiy i, it boro tatan bar merar Sodom naatu Gomorah hairi bi’afiyih na’atube ti’afiyit.”
30 Que baru, ¿aipe coyʉiye jaʉri majare caride? Yópe coyʉiye jaʉvʉ majare. Ina judíova ãmevʉ mememevʉ barejaquémavʉ, Jʉ̃menijicʉi jã́quiyepe aivʉ náre boropatebevʉpe ne d̶aiye báque boje. Quénora Jʉ̃menijicʉvacari “Boropatebevʉ mʉja ji jã́inore”, arĩ coyʉrejaquemavʉ náre ne jʉ aiyede Jesucristore.
30 Tur yomanin boro iti na’atube tanao, Ufun Sabuw i men ofafar hinuwih hibai imaim God hai ef mutufurin rouw eorerebamih, baise abisa Keriso isah sisinaf hitumatum imih God hai ef mutufurin rouw eorereb.”
31 Ʉbenita ina judíova, Jʉ̃menijicʉi beoimara mácavʉ, d̶aivʉ barejaquémavʉ Jʉ̃menijicʉi d̶aicõjeiyede ʉ̃i coyʉiye báquede Moisés bácʉre, d̶arãjivʉ nópe iye d̶aicõjeiyepe, Jʉ̃menijicʉi jã́quiyepe aivʉ náre boropatebevʉpe. Ʉbenita eabedejaquemavʉ diede.
31 Baise Israel sabuw ofafar hinuwih hinotanot hai ef i mutufor hirouw hio, baise en, anayabin i ofafar eo’omaim hisisinaf.
32 Vobedejaquemavʉ Jʉ̃menijicʉi me jã́iyede náre ne jʉ aiyeque Jesucristore. Quénora vorĩdurejaquemavʉ Jʉ̃menijicʉi me jã́iyede náre ne mearo d̶aiyeque. Ʉbenita yéde eabedejaquemavʉ na. Que baru vaidéjaquemavʉ náre yópe põecʉi torĩ tʉiyepe cʉ̃raborã, ʉ̃i me jã́me boje dibore, nopedeca Cristo bíjarorejaquemavʉ ina judíovare ne jápiarĩ eabe boje ʉ̃́re.
32 Ana’an aisim? Ana’an i men baitumatumamaim hibat, baise abisa i hisisinafumaim hibat. Imih a rousukusukunen ana kabayamaim ah rusukun hire.
33 Javede Jʉ̃menijicʉ, yópe arĩ, toivaicõjenejaquemavʉ ʉ̃i yávaiyede dibo cʉ̃rabo borore:
33 Bukamaim hikikirum na’atube,
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Romanos 9, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.