Lucas 6
Majepacʉ jʉ̃menijicʉi yávaiye mamaene coyʉitucubo (CUBNT) vs AAI
1 Apejãravʉ, judíovai jabʉóvaijãravʉ sábadoi, Jesús ʉ̃i vaiyede oteiye cʉrõi, ʉ̃i bueimara diede jẽni, pʉrʉáque cõjʉñori, ãrejaimad̶a.
1 Baiyarir ana veya ta Jesu sanabey wanawanah remor inan, ana bai’ufununayah sanabey hirut kanabih hikeb ro’oro’oh hibow hi’aa.
2 Aru apevʉ fariseovacavʉ jẽniari jã́rejaimad̶a náre:
2 Ofafar bai’obaiyenayah afa hi’itih basit hibatiyih. Kwa aisim Baiyarir ana veya ata ofafar kwa’astu’ub iti na’atube kwasisinaf?
3 Ʉbenita Jesús, ʉ̃i dápiaiye boje ʉ̃i bueimara ãmeno d̶abevʉre, arejamed̶a náre:
3 Jesu iyafutih eo, “David ana sabuw bairi bayumih himorob, abisa sisinaf Buk Atamaninamaim hikirum inu’in kwaiyab kwaitin?
4 Ʉ̃ mácʉ ecorejaquemavʉ Jʉ̃menijicʉi cʉ̃rami. Aru ãrejaquemavʉ pã́ure, Jʉ̃menijicʉre jíye báquede ina sacerdoteva ne ãiyede, sacerdote ãmecʉ bácʉvacari. Aru jídejaquemavʉ ʉ̃́que cʉrivʉre máre, sacerdoteva ãmevʉ bácavʉreca. Ʉbenita Jʉ̃menijicʉ ñájine d̶abedejaquemavʉ na mácavʉre, arejamed̶a Jesús.
4 David God Ana Bar wanawanan run Regah isan rafiy hisibor inu’in bai eaan, naatu turin ana sabuw itih hi’aa. Nati i ata ofafar eastu’ub. Anayabin firis akisihimo nati rafiy sibor hinab hina’aan men yait ta.
5 Cojedeca Jesús arĩ buedejamed̶a:
5 Naatu Jesu ana tur yomaninamaim iti na’atube eo, “Orot Natun i Baiyarir ana ukwarin.”
6 Apejãravʉi cojedeca, judíovai jabʉóvaijãravʉ sábadoi, Jesús ecorejamed̶a ne cójijiñami. Aru bueni bʉ́rejamed̶a põevare. Noi cʉrejamed̶a cũinácʉ ʉ̃mʉ, ãmuve meapũravʉcaãmuve jiacʉbecʉ.
6 Baiyarir ana veya ta Jesu na Kou’ay Bar wanawanan run sabuw bai’obaiyih isan. Naatu nati sabuw wanawanahimaim i orot ta uman asukwafune murubin auman na ma’am.
7 Jʉ̃menijicʉi yávaiye báquede bueipõeva aru fariseova máre nore cʉrivʉ coreni jã́rejaimad̶a Jesúre. Jã́iyʉrivʉ barejáimad̶a mead̶ayʉre ʉ̃́re ne jabʉóvaijãravʉi, boro coyʉrĩ ad̶aiyʉrĩduivʉ Jesúre.
7 Ofafar bai’obaiyenayah naatu Pharisee Jesu himtitiy Baiyarir ana veya orot ta tabiyawas na’at hita’itin, saise hai fair imaim hitab hitagam hita’umih.
8 Ʉbenita ʉ̃, majicʉ ne dápiaiyede, arejamed̶a ñai ʉ̃mʉ ãmuve jiacʉbecʉre:
8 Baise sabuw abisa hinotanot i Jesu so’ob, imih orot isan eo, “Kumisir kutit iti sabuw nahimaim kubat.” Basit orot ma’am misir bat.
9 Dinʉmʉma Jesús arejamed̶a náre:
9 Imaibo Jesu sabuw isah eo, “Ayu kwa abibatiy, ata ofafaramaim Baiyarir ana veya abistan i ebibasit boro tanasinaf? Orot babin tanibais gewasin tanasinaf o kakafin tanasinaf? Orot babin ana ma gewas isan taniyawas o ana yawas tanagurus?”
10 Que baru Jesús, jã́ñʉ ina cʉrivʉre ʉ̃i yebai, arejamed̶a ñai ʉ̃mʉ ãmuve jiacʉbecʉre:
10 Jesu tatabir sabuw nutitiyih in sawar basit orot isan eo, “Uma kubora’ah.” Naatu orot uman bora’ah, marta’imon orot uman igewasin.
11 Ʉbenita apevʉ, jorojĩni pare, jẽniari jã́rejaimad̶a ne bajumia:
11 Etei hima’am yah so’ar higagamat taiyuwih hibabatiyih hio, “Iti orot Jesu isan boro mi’itube tanasinaf?”
12 Cũinájãravʉ Jesús nʉrejamed̶a cʉ̃racũai, jẽniacʉñʉ. Aru noi jẽniarejamed̶a Jʉ̃menijicʉque caiñami.
12 Nati ana veya’amaim Jesu yoyobanamih yen in oyaw wanamaim tit, naatu imaim ma God isan yoyoban in marto. Jesus arar yanamaim eyoyoyoban|alt="Jesus praying in wilderness" src="cn01698B.tif" size="col" loc="Luk 6.12" copy="©1978 David C. Cook Publishing Co." ref="6.12"
13 Miad̶áe tʉiyede órejarejamed̶a ʉ̃i bueimarare. Aru doce paivʉre beorĩ epedejamed̶a ʉ̃i yávaiye méne beorĩ coyʉicõjeimarare.
13 Mar auman basit, ana bai’ufununayah etei eaf ayuwih hiru’ay, naatu wanawanahimaim orot etei 12 rubinih, wabih tur abarayan iwaben.
14 — ausente —
14 Naatu iti i tur abarayah wabih, Simon (wabin ta Peter, Jesu uf biwab) naatu Peter tain Andrew, James, John, Philip naatu Bartholomew,
15 — ausente —
15 Matthew, Thomas naatu Alpheus natun James naatu Simon (Zerot teo),
16 — ausente —
16 James natun Judas, naatu Judas Iscariot, (Jesu baban eo momorob).
17 Jesús ẽmeñʉ mácʉ cʉ̃racũare jocarĩ, mautedejamed̶a dái ʉ̃i bueimaraque. Aru obedivʉ põeva cʉrejaimad̶a. Judea ãmicʉrijoborõcavʉ, Jerusalén ãmicʉriĩmarocavʉ, aru macajitabʉ ʉrabʉ ẽcarʉi ĩmarocavʉ máre: Tiro aru Sidón ãmicʉriĩmaroacavʉ máre cʉrejaimad̶a. Ina earejaimad̶a, jápiaiyʉrivʉ Jesúre aru ʉ̃i mead̶aquiyepe aivʉ náre ijiéde.
17 Jesu ana tur abarayah bairi oyawane himatabir hire hina hititit ana maramaim, ana bai’ufununayah etei hiru’ay butun ana yabarinamaim bairi hibat, naatu sabuw maumurih na’in Judea wanawanan, Jerusalem wanawanan hiru’ay, naatu torane bar merar rou’ab, Taiya, Sidon auman sabuw etei hiru’ay.
18 Ina abujuva ne ñájine d̶aimarare máre Jesús mead̶arejamed̶a.
18 Hiruru’ay anayabin i tur nowar isan naatu hai sawow yumatah ta ta hibow hima’am baiyawasih isan hina. Naatu sabuw afa demon kakafih hibiwawa’anih auman hinan etei iyawasih.
19 Caivʉ põeva tʉoiyʉrejaimad̶a Jesúre, ʉ̃i mead̶aiye boje ʉ̃i parʉéque. Aru mead̶arejamed̶a ina caivʉre.
19 Sabuw etei i hikokok Jesu hitabutubun, anayabin hibubutubun ana veya, ana fair titit i etei biyawasih.
20 Dinʉmʉre Jesús, jã́ñʉ ʉ̃i bueimarare, arejamed̶a:
20 Jesu ana bai’ufununayah nutitiyih in sawar basit eo,
21 Mʉja ãvʉé yaivʉ caride, yapinajaramu. Que baru torojʉrãjaramu mʉja. Mʉja caride oivʉ yʉrinajaramu. Que baru torojʉrãjaramu mʉja.
21 Kwa iyab boun bayumih kwabi’akir
22 ’Torojʉrãjaramu mʉja põeva Jʉ̃menijicʉre jʉ abevʉ ne ãmeina jã́iye boje mʉjare aru ne jarʉvaiye boje mʉjare máre, mʉje yóvaiye boje yʉre, Jʉ̃menijicʉi daroimʉ mácʉre ʉ̃mʉpe. Torojʉrãjaramu mʉja, põeva Jʉ̃menijicʉre jʉ abevʉ ne jaraiye boje mʉjare aru ne ʉbe boje mʉjare máre, mʉje yóvaiye boje yʉre, Jʉ̃menijicʉi daroimʉ mácʉre ʉ̃mʉpe.
22 Sabuw hinifa’ifa’i, hinakwahiri, tur kakafih hina’uwi naatu kakafi hinarouw hinao ana maramaim kwaniyasisir, anayabin Orot Natun kwabi’ufunun!
23 Torojʉrãjaramu mʉja dijãravʉre. Aru cʉvarãjaramu mʉje boje ʉrarõ cavarõ mearo Jʉ̃menijicʉi cʉrõi. Nopedeca ãnina javecavʉ bácavʉ, mʉjeñecuva mácavʉ máre, ãmeina d̶arejaquemavʉ ãnina Jʉ̃menijicʉi yávaiyede coyʉcaipõeva mácavʉre.
23 Imih sawar iti na’atube hinamamatar ana veya kwanakawasa naatu kwaniyasisir kwanaben. Anayabin a baiyan gagamin na’in maramaim inu’in. Abisa tisisinaf anayabin hai a’agir dinab oro’orot isah sawar iti na’atube hisinaf.
24 ’Ʉbenita mʉja cʉve cʉvarivʉ ijãravʉre torojʉrĩ cʉvʉ mʉja. Que baru ãmeno ñájino cʉvarãjaramu mʉja.
24 Baise kwa iyab boun sawar wairafi kwama’am
25 Mʉja yapivʉ caride ãino ʉrarõque, ãmei ãvʉé yainájaramu mʉja. Que baru ãmeno ñájino cʉvarãjaramu mʉja. Mʉja yʉrivʉ caride chĩori orãjaramu mʉja. Que baru ãmeno ñájino cʉvarãjaramu mʉja.
25 Kwa iyab boun bay kwa’aa ya higadid kwama’am
26 Ãmeno ñájino cʉvarãjaramu mʉja, põeva ne me yávaiyede mʉjare. Nopedeca ãnina javecavʉ bácavʉ, mʉjeñecuva mácavʉ máre, me yávarejaquemavʉ ãnina borocʉrivʉ Jʉ̃menijicʉi yávaiyede coyʉcaipõevape teniduivʉ bácavʉre, arĩ buedejamed̶a náre Jesús.
26 Kwa iyab sabuw wab tebobora’ara’ah boro yababan gagamin maiyow kwanab! Anayabin hai a’agir dinab baifufuwenayah isah na’atube hisinaf.
27 Jesús, yópe arĩ, buedejamed̶a náre cojedeca:
27 Kwa iyab iti tur kwanonowar a tur ao’owen a kamabiy sabuw kwaniyabuwih, sabuw iyab tibifa’ifa’i isah gewasin kwanasinaf.
28 Torojʉrĩ mearore jíjarã náre ina ãmeina yávaivʉre mʉjare. Jẽniajara Jʉ̃menijicʉque ina borocʉrĩ yávaivʉre mʉjare.
28 Sabuw iyab hinao’orarafi, God kwanifefeyan baigegewasin nitih, naatu sabuw iyab isa kakafin hinasisinaf isah kwanayoyoban.
29 Cũinácʉ põecʉ ʉ̃i pẽvaru mi cũinápũravʉcaviobʉre, copedini pẽvaicõjejacʉ apepũravʉre máre. Aru cũinácʉ põecʉ ʉ̃i ĩnu mi cuitótecaje pʉenocacajede, jíjacʉ mi camisare máre.
29 Orot yait rebareb nabifafar na’at, raunane’ebo inabotabir nifafar. Naatu orot ta a biyabaibiyon tafan nikiya’ub nabaib na’at, baban auman inau nikiya’ub nab.
30 Jíjacʉ caivʉre ne jẽniainore mʉre. Aru ne tatoru míyede, jẽniamejacʉ cojedeca.
30 Orot babin ta sawar isan nabifefeyani initih, naatu orot babin ta sawar o nowa ebaib, kwihamiy ebai, men bainamih inao maiye.
31 D̶ajarã apevʉre yópe mʉje ʉepe d̶aivʉre mʉjaque.
31 A kok mi’itube sabuw isa tisisinaf na’atube, ibo isah na’atube inasinaf.
32 ’Mʉje ʉru náre, ina ʉrivʉre mʉjare, Jʉ̃menijicʉ bojed̶abecʉbe põevare ne que d̶aiyede. Nopedeca ina ãmeina teivʉ máre ʉma ʉrivʉre náre.
32 Sabuw o tibiyabuw akisih isah inabiyabow na’at, aisim boro baigegewasin inab? Sabuw kakafih turahinah tibiyabuwih akisih boro hiniyabuwih!
33 Mʉje mearore d̶aru náre, ina mearore d̶aivʉre mʉjare, Jʉ̃menijicʉ bojed̶abecʉbe põevare ne que d̶aiyede. Nopedeca ina ãmeina teivʉ máre d̶ad̶ama nópe.
33 Naatu sabuw o isa gewasin tesisinafuwat isah gewasin inasisinaf na’at, aisim boro baigegewasin inab? Sabuw bowabow kakafin wairafih na’atube tisisinaf.
34 Mʉje jídu náre, ina jacopaiyovarãjivʉre mʉjare, Jʉ̃menijicʉ bojed̶abecʉbe põevare ne que d̶aiyede. Nopedeca ina ãmeina teivʉ máre jíyama apevʉ ãmeina teivʉre, ne jacopaiyovarãjiyepe aivʉ cojedeca.
34 Sabuw iyab kubitih o iso’ob i boro wan hinay maiye hinabit na’at, aisim boro baigewasin inab? Sabuw bowabow kakafin wairafih i hiso’ob turahinah tibitih ana fofonin boro wan hinab maiye!
35 Ʉbenita ʉjarã mʉje mauvare. Me d̶ajarã náre. Aru jíjarã jacopaiyovaiyede corebevʉva no boje. Nópe d̶aru, ʉrarõ meaquiyebu mʉje boje jẽino. Aru Jʉ̃menijicʉi mára marajáramu mʉja. Que baru ʉ̃ meacʉbe náque ina jíbevʉre mearore ʉ̃́re aru ina jíyʉbevʉre apevʉre máre.
35 En! Baise akamabiy sabuw kwaniyabuwih, a gewasin kwanitih. Kwanitin men wan isan kwananot. Saise a baiyan gagamin na’in boro kwanab, naatu God auyomtoro’ot natunatunamih boro kwanamatar. Anayabin sabuw iyab aurih merarayow en, sabuw kakafih God nati sabuw isah i ebigewasin.
36 Cõmaje ãroje jã́jara mʉja apevʉre, ñai majepacʉ Jʉ̃menijicʉ ʉ̃i cõmaje ãroje jã́iyepedeca, náre arĩ buedejamed̶a Jesús.
36 Tamat ekakabeber na’atube kwanakabeber.
37 Jesús, yópe arĩ, buedejamed̶a náre cojedeca:
37 Taituwa inibatiyih, God boro obo nibatiyi, naatu taituwa ubar initih God boro obo ubar nit, taituwa hai kakafin inanotawiy, God boro a kakafin nanotawiy.
38 Jíjarã mʉja apevʉre. Aru Jʉ̃menijicʉ jícʉyʉme mʉjare. Jícʉyʉme mʉje pʉeá buidípʉea, doaipʉea, aru jayuipʉeare. Nopedeca mʉje apevʉre jíyepedeca Jʉ̃menijicʉ jícʉyʉme mʉjare, arejamed̶a náre Jesús.
38 Uma natasasar taituw isah, God boro uman natasasar o isa. Tur anababatun o boro inab uma awan nakasuwai. Turobe baibais boro uma yan nasuwa nare inab nayen uma awan nakaratan. Sabuw inabitih ana fofonin God boro na’atube fofon ta’imon nit.”
39 Aru yópe arĩ, jẽvari coyʉrejamed̶a Jesús:
39 Naatu Jesu oroubon ta iti na’atube eo, “Orot matan fim men karam boro fim turan nanawiy hairi hinan, anayabin nanawiy hairi hinanan na’at boro hairi’ika hinan hub hinare.
40 Bueimara ñame baju majibema ne bueipõecʉ pʉeno. Ʉbenita bueni bʉojaivʉ baru, ne bueipõecʉpe tenajarama.
40 Kirum kek men yait ta boro ana bai’obaiyenayan nanatabirimih, baise na kirum nan yomanin na’a’asa’ub ana veya, i boro ana bai’obaiyenayan na’atube namatar.
41 ’Me jã́ivʉbu mʉja mʉjecʉi docʉjĩe cʉrõre ʉ̃i yacorʉi. Ʉbenita jã́mevʉ mʉja mʉje ʉrarõ docʉcʉrõre mʉje yacorʉi.
41 Aisim tai matan momor i’itin ku’u? Baise o mata ai bahun yi ebatabat men kutatatam.
42 Aru jã́mevʉvacari mʉja ʉrarõ docʉcʉrõre mʉje yacorʉi, mʉjecʉre “¿Mi docʉjĩene ĩnaji mi cʉvaede mi yacorʉi?” arĩ bʉojabevʉ mʉja. ¡Jʉjovaivʉtamu mʉja! Mamarʉmʉ ĩjara mʉja mʉje ʉrarõ docʉcʉrõre mʉje yacorʉre. No yóboi, mearo jã́ivʉta, ĩjara mʉjecʉi docʉjĩene ʉ̃i cʉvaede ʉ̃i yacorʉi, arĩ buedejamed̶a náre Jesús.
42 O mata ai bahun yi batabat men itatam, naatu tai isan i’o Aro, nekuna mata momor abosair, a naniyan mi’itube ibai kuo? Wanawanan rerekabih! Matoro’ot o mata ai bahun ina’uy, imaibo boro inanuw gewas tai matan momor ina’itin inabosair.
43 Cojedeca Jesús arĩ buedejamed̶a náre, ne majinajiyepe ayʉ aipe ãrojarivʉre põevare:
43 Ai gewasin nabiw ro’on boro men kakafin nayai, na’atube ai wanawanan kour nabiw ro’on boro men gewasin nayai.
44 Que baru coreóvaivʉbu jocʉcʉare dicʉá jẽiyeque. Miuñʉa jẽmevʉ higo ãmicʉridʉare. Nopedeca jẽmevʉ ʉ́yai miuñʉara.
44 Ai etei’imak boro ro’ohimaim ina’itah, fafou ro’on boro men agor afe’en inima’ub, na’atube waris boro men digumar afe’en inawasarir hinare.
45 Ñai põecʉ meacʉ yávayʉbe méne, ʉ̃i ũmei mearo cʉe boje. Aru ñai põecʉ ãmecʉ yávayʉbe ãmene, ʉ̃i ũmei ãmeno cʉe boje. Que baru põecʉ yávaibi ʉ̃i jijecamuque ʉ̃́re cʉede ʉ̃i ũmei, arĩ buedejamed̶a Jesús.
45 Orot gewasin totobuyoy gewasin dogoronamaim tema’am boro nitaman nit. Orot kakafin totobuyoy kakafih dogoronamaim tema’am boro nitaman nit. Anayabin orot awanamaim abisa kakafin ititit, dogoron wanawanan i kakafin awan karatan inu’in.
46 Cojedeca Jesús arĩ buedejamed̶a náre:
46 Aisim ayu isau kwa’o, ‘Regah, Regah,’ baise abisa au’uwi i men na’atube kwasisinaf?
47 Coyʉquijivʉ mʉjare ñamepe ãrojacʉre ñai yʉre darĩ jápiayʉre aru d̶ayʉre yópe ji coyʉiyepe.
47 Orot yait na ayu au tur nowar ebobosiyasiyar, ana itinin i iti ani’obaiyi kwana’itin.
48 D̶aibi yópe ñai põecʉ ʉ̃i d̶aiye báquepe ʉ̃i cʉ̃rami jãjaroi. Aru jia yaboiyede, oco eavʉ̃ya diñamine. Ʉbenita cújibeteavʉ̃ya diñami, jãjaro núe boje.
48 Orot ana bar wowabinamih hub kair re kabay afe’en tutut rouw, bar wowab. Harew tit yen bar bufut rab, baise bar men iyuwiyuw, anayabin bar wowab gewas.
49 Ʉbenita ñai jápiayʉvacari yʉre, d̶abecʉ baru yópe ji coyʉiyepe, ñai põecʉ ʉ̃́pebe ñai d̶ayʉ bácʉpe ʉ̃i cʉ̃ramine jãjamenoi. Aru jia yaboiyede, oco eavʉ̃ya diñamine. Aru tʉavʉ̃ya diñami. Ʉrarõ mateávʉ̃ya diñami bíjaino, arĩ buedejamed̶a Jesús.
49 Baise o yait ayu au tur inowar men kubobosiyasiyar, i orot ana bar wabat en wowowab na’atube, bar tutut en wowab batabat, harew tit yen bar rabirab ana veya mar ta’imonamo ufar re, naatu nati bar re’er i mutufor tarogowan.”
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Lucas 6, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.