Mateus 25
Majepacʉ jʉ̃menijicʉi yávaiye mamaene coyʉitucubo (CUBNT) vs AAI
1 Yópe arĩ, jã́ri dápiarĩ ñʉje d̶arãjiyepe ainoque buedejame Jesús:
1 “Nati ana veya’amaim mar ana aiwob itinin i boro baibitar nah ten biyah numin tabin boubun itinamih hai ramef hibow hinan na’atube.
2 Cũinápʉrʉpe paivʉ nácavʉ majibevʉ batequémavʉ. Aru apevʉ cũinápʉrʉpe paivʉ nácavʉ majidivʉ batequémavʉ.
2 Baibitar five i not wairafih, naatu baibitar five i men not wairafih.
3 Ina majibevʉ, ne nʉvaiyede ne pẽoibʉare, neore nʉvametequemavʉ.
3 Baibitar men not wairafih hai ramef hibow, baise karisin men ta hirirabar hibaimih.
4 Ʉbenita ina majidivʉ, ne nʉvaiyede ne pẽoibʉare, nʉvaquemavʉ ne neobʉare máre neoque.
4 Baibitar five not wairafih hai ramef hibow naatu kibubumaim karisin hirirbaren hibow auman hin.
5 Ñai pʉrʉbʉoyʉ ʉ̃i dabe boje cãreja, caivʉ ina bojʉrõmiva cãquemavʉ.
5 Tabin boubun ana orot men saise na, baibitar isan hima hikakaif matah fot hi’inurir hi’in.”
6 ’Ʉbenita ñami corica baji cod̶oboboiyede jápiaquemavʉ na. “Jã́jara. Ñai pʉrʉbʉoyʉ daibi. Ʉ̃́re copʉ etajarã mʉja”.
6 “Fainaiwan sabuw fanah sibisib hinowar, ‘Tabin boubun ana orot enan kwana kwa’itin.’”
7 Diede jápiarĩ, caivʉ ina bojʉrõmiva coedaquemavʉ. Aru ne pẽoibʉare mead̶aquemavʉ na.
7 “Imaibo baibitar ten hi’inu’in himisir, hai ramef matah hibobaituturen naatu hito’aben.
8 Que teni ina majibevʉ, yópe arĩ, jẽniariduquemavʉ ina majidivʉre, “Ñʉje pẽoibʉa cod̶aibʉatamu. Que baru jíjarã ñʉjare majióvarijĩno mʉje neoquede”, arĩduquemavʉ na.
8 Baibitar men not wairafih turahinah not wairafih isah hio, ‘A karisin turin kwaibaisi, aki ai ramef temomorob.’”
9 Ʉbenita ina majidivʉ, yópe arĩ, coyʉquemavʉ náre, “Bi, jíbevʉ mʉjare. Neo eabequiyebu ñʉjare aru mʉjare máre. Quénora neore bojed̶ainoi bojed̶arãnʉjara mʉja, ĩnajivʉ mʉjeva”, aquemavʉ na.
9 “Baise baibitar five not wairafih hiyafutih hio, ‘Men karam boro kwa turin anit naatu aki turin anab. Gewasin boro kwanan sabuw biyahimaim kwabo isa kwanatobon.’”
10 Ne neore bojed̶arãnʉiyede, ñai pʉrʉbʉoyʉ daquemavʉ. Ina bojʉrõmiva mead̶aivʉ bácavʉ ecoquemavʉ ʉ̃́que, ãrajivʉ torojʉve teinoi. Aru no cʉ̃rami jedevacobede biequemavʉ.
10 “Basit baibitar karisin tobonamih hinan ufut, tabin boubun ana orot natit, baibitar five hibobuna hima’am bairi hin tabin ana yasisir wanawanan hirun etawan hitufabon.”
11 No yóboi ina bojʉrõmiva mead̶abevʉ bácavʉ edaquemavʉ torojʉve teiñami máre. Aru yópe arĩ, “Mʉ, ñʉje jabocʉ, voacajacʉ ñʉjare”, jẽniariduquemavʉ.
11 “Men manin baibitar five hina hitit hi’afririy ‘Regah, Regah, etawan kubotawiy arun!’”
12 Ʉbenita ñai pʉrʉbʉoyʉ yópe aquemavʉ náre: “Jãve coyʉyʉbu mʉjare: Jívʉ ãmevʉ mʉja. Mʉjare coreóvabevʉ yʉ”, aquemavʉ ʉ̃ ina bojʉrõmiva majibevʉre, arejame Jesús.
12 “Baise orot efatait eo, ‘Anababatun a tur ao’owen, ayu men aso’ob kwa iyab.’”
13 Aru buede nʉrejame Jesús:
13 “Isan imih mata to niwa’an kwanama, anayabin veya o sumar men kwa so’ob, mar biy boro iti sawar hinamatar.”
14 Yópe arĩ, jã́ri dápiarĩ ñʉje d̶arãjiyepe ainoque buedejame Jesús:
14 “Maramaim mar ana aiwob itinin ta i iti na’atube. Orot ef yok bainanawan isan bobobunabuna ana veya; ana akir wairafih e’afih hina ana sawar kaifen isan faramih.
15 Cũinácʉ nácacʉre epequemavʉ cũinápʉrʉpe paimil tʉrava tãutʉratʉravare. Apecʉ nácacʉre epequemavʉ pʉcamil tʉrava tãutʉratʉravare. Aru apecʉre epequemavʉ cũinámil tʉrava tãutʉratʉravare. Ne majiépe epequemavʉ náre coapa. Caiye iyede epeniburu yóboi, nʉquemavʉ ñai ʉ̃mʉ.
15 Hai so’ob ana fofoninamaim orot ta ana kabay 5,000 itin, orot ta 2,000, orot ta 1,000. Imaibo i ana nanawan busuruf in.
16 Ñai memecaipõecʉ jacopʉyʉ bácʉ cũinápʉrʉpe paimil tʉrava tãutʉratʉravare bojed̶acʉnʉquemavʉ dieque. Aru eaquemavʉ ape cũinápʉrʉpe paimil tʉrava tãutʉratʉravare.
16 Akir wairafin 5,000 baib in banikamaim yari’iy in bowabow, 5,000 tafan hiya’abar bai.
17 Quédeca ñai memecaipõecʉ jacopʉyʉ bácʉ pʉcamil tʉrava tãutʉratʉravare bojed̶acʉnʉquemavʉ dieque. Aru eaquemavʉ ape pʉcamil tʉrava tãutʉratʉravare.
17 Akir wairafin bairou’abin i na’atube sinaf. Kabay 2,000 bai in imaim ma bikukumiyaw 2,000 tafan hiya’abar bai.
18 Ʉbenita ñai memecaipõecʉ jacopʉyʉ bácʉ cũinámil tʉrava tãutʉratʉravare ũcʉnʉquemavʉ joborõi, yavecʉyʉ ditʉrava, ʉ̃i jabocʉi tãutʉratʉravare.
18 Baise akir wairafin ta ana kabay 1,000 baib i mutufor in hub bai regah ana kabay hub iwan taunafut in.
19 ’Obedijãravʉa yóboi, ñai jabocʉ copaidaquemavʉ. Corevacʉdaquemavʉ ne bojed̶aiyede ʉ̃i epeiye báqueque náre.
19 “Hima manin maiyow, imaibo akir wairafih hai orot ukwarin matabir na tit, naatu hai bowabow nuteteyan itah.
20 Ñai jacopʉyʉ bácʉ cũinápʉrʉpe paimil tʉrava tãutʉratʉravare nʉquemavʉ ʉ̃i jabocʉ yebai. Nʉvaquemavʉ caipʉcapʉrʉape paimil tʉrava tãutʉratʉravare. Aru aquemavʉ, “Mʉ, ji jabocʉ, mʉ epeávʉ̃ cũinápʉrʉpe paimil tʉrava tãutʉratʉravare yʉre. Diede bojed̶arĩ, ĩ́vʉ yʉ ape cũinápʉrʉpe paimil tʉrava tãutʉratʉravare”, aquemavʉ ʉ̃.
20 Naatu akir wairafin kabay 5,000 baib na run ana regah nanamaim eo, ‘Regah o 5,000 itu, baise ayu abowabow tafanamaim 5,000 abaib i iti kubai.’”
21 Que baru ñai jabocʉ aquemavʉ ʉ̃́re, “Mearo d̶arebu mʉ. Memecaipõecʉ meacʉbu mʉ. D̶aivʉ mʉ yópe d̶aiye jaʉépe. Mi mearo d̶aiye boje quĩ́jinoque, epequijivʉ mʉre pʉeno baju. Caride torojʉcʉyʉmu mʉ, yópe ji torojʉepe”, aquemavʉ ñai jabocʉ.
21 “Regah iya’afut eo, ‘A merar ayiy, o i bowayan orot gewas naatu bosunusunubayan, bowabow gidigidih ibosunusunub kukakaifen gewas, imih boro anayara’ahi inayen sawar gagamih inakaifen. Kuna kurun au yasisir turin kubai!’
22 Aru ñai jacopʉyʉ bácʉ pʉcamil tʉrava tãutʉratʉravare nʉquemavʉ ʉ̃i jabocʉ yebai. Ʉ̃i jabocʉre aquemavʉ, “Mʉ, ji jabocʉ, mʉ epeávʉ̃ pʉcamil tʉrava tãutʉratʉravare yʉre. Diede bojed̶arĩ, ĩ́vʉ yʉ ape pʉcamil tʉrava tãutʉratʉravare”, aquemavʉ ʉ̃.
22 “Naatu akir wairafin bairou’abin kabay 2,000 baib na run eo, ‘Regah o a kabay 2,000 ibitu i iti, naatu abowabow tafanamaim 2,000 abaib i iti kubai.’
23 Que baru ñai jabocʉ aquemavʉ ʉ̃́re máre, “Mearo d̶arebu mʉ. Memecaipõecʉ meacʉbu mʉ. D̶aivʉ mʉ yópe d̶aiye jaʉépe. Mi mearo d̶aiye boje quĩ́jinoque, epequijivʉ mʉre pʉeno baju. Caride torojʉcʉyʉmu mʉ, yópe ji torojʉepe”, aquemavʉ ñai jabocʉ.
23 “Regah eo, ‘A merar ayiyi, o i bowayan orot gewas naatu bosunusunubayan, sawar matan ta ibosunusunub kukakaifen gewas. Imih boro anayara’ahi inayen sawar moumurihika inakaifen. Kuna kurun au yasisir turin kubai.’
24 ’Ʉbenita ñai jacopʉyʉ bácʉ cũinámil tʉrava tãutʉratʉravare nʉquemavʉ ʉ̃i jabocʉ yebai. Ʉ̃i jabocʉre aquemavʉ, “Mʉ, ji jabocʉ, jidojacʉbu mʉ. Mʉ ĩñʉmu apecʉ ʉ̃i epeiye báquede. Aru mʉ jẽñʉmu apecʉ ʉ̃i oteiye báquede.
24 “Imaibo akir wairafin baitonin kabay 1,000 baib na run eo, ‘Regah ayu aso’ob, o i a tur fokarin, turanah hai masaw o aribe kufafaur naatu turanah nowah o kutatanumabe kutaratar.
25 Que baru jidʉvʉ yʉ mʉre. Aru yavecacʉ mi tãutʉrare joborõ jívʉi. Yui cʉvavʉ mi tãutʉrare”, aquemavʉ ʉ̃.
25 Imih ayu o isa abir. A kabay abai an hub agais aibun inu’in, iti abai ana abit maiye kwitin.’
26 — ausente —
26 “Ana Regah iya’afut eo, ‘O i orot kakaf nokonokow anababatun! O iso’ob, ayu i tebob nonowatih afafour naatu tetatanum nonowatih ataratar.
27 — ausente —
27 Gewasin au kabay banikamaim itayi ta’in tabowabow, ayu atanan, saise tafan hitaya’abar auman hitutu atab.’
28 Que baru ñai jabocʉ apevʉre ĩ́cõjeni aquemavʉ, “Ĩjara ʉ̃́re jocarĩ yo cũinámil tʉrava tãutʉratʉravare. Aru jíjarã ñai caipʉcapʉrʉape paimil tʉrava cʉvacʉre.
28 “Naatu orot ukwarin eo, ‘Kabay iti orot umanamaim kwabosair kwabai kwan akir wairafin kabay 10,000 baib i kwaitin.
29 Caivʉ cʉvarivʉ jacopʉrãjarama pʉeno baju, cʉvarãjivʉ ʉrarõ baju. Ʉbenita caivʉ dápiaivʉre cʉvarivʉpe apevʉ pʉeno, caiyede náre ĩcʉyʉmu yʉ.
29 Anayabin orot yait uman ebi’e’etaw boro sawar tafan hinaya’abar moumurihika nabow isan nakaram. Baise orot yait uman nutanub ema’am biyanamaim sawar etei’imak boro hinabosairen.
30 Aru ñai memecaipõecʉ yʉre cad̶atebecʉre jaetovajarã joai ñeminoi, ʉ̃i jʉ abe boje yʉre, ʉ̃i coatequiyepe aivʉ yʉre jarʉvarĩ. Noi põeva chĩoivʉ orĩ, cʉrãjarama. Aru jararĩ, cõpi cũrajarama na”, arĩ buedejame Jesús.
30 Imih iti akir wairafin nukunukuwin kwabai kwan kwarauw ufun gugumin wanawanan ere, nati imaim nama narerey wan nayob nitafofofor.’
31 Yópe arĩ, coyʉrejame Jesús:
31 “Orot Natun ni’aiwob nanan ana maramaim ana tounamatar kakafiyih boro bairi hinan ana urama’am bonamanamarin tafan namare.
32 Ji jipocai cójijinajarama caivʉ ijãravʉi joborõacavʉ. Yópe oteiãimarare coreipõecʉ ʉ̃i beoiyepe ovejavare ĩni cabravare jocarĩ, nopedeca beocʉyʉmu yʉ ina põevare.
32 Naatu tafaram wanawanan sabuw tutufin etei boro hinaru’ay Jesu nanamaim hinabat. Imaibo i boro sabuw nakusib rou’ab hinamatar, nabatanenayan sheep naatu goat bairi ekukusibih na’atube.
33 Yópe ʉ̃i epeiyepe ina ovejavare ʉ̃i meapũravʉi aru ina cabravare ʉ̃i cãcopũravʉi, nopedeca beorĩ epecʉyʉmu yʉ ina põevare.
33 Sheep i boro uman ana asukwafune hinabat naatu goat boro uman ana beyawane hinabat.”
34 ’Beorĩburu yóboi, acʉyʉmu yʉ, caivʉ ne jabocʉ, ina põeva meara ji meapũravʉi cʉrivʉre, “Dajarã mʉja. Mʉjamu jipacʉi mearo d̶acaimara. Ji jaboteimara májara mʉja. Jipacʉ Jʉ̃menijicʉ ʉ̃i cʉed̶aiye báquedata caiyede, mead̶acarejaquemavʉ yo jaboteinore mʉjare boje.
34 “Imaibo aiwob orot boro sabuw uman ana asukwafune isah nao, ‘Kwa i Tamai ebigegewasini, kwana mar ana aiwob nowamih kwabai. Anayabin tafaram matara’e ana veya God kwa isa yabuna.
35 Yʉre ãvʉé ijiteavʉ̃. Aru ãiyede jiavʉ̃ mʉja yʉre. Yʉre cũiñóavʉ. Aru ũcuiyede jiavʉ̃ mʉja yʉre. Joai cucʉdacacʉ mʉje yebai. Aru yʉre copʉ etavʉ̃ mʉja.
35 Ayu bayumih amomorob bay kwaitu, sikau mamamah harew kwaitu atom, abinanawan au merar kwayi a baremaim ama ra’at ama.
36 Cuitótecaje cʉvabetecacʉ yʉ. Aru ji doiyeva jiavʉ̃ mʉja yʉre. Ijimʉ matecácʉ yʉ. Aru ji yebai curãdavʉ̃ mʉja. Jabova ne bʉoimʉ matecácʉ yʉ ãmeina teivʉre jẽni jacoiñami jívʉi. Aru yʉre jã́radavʉ̃ mʉja noi”, acʉyʉmu mʉjare.
36 Segar ama’am faifuw kwaitu aus, asawow ainu’in, kwakaifu naatu dibur bar ama’am kwana kwainanawanu.’”
37 Que ayʉre, ina põeva meara, ji meapũravʉcavʉ, yópe arãjarama yʉre: “Mʉ, ñʉje jabocʉ, ¿aipiyede mʉre ãuyaiyʉre jã́ri, ãiyede jiarĩ ñʉja? ¿Aipiyede mʉre cũiñóimʉre jã́ri, ũcuiyede jiarĩ ñʉja?
37 “Sabuw gewasih boro hiniya’afut hinao, ‘Regah mar biyika bayumih imomorob ai’it bay ait, o sika mamamah harew ait itom?
38 ¿Aipiyede mʉre joai cucʉdayʉre jã́ri, copʉ etarĩ ñʉja? ¿Aipiyede mʉre cuitótecaje cʉvabecʉre jã́ri, mi doiyeva jiarĩ ñʉja?
38 Naatu biyika inanawan inan ai’it a merar ayiy abuwi ai sebomaim imara’at? O segar ima’am faifuw ait ius?
39 ¿Aipiyede mʉre ijimʉre aru mʉre ne bʉoimʉre jã́ri, jã́radarĩ ñʉja?” arãjarama yʉre.
39 Naatu mar biyika isawow inu’in akaifi, o dibur bar ima’ama ainanawani?’”
40 Aru yʉ, caivʉ ne jabocʉ, acʉyʉmu náre: “Jãve coyʉyʉbu mʉjare: Mʉje cad̶ateiyede cũinájicʉ ina jívʉcacʉre parʉbecʉreca, yʉre mʉje cad̶ateiyepebu”, acʉyʉmu yʉ.
40 “Aiwob orot boro niyafutih nao, ‘Anababatun au’uwi, nati ana veya’amaim ayu taitu gidigidih isah kwasisinaf, i ayu isau kwasinaf.’”
41 ’Dinʉmʉ maquinóre ina põeva ãmenare, ji cãcopũravʉi cʉrivʉre yópe acʉyʉmu yʉ: “Nʉjara mʉja yʉre jocarĩ. Mʉjamu jipacʉi ãmed̶aimara. Nʉjara mʉja toabo cũiméboi. No mead̶aino mácarõre abujuvai jabocʉi cʉrõre ʉ̃i ángelevaque.
41 “Imaibo sabuw ana beyawane hinabatabat isah boro nao, ‘Biyau’umaim kwatit sa’ab kwan. Kwa i orarafen wanawanan kwarun, Demon Mowan ana tounamatar bairi isah wairaf wanatowan hibobogaigiwas kwan imaim kwarun bairi e’arahi.
42 Yʉre ãvʉé ijiteavʉ̃. Ʉbenita ãiyede jíbeteavʉ̃ mʉja yʉre. Yʉre cũiñóavʉ. Ʉbenita ũcuiyede jíbeteavʉ̃ mʉja yʉre.
42 Ayu aa amomorob, men abisa ta kwaitu aan, sikau mamamah harew men kwaitu atom.
43 Joai cucʉdacacʉ mʉje yebai. Ʉbenita yʉre copʉ etabeteavʉ̃ mʉja. Cuitótecaje cʉvabetecacʉ yʉ. Ʉbenita ji doiyeva jíbeteavʉ̃ mʉja yʉre. Ijimʉ matecácʉ yʉ. Aru jabova ne bʉoimʉ matecácʉ yʉ ãmeina teivʉre jẽni jacoiñami jívʉi. Ʉbenita yʉre jã́radabeteavʉ̃ mʉja”, acʉyʉmu yʉ.
43 Ai nanawan anan men au merar kwayi a sebomaim amara’at. Segar ama’am faifuw men kwaitu ausimih, a sawow ainu’in, o dibur baremaim ama’am men kwana kwainanawanu.’”
44 Que ayʉre, ina põeva ãmena, ji cãcopũravʉcavʉ, yópe arãjarama yʉre: “Mʉ, ñʉje jabocʉ, ¿aipiyede mʉre ãuyaiyʉre, o cũiñóimʉre, o joai cucʉdayʉre, o cuitótecaje cʉvabecʉre, o ijimʉre, o jabova ne bʉoimʉre jã́ri, ʉbenita mʉre cad̶atebetearĩ ñʉja?” arãjarama na.
44 “Naatu i boro hiniya’afut hinao, ‘Regah, mar biyika o aa imomorob, o harewamih sika mamamah, o ibinanawan, o segar ima’am, o isawow inu’in, o dibur bar ima’am men aibaisimih?’”
45 Aru yʉ acʉyʉmu náre: “Jãve coyʉyʉbu mʉjare: Mʉje cad̶atebede cũinájicʉ ina jívʉcacʉre parʉbecʉreca, yʉre mʉje cad̶atebepedecabu”, acʉyʉmu yʉ.
45 “Imaibo i boro niyafutih nao, ‘Anababatun a tur ao’owen, ayu taitu gidigidih men kwabibaisih, nati i men kwakok ayu kwatibaisu.’”
46 Aru nácapũravʉ nʉrajarama toabo cũiméboi, ñájinajivʉ cainʉmʉa. Ʉbenita ina meara ecorãjarama ji jaboteinore, me cʉrãjivʉ cainʉmʉa, arĩ coyʉrejame Jesús.
46 “Naatu nati sabuw i boro hinan ma’ama wanatowan ana baimakiy hinab. Baise sabuw gewasih boro hinan yawas ma’ama wanatowan hinab hinama hiniyasisir.”
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Mateus 25, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.