Mateus 23
Majepacʉ jʉ̃menijicʉi yávaiye mamaene coyʉitucubo (CUBNT) vs AAI
1 No yóboi Jesús, yópe arĩ, coyʉrejame ina obedivʉ põevare aru ñʉja ʉ̃i bueimarare máre:
1 Imaibo Jesu sabuw rou’ay gagamin naatu i ana bai’ufununayah isah eo,
2 —Jʉ̃menijicʉi yávaiye báquede bueipõeva aru fariseova bued̶ama mʉjare Jʉ̃menijicʉi d̶aicõjeiyede ʉ̃i coyʉiye báquede Moisés bácʉre. Jʉ̃menijicʉi yávaiye jãvene bued̶ama na. Que baru d̶ajarã mʉja yópe ne bueiyepedeca.
2 “Ofafar bai’obaiyenayah naatu Pharisee i Moses ana ofafar etei hisora’ub.
3 Ʉbenita návacari d̶abenama yópe ne bueiyepe. Que baru d̶abejarã mʉja yópe ne d̶aiyepe.
3 Imih abistan tibi’obaiyi i kwanabosiyasiyar, baise men kwani’u’urih. Anayabin abisa teo i men na’atube tisisinafumih.
4 Ne baju dápiaiyepe d̶aicõjed̶ama põevare. Ʉbenita yópe Jʉ̃menijicʉi yávaiye báquepe dápiabenama na. Maiyójajebu iye d̶aicõjeiye ne baju dápiaiye báque. Návacari caiye iyede ye d̶abenama na. Aru ne d̶aicõjeimarare ye cad̶atebenama, ne d̶arãjiyepe aivʉ die maiyójae d̶aiyede.
4 Ofafar fokarih maiyow sabuw tuwabuh hiyara’ah hi’abar tibi’akir, naatu i men kafa’imo boro umah hina’ofere hinibaisih bit nakereremih.
5 Caiye ne d̶aiyede d̶ad̶ama apevʉre jã́icõjenajivʉ, “¿Meara márica na?” ne arĩ dápiarãjiyepe aivʉ. Que baru Jʉ̃menijicʉi yávaiyequede ne toivaino mácarõ yocarã, ne ad̶aino mácarõ quĩ́jitõcua jívʉi bʉod̶ama na. Ditõcuare ne bʉoiyede ne tʉ̃tʉva coapa aru ne ãmuve cãcopũravʉcaãmuve coapa, ʉramea bʉoimeaque bʉod̶ama na, jã́icõjenajivʉ apevʉre. Aru ne cuitótecajea coapa nareicõjed̶ama tʉrʉvacajea ʉracajeare, jã́icõjenajivʉ apevʉre. Que teni apevʉre dápiare d̶aiyʉrĩduyama mearore jívaivʉre Jʉ̃menijicʉre aru jʉ ávaivʉre máre. Ʉbenita nópe dápiajebu põeva náre ʉbenina.
5 “Sawar etei bebeyanamaim tisisinaf sabuw itihimih. God ana Tur ai kanabihimaim hikirum, ukwarih, umah, hai faifuwamaim hikubabaren sabuw itihimih.
6 Torojʉve teinore cʉiyʉma na ñai torojʉve teino upacʉ yebai, apevʉ ne pued̶arãjiyepe aivʉ náre. Judíovai cójijiñamiare ʉma na ne dobae mearoa baji, apevʉ ne jã́rajiyepe aivʉ náre parʉrivʉpe.
6 Hiyuw hai mar tekokok efan gewasih hinabow hinamare hinama, naatu Kou’ay Bar wanawanan tekokok efan gewasih imaim hinama.
7 Aru ʉma na põeva pued̶arĩ ne jacoyʉinore tãibʉi aru “mʉ, bueipõecʉ” ne ainore máre náre.
7 Hai kok gagamin i ahar efanamaim sabuw hinakakafiyih, hai merar hinay hinabora’ara’ahih bai’obaiyenayah gewasih hinarouw.
8 ’Ʉbenita mʉjacapũravʉ “mʉ, bueipõecʉ” aicõjemejara apevʉre mʉja coapa, mʉje dápiaiye boje meara apevʉ pʉeno. Yʉ cũinácʉratamu mʉje bueipõecʉ. Aru cũinátʉrʉbu mʉja, caivʉ cũinávʉpe paivʉ.
8 “Baise kwa men bai’obaiyenayah hinarauw hina’omih. Anayabin kwa etei i ain uf, naatu a Bai’obaiyenayan i ta’imon.
9 Aru ijãravʉcacʉ cʉbebi “mʉ, ñʉjepacʉ, ñʉje jabocʉ” mʉje aimʉ. Nópe abejarã põecʉre. Majepacʉ cũinácʉratame cavarõ mearocacʉ.
9 Men yait ta iti tafaramamaim Tamat kwana’omih, anayabin kwa Tamat i ta’imonamo maramaim ema’am.
10 Aru “mʉ, jabocʉ” aicõjemejara apevʉre mʉja coapa. Yʉ, Cristo, cũinácʉratamu mʉje jabocʉ.
10 Naatu men yait ta kwa isa bai’obaiyenayah narouw nao, anayabin kwa A Bai’obaiyenayan i ta’imon Keriso akisin.
11 Que baru ñai mʉjacacʉ parʉcʉ baiyʉcʉ baru, memecajacʉrĩ mʉjare.
11 Orot gagamin kwa wanawananamaim i orot yait taintuwan isah ebi’akir.
12 Ñai cʉiyʉcʉ me apevʉ pʉeno, parʉbecʉyʉme pʉeno baju. Aru ñai parʉbede d̶aiyʉcʉ ʉ̃i baju apevʉ cãchino, me cʉcʉyʉme pʉeno baju, Jʉ̃menijicʉi mearo d̶acaquiye boje ʉ̃́re, arĩ buedejame ñʉjare Jesús.
12 Orot yait taiyuwin ebobora’ah God boro nayare, naatu orot yait taiyuwin eyayare God boro nabora’ah orot gagamin namatar.
13 Aru yópe arĩ, coyʉre nʉrejame ʉ̃:
13 “Yababan boro kwanab, Ofafar Bai’obaiyenayah naatu Pharisee, wanawanah rerekabih! Sabuw mar ana aiwobomaim run isan hai etawan kwahir, naatu kwa run isan kwakwahir, sabuw afa runamih tisisinaftobon baise kwa men kwabibasit boro hinarun.
14 ’Mʉja, Jʉ̃menijicʉi yávaiye báquede bueipõeva, aru mʉja, fariseova, jʉjovaivʉ, chĩorajaramu mʉja. Jʉ̃menijicʉ ñájine d̶acʉyʉme mʉjare. Jʉjovarĩ ñavad̶avʉ ina nomiópeva ne apejĩene. Aru jẽniad̶avʉ joe Jʉ̃menijicʉque, põeva ne dápiarãjiyepe aivʉ ʉbenina mʉja me Jʉ̃menijicʉre jʉ aivʉpe. Caiye iyede mʉje d̶aiye boje, pʉeno ʉrarõ ñájinajaramu mʉja, mʉje ãmeina teiye boje.
14 Yababan boro kanab, Ofafar Bai’obaiyenayah naatu Pharisee, wanawan rerekabih! Kwafur baibin kwai’a’afiyih hai sawar kwabowabow, naatu iti baifa’i isan kwai’o’orot yoyoban manimanih kwayoyoyoban
15 ’Mʉja, Jʉ̃menijicʉi yávaiye báquede bueipõeva, aru mʉja, fariseova, jʉjovaivʉ, chĩorajaramu mʉja. Jʉ̃menijicʉ ñájine d̶acʉyʉme mʉjare. Joai curãnʉñavʉ mʉja jia ʉrad̶ai aru joborõi máre. Cũinácʉ põecʉre vorãnʉñavʉ, oatʉvarãjivʉ ʉ̃i dápiaiyede, ʉ̃i dápiaquiyepe aivʉ mʉje dápiaiyepe. Aru ʉ̃i d̶aiyede máre oatʉvad̶avʉ̃ mʉja, ʉ̃i d̶aquiyepe aivʉ pʉeno ãmenore, ʉ̃i ñájiquiyepe aivʉ toabo cũiméboi mʉje pʉeno.
15 “Yababan boro kwanab, Ofafar Bai’obaiyenayah naatu Pharisee, wanawanan rerekabih! Tafaram, tafaram un boy kwabai sabuw dogoroh baikitabirin a kou’ayomaim run isan kwa’u’uwih, naatu orot ta’imon kwabai a kou’ayomaim erur i ana kakafin tafan kwaya’abar kwai’afiy kakafin natun matar kwa bairi kwanan kwani’akiramih.
16 ’Mʉja, Jʉ̃menijicʉi yávaiye báquede bueipõeva, aru mʉja, fariseova, jʉjovaivʉ, chĩorajaramu mʉja. Jʉ̃menijicʉ ñájine d̶acʉyʉme mʉjare. “Jʉ̃menijicʉi yávaiye báquede bueni bʉojaivʉbu ñʉja”, ad̶avʉ̃ mʉja põevare ʉbenina. Yópe jã́ri eabevʉ ne jipocateiyepe põevare, mʉja Jʉ̃menijicʉi yávaiye báquede bueni bʉojabenamu. Yópe ʉbenina bued̶avʉ̃ mʉja: “Põecʉ ayʉ baru ‘Ji aiyepe d̶acʉyʉmu yʉ, Jʉ̃menijicʉi cʉ̃rami cʉe boje’, d̶aiye jaʉbevʉ ʉ̃́re. Ʉbenita ayʉ baru ‘Ji aiyepe d̶acʉyʉmu yʉ, úru cʉe boje Jʉ̃menijicʉi cʉ̃rami jívʉi’, d̶aiye jaʉvʉ ʉ̃́re”, ad̶avʉ̃ mʉja.
16 “Yababan boro kwanab! Mata fimih! A bai’obaiyenamaim sabuw kwai’obaiyih kwao, ‘Orot yait Tafaror Bar isan na’obaifaro, nati ana’obaifaro yabin en, baise orot yait Tafaror Bar wanawanan gold isan na’obaifaro, nati anao matanen i nakakafiy.’
17 Mʉjatamu jã́ri eabevʉpe paivʉ mʉje ũmei. Mʉjatamu ãrʉmevʉ. Coreóvabevʉ mʉja Jʉ̃menijicʉi cʉ̃ramine pʉeno parʉrõre caiye iye úru pʉeno. Iye úrubu pʉeno me, die cʉe boje Jʉ̃menijicʉi cʉ̃rami jívʉi.
17 Mata hifim kwabobosa! Sawar menatan i gagamin, gold o Tafaror Bar? Baise Tafaror Bar i gagamin anayabin i wanawananamaim gold i kakafiyih himatar ti’inu’in.
18 Aru yópe ʉbenina bued̶avʉ̃ mʉja: “Põecʉ ayʉ baru ‘Ji aiyepe d̶acʉyʉmu yʉ, Jʉ̃menijicʉre jícaiyede jícaiva cʉe boje ʉ̃i cʉ̃rami jívʉi’, d̶aiye jaʉbevʉ ʉ̃́re. Ʉbenita ayʉ baru ‘Ji aiyepe d̶acʉyʉmu yʉ, Jʉ̃menijicʉre jícaiye boje jícaiva pʉenora ʉ̃i cʉ̃rami jívʉi’, d̶aiye jaʉvʉ ʉ̃́re”, ad̶avʉ̃ mʉja.
18 Iban maiye sabuw kwai’obaiyih kwao, ‘Orot yait sibor ana gem kakafiyin isan nao’obaifaro, nati anao baifaro i yabin en, baise gem kakafiyin afe’enamaim siwar isan na’obaifaro nati ana’obaifaro i nakakafiy.’
19 Mʉjatamu jã́ri eabevʉpe paivʉ mʉje ũmei. Coreóvabevʉ mʉja Jʉ̃menijicʉre jícaivare pʉeno parʉrõre caiye iye jícaiye pʉeno. Iye jícaiyebu pʉeno me, die cʉe boje Jʉ̃menijicʉre jícaiva pʉenora.
19 Mata hifim kwabobosa! Sawar menatan i gagamin, siwar o sibor ana gem kakafiyin tafanamaim siwar tena kakafiyin kakafiyin temamatar i gagamin?
20 Que baru põecʉ ayʉ baru “Ji aiyepe d̶acʉyʉmu yʉ, Jʉ̃menijicʉre jícaiva cʉe boje ʉ̃i cʉ̃rami jívʉi”, jãve aiyʉrõ “Jʉ̃menijicʉre jícaiva aru caiye Jʉ̃menijicʉre jícaiye diva pʉenora”, aiyʉbi ʉ̃.
20 Isan imih orot yait sibor ana gem kakafiyin isan eobaifaro, sawar etei nati gem tafaramamaim ti’inu’in auman isah eobaifaro.
21 Aru põecʉ ayʉ baru “Ji aiyepe d̶acʉyʉmu yʉ, Jʉ̃menijicʉi cʉ̃rami cʉe boje”, jãve aiyʉrõ “Jʉ̃menijicʉi cʉ̃rami aru ñai cʉcʉ noi”, aiyʉbi ʉ̃.
21 Na’atube orot yait Tafaror Bar isan eobaifaro, i God nati wanawananamaim ema’am auman isan eobaifaro.
22 Aru põecʉ ayʉ baru “Ji aiyepe d̶acʉyʉmu yʉ, cavarõ mearo cʉe boje”, jãve aiyʉrõ “Jʉ̃menijicʉi dobarõ mearo aru ñai dobacʉ nore”, aiyʉbi ʉ̃, arejame Jesús.
22 Naatu orot yait mar isan eobaifaro i God ana urama’ama efan isan eobaifaro, anayabin nati i God ana ma’ama efan.
23 Aru yópe arĩ, coyʉre nʉrejame Jesús:
23 “Yababan boro kwanab, Ofafar Bai’obaiyenayah naatu Pharisee, wanawanan rerekabih! Kwa i fiyow yamurih gewasih, bay hai momon, bay matah haibaib gewasih i roumukur kwayai God kwabitin, baise ofafar gagamih ma gewas isan, kabeber, bosunusunub isan eo i kwakwahiren. Ofafar iti i gagamih, gewasin i kwatabosiyasiyar ofafar afa auman.
24 Mʉja d̶ad̶avʉ̃ yópe jã́ri eabevʉ ne jipocateiyepe põevare. Iye parʉbede dápiad̶avʉ̃ mʉja. Que teni d̶ad̶avʉ̃ yópe põecʉ ʉ̃i ĩ́yepe jujicʉre ʉ̃i ũcuidore jocarĩ, ʉbenita ʉ̃i jãrʉóiyepe camello ãmicʉcʉ ãimacʉ ʉracʉre.
24 Bonawiyenayah mata fim! Ofafar rimiyafof totomar i kwarurububuna, baise camel koun butun i kwatotonan.
25 ’Mʉja, Jʉ̃menijicʉi yávaiye báquede bueipõeva, aru mʉja, fariseova, jʉjovaivʉ, chĩorajaramu mʉja. Jʉ̃menijicʉ ñájine d̶acʉyʉme mʉjare. Mʉja joad̶avʉ̃ mʉje ũcuidoare aru jororʉare máre pʉenomia, põeva ne jã́inore. Ʉbenita mʉjavacari tatoiyʉrivʉbu apevʉ ne cʉvaede. Que teni ãmeno baju d̶ad̶avʉ̃ mʉja. Que baru mearo d̶aiye apevʉre mearotamu joare d̶aicõjeiye pʉeno.
25 “Yababan boro kwanab, Ofafar Bai’obaiyenayah, naatu Pharisee wanawanan rerekabih! A kerowas naatu a tew ufuhine i kwasasouwen, baise wanawanah i kato rabirabih, bain, bai’o’orot, kabat, gamin baiyow awan karatan inu’in.
26 Mʉja, fariseova, d̶ad̶avʉ̃ yópe jã́ri eabevʉpe paivʉ ne ũmei. Mʉje joaru mamarʉmʉre ũcuido jívʉi aru jororʉ jívʉi máre, ũcuido pʉeno aru jororʉ pʉeno máre docʉcʉbequiyebu. Quédeca dápiaivʉ baru me, d̶arãjaramu me máre.
26 Mata hifim kwabobosa Pharisee! Gewasin a tew naatu a kerowas wanawanahine wan kwanasouwen, saise ufuhine auman boro hinigewasih.
27 ’Mʉja, Jʉ̃menijicʉi yávaiye báquede bueipõeva, aru mʉja, fariseova, jʉjovaivʉ, chĩorajaramu mʉja. Jʉ̃menijicʉ ñájine d̶acʉyʉme mʉjare. Mʉjatamu yópe yaivʉ bácavʉ ne epeiñamia boriñamiape paivʉ. Diñamiare põeva ne jã́ru jedevai, mead̶amiape ãrojariñamiamu. Ʉbenita diñamia jívʉi, buidíñamiamu yaivʉ bácavʉ ne cũad̶oaque, aru docʉcʉeque máre.
27 “Yababan boro kwanab, Ofafar Bai’obaiyenayah naatu Pharisee. wanawan rerekabih! Kwa a’itinin i rah ufunane tewowab gewas ebatabat na’atube, baise wanawanan i orot babin hai rarik awan karatan masin kakafin.
28 Quédeca põeva ne jã́ru mʉjare, mearape aru mearore d̶aivʉpe ãrojarivʉbu mʉja ne jã́iyede. Ʉbenita mʉje ũmei dápiad̶avʉ̃ jʉjovaivʉpe paivʉ aru ãmenore d̶aivʉpe paivʉ máre.
28 Imih kwa ayumat i nati na’atube, ufunane sabuw matahimaim a’itinin i gewasin, baise wanawananamaim a kakafin naatu a tafasar i ra’at.
29 ’Mʉja, Jʉ̃menijicʉi yávaiye báquede bueipõeva, aru mʉja, fariseova, jʉjovaivʉ, chĩorajaramu mʉja. Jʉ̃menijicʉ ñájine d̶acʉyʉme mʉjare. Mʉja d̶ad̶avʉ̃ mead̶amia cʉ̃ramiare ina Jʉ̃menijicʉi yávaiyede coyʉcaipõeva mácavʉ ne jobocobea báque pʉenoi. Aru mʉja mead̶ad̶avʉ̃ ãrʉriñamia cʉ̃ramiare ina meara mácavʉre.
29 “Yababan boro kwanab, Ofafar Bai’obaiyenayah, naatu Pharisee, wanawan rerekabih! dinab oro’orot hai yawas gewasih naatu sabuw hai yawas mutufurih himomorob hai rah i kwabobuna’en kwama kwabi’aburen.
30 Yópe borocʉrĩ ad̶avʉ̃ mʉja: “Majeñecuva mácavʉ ne cʉrinʉmʉ cʉrivʉ baru maja, ne boarĩ́ jarʉvaiye báquede ina Jʉ̃menijicʉi yávaiyede coyʉcaipõeva mácavʉre cad̶atebejebu maja”, ad̶avʉ̃ mʉja.
30 Naatu kwao, aki ai a’agir hima’am hai veya’amaim bairi ata ma’am aki boro men dinab oro’orot ata rauw hitamorobomih.
31 Ʉbenita mʉjavacari jã́d̶ovad̶avʉ ina Jʉ̃menijicʉi yávaiyede coyʉcaipõeva mácavʉre boarĩ́ jarʉvaivʉ bácavʉpe paivʉre.
31 Imih nati turamaim kwa taiyuw kwao’orereb kwa uwatanah i dinab oro’orot hi’asbunubunuw himorob.
32 Maumejiena iye ãmeina d̶aiyede mʉjeñecuva mácavʉ ne bʉiye báquede bubajarã mʉja, mʉje boarĩ́ jarʉvarãjiyede yʉre, Jʉ̃menijicʉi daroimʉ mácʉre.
32 Imih abisa uwatanah hibubusuruf hisisinaf i kwaisawar nuhi efot.
33 ’¡Mʉja, jʉjovaivʉ, ãd̶avape paivʉbu mʉja! Mʉje toabo cũiméboi ñájinajiyede jocarĩ, dupini nʉivʉ bʉojabenamu mʉja.
33 “Kok hai yumat! naatu kok natunatun! God ana baimakiy boro kwanahaiw?
34 Que baru yʉ daroquijivʉ mʉje yebai Jʉ̃menijicʉi yávaiyede coyʉcaipõevare aru ʉ̃mʉva majidivʉre, aru Jʉ̃menijicʉi yávaiye báquede bueipõevare máre. Apevʉ nácavʉre boarĩ́ jarʉvarãjaramu mʉja. Apevʉre jocʉcʉjaravena pẽvari, boarĩ́ jarʉvarãjaramu. Apevʉre jara popenajaramu maja judíova maje cójijiñamiai. Aru apevʉre cujurãjaramu mʉja ĩmaroa coapa.
34 Isan imih a tur ao’owen, dinab oro’orot, bai’obaiyenayah naatu orot not wairafih boro aniyafarih hinan. Baise boro kwanabow kwanarauw hinamorob, afa boro kwana’onafih, naatu boro kwanarouw hinamorob, afa boro Kou’ay bar wanawanan kwanawabirih, naatu bar merar ta ta’amaim kwaninunih kwanaremor.
35 Que baru Jʉ̃menijicʉ ñájine d̶acʉyʉme mʉjare, caivʉ meara mácavʉ ne yaiye báque boje ijãravʉre, apecʉ ʉ̃i boarĩ́ jarʉvaiye báque boje ñai Abel bácʉre, aru apevʉ ne boarĩ́ jarʉvaiye báque boje caivʉ Abel bácʉi yóbocavʉ bácavʉre máre, pʉ Zacarías bácʉ bajita, Berequías bácʉi mácʉ bácʉre, ñai mʉjacavʉ bácavʉ ne boarĩ́ jarʉvaimʉ mácʉre Jʉ̃menijicʉi cʉ̃rami tãibʉ coricai.
35 Sinaf ana an nati isan, sabuw gewasih himorob hai rara susuwa anabit etei boro kwa tafa nayen baimakiy kwanab. Abel orot gewasin momorob ana veya’ika re na Berakiah natun Zechariah, iti Tafaror Bar naatu sibor kakafiyin hai founamaim kwarab momorob i ana veya’amaim tit.
36 Jãve coyʉyʉbu mʉjare: Mʉja ijãravʉcavʉ ñájinajaramu, mʉje ãmeina d̶aiye boje, arĩ buedejame Jesús.
36 Imih tur anababatun a tur ao’owen, Sabuw himorob hai rara re’er hai bit etei kwa iti boun yawasih kwama’am boro kwanab.
37 Yópe arejame Jesús:
37 “O Jerusalem, Jerusalem! dinab oro’orot etei i’asbunuw himorob, naatu kob abarayah hiyunih hinan etei kabayamaim irauw himorob. Mar etei a kok kwanekwan umau’umaim natunat atabuwih hitan ta’imon hitamatar. Kokorere natunatun ita’imonih ebaba’afuwih na’atube, baise o men kafa’imo baibasit itu.
38 Jã́jara. Dinʉmʉ maquinó mʉje cʉrõre Jʉ̃menijicʉ dajocarĩ jarʉvacʉyʉme.
38 Isan imih a bar a merar boro hinakwahir naowarar.
39 Aru coyʉyʉbu mʉjare: Yʉre jã́menajaramu mʉja cojedeca pʉ jã́d̶ovacʉdayʉre meacʉ bajure jã́ivʉta. Dinʉmʉ maquinóre arãjaramu yópe: “Torojʉe bajad̶éni ñai dayʉre Jʉ̃menijicʉi ãmiái, ʉ̃i parʉéque”, arejame Jesús.
39 A tur ao’owen ayu boro men kwana’itu maiye’emih. Ana maramaim kwanao, ‘Yait Regah wabinamaim enan boro baigegewasin nab.’”
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Mateus 23, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.