Romanos 8

Majepacʉ jʉ̃menijicʉi yávaiye mamaene coyʉitucubo (CUBNT) vs AAI

Sair da comparação
AAI TUR GEWASIN O BAIBASIT BOUBUN
1 Caride maja Jesucristoque cʉrivʉbu cũinávʉpe. Que baru coatebenajaramu maja Jʉ̃menijicʉre jarʉvarĩ, maje ãmeina teiye boje.
1 Isanimih boun sabuw iyabowat Keriso Jesu wanawananamaim hikofan tema’am boro men hinakusairihimih.
2 Ñai Espíritu Santoi d̶aicõjeiye boje yʉre caride, cʉre d̶aibi yʉre Jesucristoque cũinávʉpe. Que baru jãve cʉre d̶aibi yʉre. Que teni ñai Espíritu Santo ji ãmeina d̶aiyʉede d̶aicõjemene d̶aibi yʉre. Que baru ji baju ãmeina d̶aiyʉe coatede d̶arĩ bʉojabevʉ yʉre Jʉ̃menijicʉre jarʉvarĩ yaiyʉ́ bácʉpe.
2 Anayabin God Anunin ana fairamaim Keriso Jesu wanawananamaim yawas ebitit, i ayu bowabow kakafin ana fairane naatu morob ana fairane rufamu atit.
3 Jʉ̃menijicʉvacari d̶acarejaquemavʉ majare iye ʉ̃i d̶aicõjeiye ʉ̃i coyʉiye báque Moisés bácʉre d̶arĩ bʉojabede. Põeva ne ãmeina d̶aiyʉede ʉe boje, náva d̶aicõjeiyepe d̶arĩ bʉojabedejaquemavʉ ne majiéque. Que baru iye d̶aicõjeiyeque Jʉ̃menijicʉ mead̶ayʉ bʉojabedejaquemavʉ põevare ne ãmeina teiyede jarʉvarĩ.
3 Ofafar men karam tasinaf, anayabin it biyat ana kakafinamaim iwa’an ofafar ririm. Baise God sinaf, taiyuwin Natun Ta’imon iyun ra’iy orot biyan kakafin bai iyaun, naatu bowabow kakafin ana siboromih matar. Naatu bowabow kakafih orot babin wanawanahimaim etei kusaisiren.
4 Jʉ̃menijicʉ d̶arejaquemavʉ nópe, d̶are d̶acʉyʉ majare caiye ʉ̃i d̶aicõjeiyepe me. Majarecabu d̶abevʉ yópe maje baju ʉrõpe. Ʉbenita majarecabu d̶aivʉ yópe ñai Espíritu Santoi ʉrõpe ʉ̃i parʉéque.
4 God iti bowabow sinaf, saise ofafar ana tur eo’o i hinan wanawanatamaim hinamatar, men biyat ana kokomaim tanama, baise Ayubin ana kokomaim tanama.
5 Ina põeva d̶aivʉ yópe ne baju d̶aiyʉe d̶aicõjeiyepe ne majiéque máre, nácapũravʉ dápiad̶ama ne baju ʉede. Ʉbenita ina põeva d̶aivʉ yópe ñai Espíritu Santoi d̶aicõjeiyepe ʉ̃i majiéque, nácapũravʉ dápiad̶ama ñai Espíritu Santoi ʉede.
5 Sabuw iyab biyah ana naniyanamaim tema’am hai naniyan tutufin etei i nati’imaim ebobonawiyih. Baise sabuw iyab Anun Kakafiyin ana kokomaim tema’am, hai not tutufin etei Anun ana kokomaim tesisinaf.
6 Mʉja dápiarĩ d̶aivʉ baru mʉje ũmei ʉede, mʉjacapũravʉ jãve yaivʉ bácavʉpe paivʉbu, coateivʉ Jʉ̃menijicʉre jarʉvarĩ. Ʉbenita mʉja dápiarĩ d̶aivʉ baru ñai Espíritu Santoi ʉede, mʉjacapũravʉ jãve apʉrivʉ, cãrijimena me cʉrivʉbu mʉja Jʉ̃menijicʉque.
6 Turobe orot babin ana notamaim nabobonawiyi boro morob wan inayen. Baise Anun Kakafiyin ana notamaim nabobonawiy boro yawas naatu tufuw inab.
7 Que baru ñai põecʉ dápiarĩ d̶ayʉ baru ʉ̃i baju ʉede, maucʉvarĩ jʉ abebi Jʉ̃menijicʉre. Aru jãve ye d̶aicõjeñʉ bʉojabebi Jʉ̃menijicʉre ʉ̃i bajure máre.
7 Anayabin sabuw iyab biyah ana kokomaim kakafih ebobonawiyih i God ana kamabiy temamatar, naatu men karam boro God ana ofafar babanamaim hinama.
8 Que baru ina põeva d̶aivʉ ne baju ʉede ne majiéque jãve Jʉ̃menijicʉre torojʉre d̶arĩ bʉojabema na.
8 Sabuw iyab biyah ana kokomaim ebobonawiyih men karam hiwa’an God niyasisir.
9 Ʉbenita mʉjavacari, ñai Espíritu Santoi cʉe boje mʉjaque, mʉja d̶abevʉ yópe mʉje baju ʉrõpe mʉje majiéque. Quénora d̶aivʉbu mʉja yópe ñai Espíritu Santoi ʉrõpe ʉ̃i majiéque. Ácʉ põecʉ cʉvabecʉ baru ñai Espíritu Santore ʉ̃́que, Cristo jicʉ ãmemi ʉ̃.
9 Baise kwa i men biya ana kokomaim ebobonawiyi, baise Anun Kakafiyin. Anayabin God Anunin i kwa wanawanamaim ema’am. Orot yait Keriso Anunin men wanawananamaim ema’ama, i men Keriso nowan.
10 Ʉbenita mʉjacapũravʉ cʉrivʉbu Jesucristoque cũinávʉpe. Aru ñai Espíritu Santo apʉre d̶aibi mʉjare. Mʉje baju coapa yópe yaivʉ bácavʉpe coateivʉtamu mʉja mʉje ãmeina d̶aiyʉe boje. Ʉbenita mʉjavacari apʉrivʉ me cʉrivʉbu cãrijimena Jʉ̃menijicʉque “Boropatebevʉ mʉja ji jã́inore”, ʉ̃i arĩ coyʉiye báque boje Jesucristoi d̶acaiyede mʉjare.
10 Baise Keriso kwa wanawanamaim ema’am, imih God buwi yawas kwama’am. Basit biya i boro namorob anayabin bowabow kakafin awan karatan, baise ayub i yawasin anayabin ayub ana yawas i mutufurin.
11 Aru Jʉ̃menijicʉ ñai Espíritu Santore nacovare d̶arejaquemavʉ Jesucristore yainore jarʉvarĩ. Ñai Espíritu Santoi cʉe boje mʉjaque, apʉre d̶acʉyʉme mʉje bajuáre, mʉje cʉvarãjiyepe ayʉ mamaũme. Aru iye mamaũmeque mʉja cʉvarãjaramu parʉéde, d̶arãjivʉ no mearore yópe mʉje d̶aiyʉepe.
11 Naatu God Anunin Jesu morobone biyawas kwa wanawanamaim ema’ama. Keriso morobone biyawas na’atube kwa auman boro i Anunin kwa wanawan ema’am imaim biya yawas nitin.
12 Mʉja, jívʉ, que baru d̶aiye jaʉvʉ majare ñai Espíritu Santoi majiéque, yópe ʉ̃i ʉrõpe. D̶aiye jaʉbevʉ majare yópe maje baju ʉrõpe maje majiéque.
12 Isanimih, taituwou, it i bowabow hitit, baise men biyat ana kokomaim tanasinafumih.
13 Mʉja d̶aivʉ baru yópe maje baju ʉrõpe mʉje majiéque, jãve coatede d̶aimaramu mʉja Jʉ̃menijicʉre jarʉvarĩ caride. Aru Jʉ̃menijicʉ ñájine d̶acʉyʉme mʉjare cainʉmʉa. Ʉbenita mʉja dajocaivʉ baru mʉje ãmeina teiyede caride, aru mʉja d̶aicõjemevʉ baru mʉje ãmeina d̶aiyʉede mʉje bajure, ñai Espíritu Santoi cad̶ateiyeque jãve me cʉrivʉbu cãrijimena Jʉ̃menijicʉque.
13 Anayabin kwa biya ana kokomaim kwanama’am na’at boro kwanamorob. Baise Anun Kakafiyin ana kokomaim kwanama’am na’at, biya ana kokok kakafih etei boro nimuruben. Naatu kwa boro yawas kwanama,
14 Caivʉ ina Jʉ̃menijicʉi mára d̶aivʉbu yópe Espíritu Santoi ʉrõpe, ʉ̃i jaboteimarape paivʉ.
14 anayabin sabuw iyab God Ayubin ebobonawiyih i God natunatun.
15 Javede jidʉrivʉ barejaquémavʉ mʉja Jʉ̃menijicʉre. Ʉbenita ñai Espíritu Santo, Jʉ̃menijicʉi daroimʉ mácʉ, yebacavʉpe tede d̶abebi mʉjare yópe mʉje d̶aicõjemenajiyepe ayʉ bedióva cojedeca mʉje ãmeina d̶aiyʉeque. Que baru jidʉre d̶abebi ʉ̃ mʉjare. Mʉja jidʉbevʉ coateiyede Jʉ̃menijicʉre jarʉvarĩ, mʉje ãmeina teiye boje. Nópe vaibéquiyebu mʉjare. Quénora ñai Espíritu Santo majide d̶aibi mʉjare, cʉrãjivʉre yópe Jʉ̃menijicʉi ʉrõpe. Que d̶ayʉ ñai Espíritu Santo ʉ̃i majiéque “mʉ, jipacʉ”, arĩ coyʉre d̶aibi majare Jʉ̃menijicʉre.
15 Anayabin God Ayubin kwabaib i men kwa niwa’ani bir ana fairamaim nabonawiy isan kwani’akiramih. Baise Ayubin kwabaib i natunatun anababatun matar isan kwabai, saise imaim fair tanab isan tanarerey tanao, “Abba! Tamaiya!”
16 Ñai Espíritu Santo cʉbi maje ũmei, majide d̶acʉyʉ majare Jʉ̃menijicʉi mára jʉed̶ojĩnape paivʉre.
16 I Ayubin it ayubit bairi hita’imon teo’orereb it i God natunatun.
17 Jʉ̃menijicʉi máramu maja. Que baru jacopʉrãjaramu ʉ̃́re caiye iye Jʉ̃menijicʉi mearo d̶acaiyede, ʉ̃i jíquiyede ʉ̃i põevare. Aru jacopʉrãjaramu maja Jesucristoque iye Jʉ̃menijicʉi jíquiyede ʉ̃́re. Ʉbenita Jesucristope ãrojamevʉ maja cãreja. Que baru ñájivʉbu Jesucristope ijãravʉi. Aru ñájivʉ baru caride, jãve cũinájãravʉ baquinó meara baju barãjáramu maja yópe Jʉ̃menijicʉi ʉrõpe, Jesucristope. Aru Jʉ̃menijicʉ “Mearamu mʉja”, arĩ coyʉcʉyʉme majare.
17 It i natunatun imih sawar abisa i ana sabuw isah ebobotan boro bairi tanab yaun. Naatu abisa God Keriso isan ebobotan boro bairi tanab yaun. Keriso ana biyababan bairi tanafafaram na’at ana marakaw boro bairi tanafaram.
18 Jãve majivʉ yʉ ʉrarõ mearore Jʉ̃menijicʉ d̶acacʉyʉre majare, maje torojʉrãjiyepe ayʉ maje ũmei ʉ̃i oatʉvaquiyede majare yópe ʉ̃i ʉrõpe. Que baru ye baju ãmevʉ majare maje ñájiyede ijãravʉre, maje cʉede yópe Jʉ̃menijicʉi ʉrõpe d̶aiye jaʉé boje cãreja.
18 Anababatun au’uwi, biyababan iti boun tabai tabi’akir, mar boro ana marakaw nabirerereb hairi tanafufufun, nati marakaw i ra’at kwanekwan men biyababan hairi ta’imon.
19 Caivʉ Jʉ̃menijicʉi cʉed̶aimara napini coreivʉ, pare jã́iyʉrivʉbu Jʉ̃menijicʉi oatʉvaquiyede caivʉ ʉ̃i márare yópe ʉ̃i ʉrõpe, mamaũmeque meara baju.
19 Anayabin baimataren sawar tutufin etei God natunatun bow tit bairerereb isan, yah kusikus iwa’an hima hi’uroron tinuwanuw.
20 Caiye iye Jʉ̃menijicʉi cʉed̶aiye báque “Yópe vaiquíyebu” ʉ̃i aiye báquedeca, vaibévʉ yópe ʉ̃i ʉrõpe. Caiye bíjare nʉivʉ. Ʉbenita ʉ̃i cʉed̶aiye báque cũináro ye bíjabevʉ. Quénora Adán mácʉi ãmeina teni ʉ̃i jʉ abe báque boje Jʉ̃menijicʉre, Jʉ̃menijicʉ bíjaicõjenejaquemavʉ diede. Ʉbenita cainʉmʉa ãmeniduiyebu yópe. Quénora caivʉ Jʉ̃menijicʉi cʉed̶aimara napini coreivʉbu, Jʉ̃menijicʉi mead̶aquiyepe aivʉ caiye iye ʉ̃i cʉed̶aiye báquede yópe ʉ̃i aiye báquepedeca.
20 Orot ta’imon ana kakafinamaim baimataren sawar tutufin etei higabiyoy, men i akisih hai kokomaim baise God ana kokomaim sinaf.
21 Caiye Jʉ̃menijicʉi cʉed̶aiye báque bíjare nʉiye jaʉvʉ javede aru caride máre, yópe yebacavʉre ne d̶aiye jaʉépe ne jabocʉi d̶aicõjeiyede. Ʉbenita cũinájãravʉ baquinó Jʉ̃menijicʉ dajocare d̶acʉyʉme diede. Aru mamaro mearo d̶acʉyʉme ʉ̃ caiyede. Quédeca ʉrarõ meara d̶acʉyʉme caivʉ ʉ̃i márare.
21 Iti baimataren sawar etei veya ta hai bai’akirane hibat timunumun boro hinabotaitih hinatit God natunatun bairi marakaw gewasin hinafaram.
22 Maja majidivʉbu javede pʉ caride máre caiye iye cʉed̶aiye báque ñájiyede yópe jʉed̶ocʉ põeteyʉre ñájiyepe.
22 It taso’ob baimataren sawar tutufin kek tufuwamih ebotukwar ana biyababan tebaib na’atube, aneika hima hitef hirererey tana boun tatit.
23 Aru maja máre cʉvarivʉbu ñai Espíritu Santore, Jʉ̃menijicʉi daroimʉ mácʉre majare, mamarʉmʉre maje jʉ arĩ bʉiyede Jesúre. Que baru majavacari napini coreivʉbu dijãravʉre, Jʉ̃menijicʉi ãmeina teiye cʉbede d̶aquijãravʉ baquinóre majare coapa, maje cʉrãjiyepe Jʉ̃menijicʉi márava, yópe ʉ̃i ʉrõpe.
23 Men baimataren sawar akisin hima hitef tererereyamih, baise it auman wanawanatamaim hamenamo erererey auman tama takakaif, God nan ni’obaiyit it i natunatun.
24 Jʉ̃menijicʉ mead̶arejaquemavʉ majare. Majare napini corede d̶arĩ ʉ̃i d̶aquiyede yópe ʉ̃i aiye báquepedeca, mead̶arejaquemavʉ majare. Ʉbenita jã́ivʉ iye maje napini coreiyede, jãve napini coreiye ãmevʉ die. Põecʉ cʉbebi napini coreyʉ iyede ʉ̃i jave jã́iye báquede.
24 Anayabin it nuhifotamaim iyawasit. Abisa isan nuhit fot tama’am i tabaika, aisim boro ibanak sawar tabo isan nuhit nafot tanama tanakaif.
25 Ʉbenita napini coreivʉ baru iye maje jã́mene cãreja, napini coreiye jaʉvʉ majare.
25 Baise sawar abisa men tai’itin nuhit nafot tanama tanakakaif na’at, it boro yatet nanub tanama tanakaif.
26 Quédeca ñai Espíritu Santo cad̶atecʉdayʉbe majare, parʉbevʉre, maje mearore d̶aiye majibe boje. Maje ʉrarõ majibe boje, jẽniaiye jaʉrõre Jʉ̃menijicʉre majibevʉ maja. Aru aipe d̶arĩ jẽniainore máre majibevʉ maja. Que baru ñai Espíritu Santovacari, maje coyʉiyʉede majicʉ, jẽniacaibi Jʉ̃menijicʉre majare boje. Que teni ũme coturĩ, coyʉibi Jʉ̃menijicʉre iye maje coyʉiyʉede, maje yávaiye majibeque.
26 Ef nati ta’imon it ata ririm ana veya i Ayubin ena it baibais ebitit. Anayabin it mi’itube o yoyoban isan ana ef men taso’ob. Baise i Ayubin it isat tef rerey eyoyoyoban wainit, turamaim men karam boro tanao.
27 Ñai Espíritu Santo jẽniacaibi Jʉ̃menijicʉre parʉrõreca, cad̶atecʉyʉ Jʉ̃menijicʉi põevare yópe Jʉ̃menijicʉi ʉrõpe. Que baru Jʉ̃menijicʉ, caivʉ põeva ne dápiaiyede majicʉ, majibi Espíritu Santoi dápiarĩ d̶aiyʉede.
27 Naatu God dogorot nutitiy i’itin, Ayubin ananot i so’ob, anayabin Ayubin God ana sabuw isah eyoyoyoban i God ana kokomaim esisinaf.
28 Maja majidivʉbu Jʉ̃menijicʉre ʉrivʉ baru, Jʉ̃menijicʉ cad̶ateyʉre majare cainʉmʉa. Jʉ̃menijicʉ mearo d̶acaibi majare caiye vaiyede majare, ʉ̃i cutuimara mácavʉre. Aru javede, mamarʉmʉre, Jʉ̃menijicʉ majidejaquemavʉ aipe ãrojarivʉre d̶acʉyʉ majare, ʉ̃i cutuimara márajivʉre.
28 Naatu taso’ob, sawar etei God esisinaf i gewasih sabuw iyab tibiyabuw isah, sabuw iyab i ana kokomaim ea’afih isah.
29 Jipocamia Jʉ̃menijicʉ beorejaquemavʉ ʉ̃ jina márajivʉre. Ʉ̃i beoimara mácavʉre Jʉ̃menijicʉ epedejaquemavʉ, ʉ̃i mácʉpe paivʉ barãjiyépe ayʉ aru mamacʉ némamicʉpe páyʉ baquiyépe ayʉ obedivʉ jẽneboi.
29 Sabuw iyab God erurubinih i so’obabo erurubinih. I akisin yasairih hina i Natun ana’itinabe himatar, saise i Natun i baitumatumayah etei tuwah hai ain na’atube.
30 Aru ʉ̃i epeimara mácavʉre Jʉ̃menijicʉ cutuibi, jʉ arãjiyepe ayʉ ʉ̃i cutuiyede ʉ̃ jina márajivʉva. Aru ʉ̃i cutuimara mácavʉre “Boropatebevʉ mʉja ji jã́inore”, arĩ coyʉibi náre Jʉ̃menijicʉ. Aru ʉ̃i coyʉimara mácavʉ boropatebevʉre Jʉ̃menijicʉ cʉre d̶aibi náre mearava yópe ʉ̃i ʉrõpe.
30 Naatu iyab yayasairih i eafih, naatu iyab ea’afih i yamutufurih, naatu iyab yayamutufurih i ana marakaw bairi faram isan buwih.
31 ¿Aipe arãjidi maja? Jʉ̃menijicʉi cad̶ateiye boje majare, ye baju ãmevʉ apevʉ ne maucʉvarõ majare. Põecʉ cʉbebi ãmed̶arĩ bʉojayʉ maje ũmene.
31 Sawar iti sisinaf isan boro mi’itube tanao? God it isat nabatabat na’at yait boro nagam na’uwit? En anababatun.
32 Jʉ̃menijicʉ jecʉbedejaquemavʉ mamacʉre, mead̶acʉyʉ majare. Quénora jẽni jícarejaquemavʉ ʉ̃́re, ʉ̃i ʉrarõ ñájiquiyepe ayʉ majare boje. Que baru maje majié boje jícayʉre mamacʉ cũinácʉre, ʉ̃i ʉmʉre, majare boje, jãve majidivʉbu d̶acacʉyʉre majare máre mearore quéda jecʉbeda.
32 God taiyuwin Natun men eoharihar, baise it etei siwarit, Natun ta’imonam ata siwar yai. Imih kwanotanot sawar afa’am boro asire baitita’e nama?
33 — ausente —
33 God taiyuwin ana roubinen sabuw gewasih rouw bowabow yait boro baifuwenamaim nagam na’uwih? En anababatun!
34 — ausente —
34 Yait boro God ana sabuw ubar nitih nagam na’uwih? En anababatun! Jesu Keriso akisinamo morob, naatu morobone misir maiye Tamah ana asukwafune mare isat ma eyoyoyoban.
35 Ye coatede d̶arĩ bʉojabevʉ majare Cristore, majare ʉcʉre, jarʉvarĩ. Maja ñájivʉ baru, aru chĩoivʉ baru, aru ãmeina yávaimara maru, aru ãvʉé ijimara maru ãiye cʉbedu, aru cuitótecaje cʉbedu, aru jidʉrivʉ baru jidojae boje, aru boarĩ́ jarʉvaimara maru máre, caiye iye boje ye coatede d̶aimara ãmenajaramu maja Cristore jarʉvarĩ.
35 Imih yait boro Keriso ana yabowane nakusibit, yare men karam nakusibit, o yawas fokarih, roukoukuwen, baimar kakafin, sawar en, obiruwen, o morob?
36 Aru iye boaiye borore javede Jʉ̃menijicʉ, yópe arĩ, toivaicõjenejaquemavʉ cũinácʉ ʉ̃i yávaiyede coyʉcaipõecʉ bácʉre:
36 Buk Atamaninamaim eo na’atube,
37 Ʉbenita majacapũravʉ maje mauva ne ãmeina d̶abemaramu. Quénora Jʉ̃menijicʉ pʉeno meare d̶aibi majare ne ãmeina d̶arĩduiyedeca, ʉ̃i ʉeque ʉ̃i jã́d̶ovaiye báquede Cristoi yaijãravʉi. Cad̶atevaibi majare, d̶acʉyʉ pʉeno meara márajivʉ.
37 En baise, Keriso aki biyabuwi i wanawananamaim sawar etei hai fair aki aisnowaten.
38 Yʉ jãve majivʉ iyede: Ye majare coatede d̶arĩ bʉojabevʉ Jʉ̃menijicʉre, majare ʉcʉre, jarʉvarĩ. Maje yaidú, Jʉ̃menijicʉ ʉbi majare. Aru maje cʉru ijãravʉre obediʉjʉa, Jʉ̃menijicʉ ʉbi majare máre. Aru ángeleva, aru jabova, aru cavarõi parʉrivʉ máre ye majare coatede d̶arĩ bʉojabema Jʉ̃menijicʉre jarʉvarĩ. Nopedeca caiye iye cari jãravʉ vaiye boje, aru caiye iye apejãravʉa baquiyé vaiquíye boje máre ye majare coatede d̶aimara ãmenajaramu maja Jʉ̃menijicʉre, majare ʉcʉre, jarʉvarĩ.
38 Imih ayu aso’ob anababatun men karam boro sawar ta imaim Keriso ana yabowane nakusibitamih, men morob, men yawas, men tounamatar, men Demon, men mar iti boun, men mar boro enan, men fair
39 Aru maja nʉivʉ baru ijãravʉ pʉenoi aru jia ʉrad̶a ʉ̃mʉjʉrõ jívʉi máre, coatede d̶aimara ãmenajaramu maja Jʉ̃menijicʉre, majare ʉcʉre, jarʉvarĩ. Que baru jãve ye cʉbenore cʉed̶aino mácarõ boje maja coatede d̶aimara ãmenajaramu Jʉ̃menijicʉre, majare cʉed̶ayʉ bácʉre, jarʉvarĩ. Majidivʉbu maja aipe Jʉ̃menijicʉi ʉrarõ ʉrõre majare, Jesucristoi mearo d̶acaiye báque boje majare. Que baru cʉrivʉtamu maja Jesucristoque cũinávʉpe.
39 men yate mar, men me baban, men sawar ta himamatar wanawanahimaim boro God ana yabow ata Regah Jesu Keriso wanawananamaim ema’am nakusibit tanatitamih, en anababatun.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Romanos 8, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.