Mateus 20
Majepacʉ jʉ̃menijicʉi yávaiye mamaene coyʉitucubo (CUBNT) vs AAI
1 Jesús, yópe arĩ, buedejame:
1 “God nabi’aiwob ana maramaim i boro iti na’atube. Ana veya ta orot masaw matuwan, sabuw afa tobon ana masawamaim bowamih tit na.
2 Náre earĩ, “Cũinátʉrava tãutʉratʉrava, cũinájãravʉ memeiye bojed̶aitʉravare jíquijivʉ mʉjare coapa”, aquemavʉ ʉ̃. Aru ʉ̃i nópe aiyede, jʉ aquemavʉ na coapa. Ne jʉ arĩburu yóboi, ñai jio upacʉ náre jaroquemavʉ jioi.
2 Bowayah bow naatu veya ta’imon ana baiyan isan bairi hio hibibasit ufunamaim iyafarih hin grape ana masawamaim hibow.
3 Yóbecʉriora vainíburu yóboi, nueve baji, bedióva tãibʉi nʉquemavʉ ñai jio upacʉ. Noi jã́quemavʉ apevʉ memeipõevare, ne memeino cʉvabevʉre.
3 “Nine korok na’atube tit maiye na ahar efanamaim. Orot afa hai bowabow en asir hibatabat itih.
4 Aru náre máre, “Memenanʉjara mʉja ji jioi. Aru bojed̶acʉyʉmu mʉjare me, yópe jaʉépe”, aquemavʉ ʉ̃. Que baru memenanʉquemavʉ na.
4 Basit eo, ‘Igewasin kwa auman boro kwanan au masawamaim kwanabow, naatu kwa a baiyan boro etei anafofonin anit.’ Naatu bowamih hin.
5 No yóboi, jãravʉ corica baji, aru no yóboi tres baji máre, nopedeca d̶aquemavʉ ʉ̃.
5 Auyit naatu three korok hairi tit inan i bowabow ta’imon sinaf sabuw asir hibatabat itih naatu uwih hin ana masaw hibow.
6 Bedióva cojedeca, cinco baji, cũináora ne memeiora jaʉéde cãreja, nʉquemavʉ ñai jio upacʉ tãibʉi. Noi jã́quemavʉ apevʉ memeipõevare, ne memeino cʉvabevʉre. Náre jẽniari jã́quemavʉ, “¿Aipe teni cʉrivʉrʉ̃ mʉja yui caijãravʉ mememevʉva?” aquemavʉ.
6 Naatu veya re five korok na’atube, orot tit na maiye, ahar efanamaim titit. Sabuw afa’abo hibatabat itih eo, ‘Kwa aisim asir kwabatabat veya re?’
7 Ʉ̃́re aquemavʉ na, “Põecʉ cʉbebi memeicõjeñʉ ñʉjare”, aquemavʉ. Náre máre “Memenanʉjara ji jioi”, aquemavʉ.
7 “Hiya’afut hio, ‘Men yait ta tubuni.’
8 ’Aviá ʉ̃i doiyede, ñai jio upacʉ yópe arĩ, coyʉquemavʉ ʉ̃i cʉ̃ramine corecaipõecʉre: “Ina memeipõevare órejarĩ bojed̶ajacʉ náre. Ina memeni bʉivʉ bácavʉi yóbocavʉre bojed̶ajacʉ mamarʉmʉ. Aru no yóboi ina mamarʉmʉ memeni bʉivʉ bácavʉre bojed̶ajacʉ mʉ”, aquemavʉ.
8 “Veya re birabirab auman, masaw matuwan ana orot ukwarin eaf na iu, ‘Sabuw ina’afih hinan hai baiyan initih, uf hinan hai baiyan wan initih naatu wan hinan uf initih,’ basit eafih hina hirun sawar.
9 Ina cũináora memeivʉ bácavʉ ne daiyede, cũinátʉrava tãutʉratʉrava, cũinájãravʉ memeiye bojed̶aitʉravare jacopʉquemavʉ na coapa.
9 “Imaibo orot iyab five korok hibusuruf hibowabow, hai baiyan itih, veya ta’imon ana fofonin.
10 Diede jã́ri, ina javejĩnara memeni bʉivʉ bácavʉ dápiarĩduquemavʉ ne baju jacopʉrãjivʉpe pʉeno baju ne bojed̶aiyede. Ʉbenita na máre quédeca, cũinátʉrava tãutʉratʉrava, cũinájãravʉ memeiye bojed̶aitʉravare jacopʉquemavʉ na coapa.
10 Orot mat hina hibowabow, hai biyan bainamih hinan i hinotanot boro hai baiyan gagamin hitab, baise i auman baiyan ta’imon hibai, veya ta’imon ana fofonin.
11 Ne jacopʉiyede, jaraquemavʉ ñai jio upacʉre.
11 “Hai kabay hibai sawar hitit hibat. Basit higam masaw matuwan hiu,
12 Ʉ̃́re aquemavʉ, “Nácapũravʉ cũináora quénora memema. Aru ñʉjacapũravʉ memevʉ caijãravʉ. Aviá ʉ̃i boiyede ñájivʉ ñʉja. Ʉbenita ñájimevʉ bácavʉreca, náre bojed̶aivʉ mʉ cũinátʉrʉreca mi bojed̶aiyepe ñʉjare, ñájivʉ bácavʉre”, aquemavʉ ina javejĩnara memeni bʉivʉ bácavʉ.
12 ‘Iti sabuw i veya re’er auman hina men manin hibag, baise aki bairi ai baiyan ta’imon iti. Aki ai baiyan i boro gagamin atab, anayabin aki mar auman ana a bow in veya re.’
13 Ʉbenita ñai jio upacʉ aquemavʉ cũinácʉ nácacʉre, “Pacomá, mʉre ãmeno d̶abevʉ yʉ. Mʉ́capũravʉ jʉ avʉ yʉre, ‘Cũinájãravʉ memeiye bojed̶aitʉravare jíquijivʉ mʉre’, ji aiyede.
13 “Masaw matuwan misir orot ta isan eo, ‘Au begon inaso’ob. Ayu men asinaf kakafemih. Anayabin kwa i kwaibasit veya ta’imon ana baiyan isan, imih kwabow in veya re ana fofonin ait.
14 Que baru ĩjacʉ iye mi bojede aru nʉjacʉ mʉ. Cũinátʉrʉ iye ji jíyepe mʉre, jíyʉvʉ yʉ ñai cũináora memecayʉre.
14 Abisa abit i kwabai a ubar kwan. Iti oro’orot uf hinan i ayu arubinih hina, imih hai kabay abitih i kwa bairi a baiyan ta’imon.
15 ¿Yʉre jícõjemeniduyʉrʉ̃ ji cʉvaequede yópe ji ʉrõpe? Ãmeina jã́mejacʉ yʉre, ji cad̶atequiyepe ayʉ põevare, ji mearo d̶aiye boje”, aquemavʉ ñai jio upacʉ, arejame Jesús.
15 Anayabin ayu au sawar, au kokomaim au kabay mi’itube anim, ayu akisu. Men orot babin ta isan anasisinaf gewas isan ya naso’aramih.’”
16 Põeva ne jã́ri dápiabede yópe maje jabocʉ Jʉ̃menijicʉi jã́ri dápiaiyepe arĩ coyʉrejame Jesús:
16 Naatu Jesu ana tur yomaninamaim eo, “Sabuw iyab iti tafaramamaim orot gagamih tema’am boro maramaim aurih efan en. Baise sabuw iyab iti tafaramamaim God isan tibi’akir maramaim boro orot gagamih hinama.”
17 Mái nʉri, cuivʉ barejacárã Jerusalén ãmicʉriĩmaroi. Ñʉje nʉiyede, ñʉja ʉ̃i bueimarare nʉvarejame apevʉre jocarĩ. Aru yópe arĩ, coyʉrejame Jesús:
17 Jesu ana bai’ufununayah bairi au Jerusalem hinan efamaim buwih nabin akisihimo hai tur eowen eo,
18 —Jerusalẽ́i nʉivʉbu. Nore cʉrĩ, yʉre, Jʉ̃menijicʉi daroimʉ mácʉre ʉ̃mʉpe, ji maucʉ jẽni jíquijibi sacerdotevare jaboteipõevare aru Jʉ̃menijicʉi yávaiye báquede bueipõevare máre. Ina põeva arãjivʉbu: “¡Boarĩ́ jarʉvaicõjejara ʉ̃́re! ¡Yaijácʉrĩ!”
18 “Tanan Jerusalemamaim Orot Natun boro sabuw hinab. Firis ukwarih naatu Ofafar Bai’obaiyenayah hinitih rabin asabunin morobomih hinao.
19 Que arĩ, jínajivʉbu yʉre ina judíova ãmevʉre. Que teni ina põeva yʉrinajivʉbu yʉre. Jara popenajivʉbu yʉre. Aru yʉre pẽvari jocʉcʉjaravena, boarĩ́ jarʉvarãjivʉbu. Ʉbenita yóbecʉrijãravʉa yóboi, jipacʉ, Jʉ̃menijicʉ, nacovacʉyʉme yʉre yainore jarʉvarĩ, arejame Jesús.
19 Naatu hinab Eteni Sabuw hinitih, hina’u hi’i’iyab hinarab hina’onaf namorob. Baise veya baitonin ufunamaim boro namisir maiye.”
20 No yóboi Zebedeoi márai paco nʉrejacod̶a Jesús yebai mamaraque, Santiago aru Jũaque máre. Ʉ̃i jipocai ñʉatutarejacod̶a, õi jẽniaiyʉe boje apejĩene ʉ̃́re.
20 Imaibo Zebedee aawan natunatun rou’ab bairi Jesu baifefeyanimih hina nanamaim sun yowen natunatun rou’ab isah fefeyan baibaisinamih eo.
21 Aru Jesús jẽniari jã́rejamed̶a ṍre:
21 Jesu ibatiy eo, “Abisa kukokok?” Babin iya’afut eo, “Ayu akokok inao matanu o ina bi’aiwob ana maramaim, ayu natunatu hairi sisib roun roun hinamare bairi kwani’aiwob.”
22 Ʉbenita Jesúcapũravʉ arejamed̶a:
22 Jesu iya’afut eo, “Kwa men kwaso’ob abisa isan kwafefeyanu. Karam ayu au harew ana tomatom turin boro kwanatom?” Tufuturan hairi hiya’afut hio, “Aki karam.”
23 Aru Jesús arejamed̶a náre:
23 Jesu iuwih eo, “Ayu harew atomatom boro kwanatom, baise ta au asukwafune mare ta au beyawane mare. Ayu men karam boro anarubin. Nati efan i sabuw iyab ayu Tamai isah bobogaigiwas i hai efan.”
24 No yóboi, jápiarejacarã ne borore apevʉ ñʉja caipʉcapʉrʉape paivʉ Jesúi bueimara. Que baru jararejacarã inare.
24 Bai’ufununayah etei ten iti tur hinonowar orot tufuturan hairi isan yah so’ar.
25 Dinʉmʉ Jesús órejarejame ñʉjare ʉ̃i yebai. Aru arejame ñʉjare:
25 Baise Jesu etei eaf ayuwih i’uwih eo, “Kwanaso’ob orot iyab Eteni Sabuw tekakaifih i God men tebitumitum, imih i taiyuwih hai fairamaim sabuw tibiruwih fanah tebai tibi’ufununih.
26 Ʉbenita nápe d̶abejarã mʉja. Ñai mʉjacacʉ parʉcʉ baiyʉcʉ baru, memecajacʉrĩ mʉjare.
26 Baise kwa wanawanamaim men iti na’atube nama’amih. O yait inakok bai’ukwarinamih, basit taituwa isah inabow ini’akir.
27 Aru nopedeca ñai mʉjacacʉ jabocʉ baiyʉcʉ baru, yebacatejacʉrĩ caivʉre.
27 Naatu O yait inakok wan bai’iyon bai’ukwarinamih, basit taituwa isah ini’akir.
28 Nopedeca Jʉ̃menijicʉi daroimʉ mácʉ ʉ̃mʉpe, yʉ, dabedejacacʉ, põeva ne memecarãjiyepe ayʉ yʉre. Quénora darejacacʉ yʉ, memecacʉyʉ apevʉre aru boarĩ́ jarʉvaicõjecʉyʉ ji bajure, mead̶acʉyʉ obedivʉ põevare, ji yaiquíyede náre boje, arejame ñʉjare Jesús.
28 Iti na’atube kwanasinaf, anayabin Orot Natun nan i men sabuw isan bowamih namih, baise nabow ana yawas sabuw isah ni’inuw saise i ana yawasamaim sabuw niyawasih.”
29 Jericó ãmicʉriĩmarore etarejacarã ñʉja, Jesújã. Obedivʉ põeva darejaima ñʉje yóboi.
29 Jesu ana bai’ufununayah bairi tafaram Jericho hitumar hitit, basit sabuw rou’ay gagamin na’in hitit hi’ufunun bairi hin.
30 Aru pʉcarã ʉ̃mʉva, jã́ri eabevʉ, ma ẽcarʉi dobarejaima. Põeva “Jesús Nazarecacʉbe ʉ̃”, aivʉre jápiaivʉ, cod̶oboborejaima na, jã́ri eabevʉ:
30 Hinan efamaim orot rou’ab matah fim hima’am Jesu ana tur hinowar, basit hi’af Jesu hifefeyan hio, “David uwan kwiwanbabani.”
31 Ina obedivʉ põeva náre arĩdurejaima:
31 Sabuw rou’ay gagamin na’in hinan orot rou’ab hikwararih awah fotamih hi’uwih, baise hairi awah aumetawat hi’af hio, “Regah David uwan kwiwanbabani.”
32 Que teni ʉ̃́re cod̶oboboivʉre jápiayʉ Jesús, dajocarejame. Aru apevʉre cutuicõjenejame ina pʉcarã jã́ri eabevʉre ʉ̃i yebai. Eaivʉre, Jesús jẽniari jã́rejame náre:
32 Jesu inan bat naatu hairi eafih hina ibatiyih eo, “Kwakokok abisa isa anasinaf?”
33 Ʉ̃́re arejaima na:
33 Orot rou’ab hiya’afut hio, “Regah aki akokok matai hinigewasin ananuw.”
34 Jesús cõmaje ãroje jã́ñʉ, ne yacorʉare tʉorejame ʉ̃. Aru cũiná jã́rejaima na, jã́ri eabevʉ bácavʉ. Que teni Jesúre yóvarĩ nʉrejaima na máre.
34 Jesu hairi itih iyababan basit matah bobotobonen ana maramaim mar ta’imonamo hairi matah higewasin himisir Jesu hi’ufunun bairi hin.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Mateus 20, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.