Mateus 22
Majepacʉ jʉ̃menijicʉi yávaiye mamaene coyʉitucubo (CUBNT) vs AAI
1 Bedióva cojedeca Jesús, yópe arĩ, buedejame náre apeno jã́ri dápiarĩ ne d̶arãjiyepe ainoque:
1 Naatu Jesu iban maiye oroubon tabo sabuw hai tur eowen eo,
2 —Jʉ̃menijicʉi jaboteinomu yópe cũinácʉ jabocʉi mácʉ pʉrʉbʉoyʉre torojʉve tede d̶ainope.
2 “Mar ana Aiwob ana itinin i boro iti na’atube. Ana veya ta aiwob orot natun tabin isan ana hiyuw bogaigiwas.
3 Ñai torojʉve teino upacʉ jarorĩ, “Nʉjara” aicõjeniduquemavʉ ʉ̃i yebacavʉre ʉ̃i cutuimarare. Ʉbenita ina cutuimaracapũravʉ nʉiyʉbetequemavʉ.
3 Naatu ana akir wairafih iyunih kob hin sabuw iyabowat hiyuw aamih hibowabow isah, baise etei’imak hikwahir hima.
4 Bedióva cojedeca jarorĩ, aicõjeniduquemavʉ apevʉ ʉ̃i yebacavʉre yópe: “Coyʉjarã ina ji cutuimarare yópe: ‘Ji torojʉve teinore mead̶aivʉ yʉ. Boaicõjeivʉ oteivecʉva ʉrarãre aru ina mamara jiacʉrivʉre máre. Caiyede mead̶aivʉ yʉ. Que baru ãranʉjara cari’, ajarã ji cutuimarare”, aquemavʉ ñai jabocʉ.
4 “Imih aiwob orot iban maiye ana akir wairafih afa’abo iyunih eo, ‘Kwanan sabuw iyabowat na hiyuw aamih au’uwih hai tur kwana’owen, masanuw etei arauw hitab, naatu hiyuw etei abogaigiwas sawar, imih kwanan tabin ana hiyuw tanaa.’
5 Ʉbenita ina cutuimara ñai jabocʉre ãmeina jã́ri, yʉrini, nʉmetequemavʉ ʉ̃i torojʉve teinore. Cũinácʉ memecʉnʉquemavʉ ʉ̃i jioi. Apecʉ memecʉnʉquemavʉ ʉ̃i bojed̶aitucubʉi.
5 “Baise hin hi’o, sabuw hiyuw aayah tur men hinowar, hai kokomaim hire nanabin hin. Orot ta au masaw in, orot ta re ana sitow bowamih in.
6 Aru apevʉ ina yebacavʉre jẽni, cʉyojarõ d̶arĩ, boarĩ́ jarʉvaquemavʉ náre.
6 Naatu sabuw afa akir wairafih hibow hirouw, afa hi’asbunubunuw himorob.
7 Diede jápiarĩ, ñai jabocʉ jaraquemavʉ. Churaravare jaroquemavʉ, ne boarĩ́ jarʉvarãjiyepe ayʉ ina boarĩ́ jarʉvaivʉ bácavʉre ʉ̃i yebacavʉre aru ne juarãjiyepe ayʉ ne ĩmarore.
7 Aiwob orot anababatun yan so’ar, basit ana baiyowayah iyafarih hin sabuw ana akir wairafih hi’asbunubunuw etei hibow hirouw himorob naatu hai bar etei hi’afusar.
8 ’Dinʉmʉre ñai jabocʉ aquemavʉ apevʉ ʉ̃i yebacavʉre, “Jímacʉ ʉ̃i pʉrʉbʉoiye torojʉve teino mead̶arĩ bʉojainomu. Ʉbenita ina ji cutuimara mácavʉ ãmena bajure daiye jaʉbetedebu.
8 “Imaibo aiwob orot ana akir wairafih afa’abo eaf hina iuwih eo, ‘Tabin ana hiyuw i abogaigiwas sawar, baise sabuw au’uwih men yait ta namih.
9 Que baru ma ʉramai nʉjara mʉja. Nore caivʉ mʉje eaimarare cutujarã, ne darãjiyepe aivʉ ji torojʉve teinoi”, aquemavʉ ñai jabocʉ.
9 Imih kwanatit kwanan ef gagamih yahimaim sabuw kwana’i’itih etei kwana’uwih hinan tabin ana hiyuwamaim hinarun.’
10 Ʉ̃i que arĩburu yóboi, ina yebacavʉ mái nʉri cójijovaquemavʉ caivʉ ne eaimarare, mearare aru ãmenare máre, ne torojʉve teitucubʉ buiquíyepe aivʉ.
10 Basit akir wairafih hitit hin ef gagamih yahimaim orot babin hi’itih etei hibow, kakafin, gewasin etei hiteten hinatabin ana efanamaim hitit.
11 Ʉbenita ñai jabocʉ jã́cʉnʉri ina ʉ̃i cutuimarare no torojʉve teitucubʉi, jã́quemavʉ cũinácʉ põecʉre pʉrʉbʉoino doiyede dobecʉva.
11 “Aiwob orot na nanawan hai merar yi ibabatiyih inan, basit orot ta tabin ana faifuw usina’e na ma’am itin.
12 Que baru ʉ̃́re jẽniari jã́quemavʉ, “Pacomá, ¿aipe teni ecoyʉ bʉojacʉrʉ̃ yore pʉrʉbʉoino doiyede dobecʉva?” aquemavʉ. Ʉbenita ñai cutuimʉcapũravʉ bi aquemavʉ.
12 Naatu ibatiy eo, ‘Au begon, o mi’itube’emih tabin ana faifuw usina’e ina irun kuma’am, etawan menane irun?’ Baise orot men tur ta eo.
13 Dinʉmʉre ñai jabocʉ ʉ̃́re cad̶ateipõevare yópe aquemavʉ, “Ʉ̃i pʉrʉáre, ʉ̃i cʉbobare máre bʉorĩ, jarʉvajarã ʉ̃́re joai, ñeminoi, ʉ̃i jʉ abe boje yʉre, ʉ̃i coatequiyepe aivʉ yʉre jarʉvarĩ. Chĩoivʉ orĩ cʉrãjarama põeva nore. Aru jararĩ cõpi cũrajarama na, aquemavʉ ñai jabocʉ”, arejame Jesús.
13 “Basit aiwob orot ana akir wairafih iuwih eo, ‘Orot an uman kwafatum kwabai kwan ufun kwaisaroun ere gugumin wanawanan nama, narerey wan nitarfofor naso’ob.’”
14 Jesús, yópe arĩ, buede nʉrejame:
14 Naatu Jesu ana tur yomaninamaim eo, “Sabuw moumurih na’in God ea’afih, baise matan ta’amo boro narubinih.”
15 No yóboi apevʉ fariseova ne bajumia borotedejaimad̶a aipe d̶arĩ ne jʉjovarĩ jacotʉjʉroede Jesúre ʉ̃i coyʉiyequede.
15 Basit Ofafar Bai’obaiyenayah afa hin sa’ab akisihimo hiku’ay Jesu baikubibiruwin isan hiyakitifuw.
16 Apevʉ ne bueimarare apevʉ Herodecavʉque jarorejaimad̶a na. Ʉ̃i yebai edarĩ, ʉ̃́re yópe arejaima, mamad̶aiyʉrivʉ:
16 Imaibo hai bai’ufununayah afa naatu Herod ana kou’ay sabuw afa hin Jesu biyan hitit hio, “Bai’obaiyenayan, aki aso’ob. O i anababatun turamaim kuo, God ana sabuw isah abisa ekokokomaim kubi’obaiyih, abisa sabuw tenotanot isan men kubiyababan, anayabin o men orot babin ufuhine ku’i’itin.
17 Que baru coyʉjacʉ yéde mi dápiaiyede iye ñʉje jẽniaiyede mʉre caride. ¿Maje jabocʉ César ʉ̃i ĩ́cõjejʉroede, ʉ̃i jaboteiye boje, maje bojed̶aru, mearica die? ¿O bojed̶abejeba maja? arejaima na, ʉ̃́re jʉjovaiyʉrĩduivʉ.
17 Imih kuo anowar. Caesar isan kabay tanabibaiyan boro ata ofafar tana’astu’ub, ai en? O mi’itube kunotanot?”
18 Ʉbenita ne ʉ̃́re ãmeina d̶ájʉroede majini, yópe arejame Jesús:
18 Jesu mar ta’imon hio hai tur naniyan bai uwih eo, “Kwa i wanawan rerekabih! Aisim ayu kwabikubibiruwu?
19 Jã́d̶ovajara yʉre tãutʉratʉravare, arejame Jesús.
19 Kabay kwabai kwana kwai’obaiyu aitin.” Naatu kabay hibai hina hitin.
20 Ʉ̃́re ʉ̃i davarĩ jíyede, arejame Jesús:
20 Itin sawar imaibo eo, “Iti kabayamaim i yait ayubin naatu wabin tema’am?”
21 —Ñai jabocʉ Césai decocʉ aru ʉ̃i ãmiá máre cʉritʉravatamu, arejaima Jesúre.
21 Hiya’afut hio, “Caesar.” Basit Jesu iuwih eo, “Abisa Caesar nowan Caesar kwanitin, naatu abisa God nowan God kwanitin.”
22 Ʉ̃i que aiyede jápiarĩ, pare dápiarĩ cuecumarejaimad̶a ina ʉ̃́re jʉjovaiyʉrĩduivʉ bácavʉ. Que baru ʉ̃́re dajocarĩ etarĩ nʉrejaima na.
22 Iti na’at eo hinonowar ana maramaim hifofor men kafaita. Naatu hihamiy himatabir maiye hin.
23 Dijãravʉmareca apevʉ saduceova darejaima Jesús yebai. Saduceo ãmicʉriyajubobu judíovacavʉ ne yajubo cũináyajubo. Caivʉ saduceova “Yainore jarʉvarĩ nacajaiye cʉbevʉ”, ad̶ama na. Jesúre jẽniari jã́rejaima ina saduceova yópe arĩ:
23 Nati veya ta’imon kau’ay ta wabin Sadducee hai sabuw afa hina Jesu biyan hitit hio, “Sabuw morobone boro men hinayawas maiye.”
24 —Mʉ, bueipõecʉ, Jʉ̃menijicʉi cõjeiyede Moisés bácʉ coyʉrejaquemavʉ: “Cũinácʉ némamicʉ yaidú, jʉed̶ocʉvabecʉva, yaiyʉ́ bácʉi yócʉre pʉrʉbʉoiye jaʉvʉ nomiópecoque, jʉed̶ocʉvacʉyʉ. Aru ina jʉed̶ova bárãjivʉ yaiyʉ́ bácʉi ãmiáre cʉvarãjarama na”, coyʉicõjenejaquemavʉ Moisés bácʉre Jʉ̃menijicʉ.
24 Naatu hio maiye, “Bai’obaiyenayan Moses eo tautabin orot ain natun en namomorob tain boro tuwah ana kwafur ni’aawan, saise hairi hina’in kek hinatufuw tuwah efanin.
25 Javede cʉ́tequemavʉ siete paivʉ ʉ̃mʉva ñʉjacavʉ. Cũinácʉ ʉ̃mʉi mára matequémavʉ na. Aru némamicʉ pʉrʉbʉoquemavʉ. No yóboi yaiquémavʉ ʉ̃ mácʉ, jʉed̶ocʉvabecʉva.
25 Imih marasika orot, ain uf nah etei seven hima’am, basit orot ain tabin naatu kek en morob. Ana kwafur tain i’aawan.
26 Que baru apecʉ, némamicʉ bácʉrã cutuyʉ, pʉrʉbʉoquemavʉ jíbʉcʉ bácʉi márepacoque. Aru jíbʉcʉ bácʉpedeca, yaiquémavʉ ʉ̃ mácʉ máre, jʉed̶ocʉvabecʉva. Aru apecʉ, ʉ̃ mácʉrã cutuyʉ máre, nopedeca, aru caivʉ ina siete paivʉ bácavʉ ṍque pʉrʉbʉorĩ, yaiquémavʉ na mácavʉ caivʉ jʉed̶ocʉvabevʉva.
26 I auman kek en morob. Naatu tain ta bo kwafur i’aawan maiye. Kek en morob ef ta’imon na’atube hisinaf re in yomanin hi’asa’ub.
27 Caivʉ ne yóboi, ico nomió máco máre yaiquémavʉ.
27 Uf toro’ot, babin morob.
28 ¿Aru yainore jarʉvarĩ nacajaijãravʉ baquinóre, ñamei márepaco bacod̶óba ico? Ijãravʉi caivʉ ina siete paivʉ cʉvatequemavʉ ṍre, arejaima na Jesúre.
28 Orot etei i babin ta’imon hi’aawan, imih ana maramaim morobone hinamimisir maiye, babin i boro menatan ni’aawan?”
29 Ʉbenita Jesús arejame ina saduceovare:
29 Jesu iyafutih eo, “Kwa i a not hikwaris. Anayabin Buk Atamanin men kwaso’ob, naatu God ana fair auman men kwaso’ob.
30 Yainore jarʉvarĩ nacajaijãravʉ baquinóre pʉrʉbʉobenajarama. Aru jíbenajarama némaromivare, ne pʉrʉbʉorãjiyepe aivʉ. Quénora ángeleva, ina pʉrʉbʉobevʉ, cavarõ mearo Jʉ̃menijicʉi cʉrõcavʉpe paivʉ, barãjárama ina yainore jarʉvarĩ nacajarajivʉ.
30 Anayabin morobone hinamimisir ana veya tounamatar maramaim tabina’e tema’am na’atube bairi boro hinama.
31 ¿Iye yainore jarʉvarĩ nacajaiyede, jápiarĩ eabenarʉ mʉja iye Jʉ̃menijicʉi coyʉiye báquede Moisés bácʉre?
31 Naatu morobone hinamisir maiye isan God eo Buk Atamaninamaim hikirum inu’in kwaiyab kwa’itin ei en? God iti na’atube eo,
32 “Yʉ́tamu Jʉ̃menijicʉ. Abraham, Isaac, aru Jacob ne mearore jímʉmu yʉ”, arejaquemavʉ Jʉ̃menijicʉ. Que arĩ, yaivʉ bácavʉ ne mearore jímʉ ãmemi Jʉ̃menijicʉ. Quénora apʉrivʉ ne mearore jímʉtame ʉ̃, arĩ coyʉrejame náre Jesús.
32 ‘Ayu i Abraham ana God, Isaac ana God, naatu Jacob ana God.’ Nati God i sabuw yawasih hai God men sabuw murubih hai Godamih.”
33 Ina obedivʉ põeva Jesús ʉ̃i nópe coyʉiyede jápiaivʉ, pare dápiarĩ cuecumarejaimad̶a, ʉ̃i nópe aiye boje.
33 Sabuw rou’ay gagamin iti tur hinonowar, hifofor men kafaita, anayabin abisa bi’obaiyih i tur anababatun.
34 Apevʉ fariseova ne jápiaiyede Jesús vainí tʉyʉ bácʉre ina saduceovare, bi are d̶ayʉ bácʉre náre, cójijidejaima ʉ̃i yebai.
34 Jesu tur eo Sadducee sabuw hai tur etei rabirab ana maramaim Pharisee sabuw hi’itin. Basit etei hina hita’imon.
35 Aru cũinácʉ nácacʉ, Jʉ̃menijicʉi d̶aicõjeiyede majicʉ, Jesúre jʉjovarĩ jacotʉiyʉrĩduyʉ jẽniari jã́rejame yópe:
35 Wanawanahimaim ofafar so’obayan orot ta na Jesu ikubibiruw eo,
36 —Mʉ, bueipõecʉ, ¿ã́roma majare Jʉ̃menijicʉi d̶aicõjeino pʉeno parʉrõ cõjeino? arejame ʉ̃.
36 “Bai’obaiyenayan, obaiyunen tur menatan i gagamin ofafar etei wanawanahimaim?”
37 Jesús arejame ʉ̃́re:
37 Jesu iya’afut eo, “Regah, a God isan dogor tutufin etei, a not tutufin etei, naatu biya tutufin etei iniyabuw.
38 Nótamu Jʉ̃menijicʉi d̶aicõjeino pʉeno parʉrõ, pʉeno mearo máre.
38 Iti ofafar i gagamin naatu ofafar ana ukwarin.
39 Aru no yóbo cãchijino parʉrõ d̶aicõjeinotamu mamaro cõjeinope paino. “Mi bajure mi jecʉépedeca jecʉjacʉ mícʉre máre”.
39 Naatu ofafar bairou’abin i iti. ‘Taituwa isah iniyabow o taiyuw isa kubiyabow na’atube.’
40 Caiye Jʉ̃menijicʉi d̶aicõjeiye ʉ̃i coyʉiye báquede Moisés bácʉre, aru caiye ina Jʉ̃menijicʉi yávaiyede coyʉcaipõeva mácavʉ ne bueiye báquede máre coyʉiyetamu cũinátʉrʉra iye pʉque d̶aicõjeiyeque. Põevare ʉe jaʉvʉ majepacʉ Jʉ̃menijicʉre aru jecʉé jaʉvʉ apevʉ põevare máre, arĩ buedejame Jesús.
40 Moses ana ofafar tutufin etei naatu God ana dinab oro’orot hai bai’obaiyen etei i iti ofafar rou’ab tebi’ukwarih.”
41 Ina fariseovacavʉ cójijivʉreca cãreja Jesús yebai, náre yópe arĩ, jẽniari jã́rejame Jesús:
41 Pharisee sabuw hiru’ay hita’imon, basit Jesu ibatiyih
42 —¿Aipe dápiaivʉrʉ̃ mʉja ñai Cristore? ¿Ñamei mácʉba ñai? arejame.
42 eo, “Kwa a notamaim Keriso isan mi’itube kwanotanot? I boro orot yait natun?” Naatu i hiya’afut hio, “Keriso i boro David ana agirane nan.”
43 Náre arejame Jesús:
43 Naatu Jesu ibatiyih eo, “Bo aisim Anun Kakafiyin ana fairamaim David iwanasum, Regah isan eo,
44 Jʉ̃menijicʉ aquemavʉ ji jabocʉre, “Dobajacʉ ji meapũravʉi, mi cʉvae boje parʉéde yʉpedeca. Aru yʉ epecʉyʉmu mi mauvare mi cʉboba cãchinoi. Que teni mʉre vainí jarʉvare d̶acʉyʉmu yʉ náre, mi jabotequiyepe ayʉ náre”, arĩ toivarejaquemavʉ David bácʉ Cristorã.
44 ‘Regah au Regah isan eo, Umau au asukwafune kumare inama’am. Ana maramaim ayu boro anatit a kamabiy sabuw anabow babamaim anaya.’
45 David bácʉvacari Cristoi borore arejaquemavʉ, “Ʉ̃́recabe ji jabocʉ”. Que baru, ¿aipe teni David bácʉi pãramecʉba ʉ̃? arejame Jesús.
45 “David Roubininenayan orot isan i ana Regah rauw eo, imih men karam Roubininenayan orot i David ana agir narauw nao.”
46 Ñame bʉojarĩ cũiná coyʉbeteima ʉ̃́re. Dijãravʉmata ñame yéde jẽniari jã́menejaima Jesúre bedióva cojedeca.
46 Men yait ta Jesu ana tur wan yimih. Nati ana veya’amaim men yait ta baibat afa bow na Jesu ibatiyimih.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Mateus 22, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.