2 Coríntios 12

Majepacʉ jʉ̃menijicʉi yávaiye mamaene coyʉitucubo (CUBNT) vs AAI

Sair da comparação
AAI TUR GEWASIN O BAIBASIT BOUBUN
1 Põecʉ “¿Meacʉ bárica?” ayʉ bojecʉbecʉpe páyʉbe ʉ̃́re aru apevʉre máre. Ʉbenita mʉje jápiaiye boje ina jʉjovaivʉ ne coyʉiyede yávaiyede jãve ãmene ji coyʉiye pʉeno Jesús ʉ̃i yávaiyede jãvene, ji bajuma coyʉiye jaʉvʉ yʉre. Ina bueipõeva borocʉrivʉ “¿Meara márica ñʉja apevʉ pʉeno?” ad̶ama, ne jã́iye boje yópe decoboainope. Que ad̶ama na. Que baru yʉ máre coyʉquijivʉ mʉjare maje jabocʉ Jesucristoi jã́re d̶aiye báquede yʉre yópe decoboainope aru ʉ̃i coreóvare d̶aiye báquede yʉre máre, ʉ̃i majiéquede.
1 Ayu boro ana’ora’ara’at. Baise boro men imaim tanab. Ayu anarabon Regah ana i’inan ai’itah naatu abistan hirererereb ai’itah imaim anao kwananowar.
2 Cũinácʉ ʉ̃mʉ, ji coreóvaimʉ, Cristoque cʉcʉ cũinávʉpe, jã́me yópe decoboainope catorce paiʉjʉa jipocamia. Yópe apecʉ bajʉrócʉpe coyʉyʉbu ji bajuma, ji cʉyeiye boje. Dinʉmʉ mácarõre Jʉ̃menijicʉ nʉvame yʉre pʉ cavarõ mearo ʉ̃i cʉrõi, yóbecʉritucubʉaita, míjina ne vʉitucubʉ aru aviávai cʉritucubʉ pʉenoi. Yʉre nʉvañʉ mácʉ baru ji bajuque o ji ũmeque, majibevʉ yʉ. Jʉ̃menijicʉ cũinácʉva majibi.
2 Ayu aso’ob kwamur etei 14 Keriso ana baitumatumayan orot ta bai au mar yen, yatetoro’ot mar ana ruf baitonin wanawanan run. Men taso’ob biyan tutufin yen o ayubin tabaratait yen. Ayu men aso’ob God akisin so’ob.
3 — ausente —
3 Ayu aso’ob nati orot, men aso’ob biyan tutufin yen o i anuninawat tabaratait yen. God akisin so’ob.
4 — ausente —
4 I yen in Paradise, naatu nati’imaim tur nonowar i ananowarin ta, men karam boro tanao tanakubuna.
5 “¿Meacʉ bárica?” arĩ coyʉquijivʉ no boje, ji jã́ino mácarõ decoboainope boje. Ʉbenita ape vaiye báquede yʉre ji bajuma “¿Meacʉ bárica?” arĩ coyʉbequijivʉ. Ji bajuma arĩ coyʉquijivʉ ji parʉbede.
5 Imih orot nati na’atube boro isan ana’ora’ara’at, baise men ayu isou ana’ora’ara’at.
6 “¿Meacʉ bárica?” arĩ coyʉre nʉiyʉcʉ baru ji bajuma, ji apede jã́iye boje yópe decoboainope, ãrʉmecʉpe tebejebu, caiye ji coyʉjʉroe jãve boje. Ʉbenita diede coyʉbequijivʉ. Mʉjare me jã́icõjeniduiyʉbevʉ yʉre, ji jã́iye boje yópe decoboainope.
6 Ayu anakok ana’ora’ara’at na’at, men koko’aw kwanarouw kwanao, anayabin ayu turobe ao. Baise boro men ana’ora’ara’at, anayabin ayu abistan ao kwanonowar naatu kwa’i’itin men akokok o yait ta a not yate’eka inanot wabu inabora’ah.
7 Ji arĩ dápiabequiyepe ayʉ meacʉre caivʉ pʉeno, caiye iye me bajure Jʉ̃menijicʉi coreóvare d̶aiye báque boje yʉre, Jʉ̃menijicʉ yʉre ñai abujuvai jabocʉ Satanáre ñájine d̶aicõjeimi. Satanás ñájine d̶arĩ cãrijovavaibi yʉre yópe miuyo jẽiyepe ji bajui.
7 Ayu men nati ina’inan gewasih God isou iwa’an irerereb ai’itah isah ao’omih. Baise Satan ana tounamatar iyafar na biyou kokoramaim yi bai’akiru isan.
8 Yóbecʉrinʉmʉa jẽniacacʉ maje jabocʉ Cristore, ʉ̃i dajocare d̶aquiyepe ayʉ iye ʉ̃i ñájine d̶aiyede yʉre.
8 Mar tounu Regah isan ayoyoban iti yare kakafin biyu’une tabosair isan.
9 Ʉbenita yópe arĩ, coyʉáme: “Dajocare d̶abecʉbu yʉ mi ñájiyede iye parʉbede d̶aiyede mʉre. Quénora cainʉmʉa parʉre d̶acʉyʉmu mʉre ji mearo d̶acaiyeque bojecʉbeda ji me boje. Que teni ye jaʉbequiyebu mʉre cainʉmʉa. Mʉ́tamu cʉcʉ ye parʉbecʉ, yéde d̶aiye majibecʉ. Dinʉmʉmareca yʉ́vacari jã́d̶ovañʉmu ji parʉé majiéde, cad̶atecʉyʉ mʉre”, áme maje jabocʉ Cristo. Que baru yʉ torojʉcʉ baju “¿Meacʉ bárica?” arĩ coyʉre nʉquijivʉ pʉeno baju, ji parʉbe boje ji bajuma, cʉvacʉyʉ Cristoi parʉé majiéde, apevʉ ne jã́rajiyepe ayʉ diede.
9 Baise ayu isou eo, “Ayu au manaw kabeber o isa i karam, Ayu au fair i iyab teriririm fair ebitih.” Isan imih ayu boro ana’ora’ara’at aniyasisir gagamin na’in ayu ariririm isan, saise Keriso ana fair tafu namara’at.
10 Aru, “Meavʉ” ayʉbu, torojʉcʉ máre yʉre ijiéde, apevʉ yʉre ne ãmeina yávaiyede, yʉre jaʉéde, apevʉ yʉre maucʉvarĩ ne ñájine d̶aiyede yʉre, aru ji cãrijiyede. Caiye iye ãmeno vaiyede yʉre Cristo jicʉ bae boje, “Meavʉ yʉre” ayʉ, torojʉvʉ yʉ. Ji parʉbe boje, majivʉ Cristo cad̶ateyʉre yʉre ji d̶aiyede ʉ̃i parʉé majiéque.
10 Nati isan Keriso wabinamaim ariririm baise abiyasisir, tur kakafin, bowabow fokarih, yawas o morob, yare ta ta fokarih. Anamaramaim ariririm ayu fair abaib.
11 Ji nópe toivaicõjeiye boje apecʉre, ãrʉmecʉpe teivʉ yʉ. Ʉbenita jaʉteavʉ̃ yʉre, mʉje jápiaiye boje ina Jesús ʉ̃i yávaiye méne beorĩ coyʉicõjeimarape teniduivʉ ne borocʉrĩ coyʉiyede Jesús ʉ̃i yávaiye ména aru yʉrã máre. Ñamene yʉre aru yéde ji parʉéde coyʉiye jaʉrĩduavʉ̃ mʉjare. Ʉbenita mʉje coyʉbe boje, coyʉiye jaʉteavʉ̃ yʉre ji bajuma. Na “Pablo bojecʉbecʉbe”, ʉbenina ávaivʉbuya. Ʉbenita yʉ bojecʉbecʉvacari, ye ne cãchinocacʉ ãmevʉ yʉ. Aru ji pʉeno meara ãmema na.
11 Ayu au sinaf i boun hai not meyemeye na’atube, baise kwa kwa’ora’ahu ayu anasinaf. Kwa karam ayu isou boro baibasit tur kwatao, anayabin ayu i men kafa’imo orot fairu boun iti tounamatar hai fair gagamih na’atube, ayu i yabin en.
12 Ji cʉe báquede mʉjaque Jʉ̃menijicʉ yʉre d̶are d̶áme põeva ne jã́mene, ne d̶arĩ majibede, aru ape parʉéque d̶aiyede máre, jã́d̶ovacʉyʉ yʉre jãve Jesús ʉ̃i yávaiye méne beorĩ coyʉicõjeimʉ bajure. Caiye iye ji d̶aiyede napini d̶acacʉ yʉ.
12 Anamaramaim ayu bairit tama’am, ayu yataunub naatu ina’inan, men tisinaf emamatar asinaf himatar naatu baifofofor fairih maiyow kwa wanawanamaim asinaf himatar, iti ebiturobe ayu i kwa a turabarayan.
13 Yʉ ãmevʉ apevʉ ne cãchinocacʉ. Quédeca mʉjacapũravʉ máre ãmevʉ apevʉ Jesúre jʉ aipõeva cójijivaivʉ ne cãchinocavʉ ji jã́inore. Mearo d̶acaiyede ye d̶abetecacʉ yʉ pʉeno baju apevʉre boje mʉje pʉeno. Jãve jẽniametecacʉ mʉje tãutʉrare, yópe ji jẽniaiyepe apevʉ Jesúre jʉ aipõeva cójijivaivʉre. Ʉbenita, “Pablo ñʉjare ãmeina jã́ñʉmebu”, ʉbenina arĩ dápiabejarã mʉja. Mʉje ʉbedu ji jẽniame máquede mʉje tãutʉrare, chĩori jẽniañʉmu mʉje ãrʉmenajiyepe ayʉ diede.
13 Ayu au sinaf mi’itube isa asisinaf i na’atube ekalesia sabuw etei isah a sisinaf. Ana veya ta ayu men kafa’imo ubar aitimih kabay yai’in ayu baibaisu isan. Abistan kakafin asisinaf kwaninatbuhuruwu.
14 Javede pʉque jã́cʉnʉcacʉ mʉjare. Aru caride mead̶ayʉbu ji cʉvede, jã́cʉnʉcʉyʉ mʉjare bedióva cojedeca. Aru yópe jipocai ji d̶aiye báquepedeca, jẽniamecʉyʉmu mʉje tãutʉrare. Mʉje cʉvaede cʉvaiyʉbevʉ yʉ. Quénora cʉvaiyʉvʉ yʉ mʉjare Cristo jinava. Mʉjarecabu yópe jímarape yʉre. Ʉbenita mamara ãmevʉrecabu bojed̶acaivʉ nébʉcʉvare ne ãrajiyeva. Quénora nébʉcʉvarecabu bojed̶acaivʉ némarare ne ãrajiyeva. Que baru yʉ jacopʉiyʉbevʉ mʉje tãutʉrare.
14 Iti boun i mar baitounin ayu abobogaigiwas anan kwa aninanawani. Ayu au naa isan boro men aniwa’an nafokar anayabin ayu men akokok kwa a sawar, ayu akokok i kwa. Kek i men karam hinah tamah hinakaifih baise hinah tamah i karam kek hinakaifih
15 Yʉ torojʉcʉ baju jícʉyʉmu caiye ji cʉvaede aru ji bajure máre, cad̶atecʉyʉ mʉjare, ji ʉe boje mʉjare. Ʉbenita mʉjare pʉeno baju ʉre nʉñʉreca yʉ, mʉjacapũravʉ ji jã́inore quĩ́jino baju ʉre nʉivʉbu yʉre.
15 Ayu i abiyasisir gagamin na’in, ayu au sawar etei kwa isa abi’asrouwen naatu au fair etei anit kwa a baibais isan. Kwa isa ayu abi yabow kwanekwan, naatu aisimamih ayu isou men kwabiyabow gewas?
16 Apevʉ mʉjaque cʉrivʉ, yópe arĩ, ãmecorovaivʉbuya yʉre: “Jãve Pablo jẽniamemi ñʉje tãutʉrare. Ʉbenita jʉjovarĩ ĩñʉme ñʉje tãutʉrare majibevʉva”, ávaivʉbuya.
16 Isan imih iti tur ao i kwabibasit, ayu men kwa bit ait. Baise sabuw afa boro ayu isou hinao, ayu i ah atain abifufuwen.
17 ¿Aipe d̶arĩ mʉjare jʉjovarĩ, ĩñʉ bʉojari yʉ mʉje tãutʉrare? ¿Mʉje dápiaru, ina ji jaroimara mácavʉre jʉjovaicõjeari mʉjare?
17 Ayu oro’orot aiyunih hinanamaim ayu kwa abainuwi?
18 Titore jẽniacacʉ parʉrõreca, ʉ̃i nʉquiyepe ayʉ mʉje yebai. Aru jarocacʉ apecʉ majecʉ Jesúre jʉ aipõecʉre ʉ̃́que. ¿Mʉje dápiaru, Titojã jʉjovarĩ mʉjare? Mʉja me majidivʉbu jãve Titojã jʉjovabevʉ bácavʉre mʉjare. Me majivʉ yʉ náre, yʉpedeca, cainʉmʉa mearore dápiaivʉre aru mearore d̶aivʉre máre. Que baru ñʉja ye jʉjovabevʉ mʉjare.
18 Ayu Titus aifefeyan i boro tuwat ta hairi hinan kwa hininanawani.
19 Caiye iye ji toivaicõjeiyede apecʉre mʉjare jã́ri boroteivʉ bácavʉ dápiabejarã mʉja coyʉyʉre ñʉje d̶aiyede, mʉje arĩ coyʉrãjiyepe ayʉ “Meavʉ” o “Meamevʉ”. Mʉja ãmevʉrecabu coyʉrãjivʉ méne o meamene ñʉje d̶aiyede. Quénora Jʉ̃menijicʉrecabe coyʉcʉyʉ diede ñʉjare. Ʉbenita caiye iye ji toivaicõjeiyeque apecʉre coyʉyʉbu yʉ Jʉ̃menijicʉi jã́inore, ji cʉe boje Cristoque cũinávʉpe, mʉje parʉre nʉrajiyepe ayʉ mʉje ũmei. Que baru mʉja, jívʉ, caiye ñʉje d̶aiyeque cad̶ateiyʉrivʉbu mʉjare.
19 Kwa a not iti na’atube kwanotanot, aki mar etei asisinaftobon aki kwa anarufafari. Aiyabin! Keriso bibinanube aki abibinan, i aki awaimaim eo re God nanamaim aki tur ao’orerereb. Are au ofonah, sawar etei asisinaf, i kwa nibaisi isan.
20 Jidʉvʉ yʉ ji copaidaquiyede mʉje yebai, apevʉ mʉjacavʉ d̶abevʉ bárãjivʉre yópe mʉjare jaʉépe. Apevʉ jararĩ pare ãd̶amateiyʉrãjichʉma. Aru apevʉ tebutenajichʉma. Apevʉ jijatenajichʉma ʉbenina. Apevʉ d̶arãjichʉma ne baju ʉrõpe dápiabevʉva mearore o ãmenore apevʉre. Apevʉ coyʉrãjichʉma ãmenore caivʉ ne jápiaiyede apevʉi borore. Apevʉ yávarãjichʉma jápiabenoi ãmenore apevʉi borore. Apevʉ “¿Meara márica apevʉ pʉeno?” arĩ dápiarãjichʉma. Aru apevʉ maucʉvarĩ, cãrijovari, boaiyʉrãjichʉma apevʉre.
20 Ayu abirubir ana maramaim anan kwa anabinanawani, kwa a itinin i men ayu anotanot na’atube ana itimih naatu ayu kwana i’itu men kwa kwanotanot na’atube kwana itu. Ayu biyau ekakameyaw anayabin nati’imaim gamin ema’am, bobowen, yaso’ar etit erara’iy, kabat, bai’i’iyab, rarikasar, naatu hai ma men gewasih.
21 Jidʉvʉ yʉ ji copaidaquiyede mʉje yebai Jʉ̃menijicʉ ji mearore jímʉ cʉyoje tede d̶acʉyʉre yʉre bedióva cojedeca mʉje jã́inore. Apevʉ mʉjacavʉ cʉrivʉbuya mʉje ãmeũmeque. Apevʉ mʉjacavʉ ãmeina d̶arĩ cʉrivʉbuya apevʉque némarebʉcʉva ãmevʉque. Aru apevʉ mʉjacavʉ caino ãmenore d̶aivʉbuya. Nópe teni ãmeina teima javede. Aru chĩomeni oatʉvabenama cãreja ne d̶aiyede. Quénora ãmeina tede nʉivʉbuya. Chĩomeni oatʉvabedu ji daquiye jipocai, chĩori ocʉyʉmu yʉ pare, náre boje.
21 Ayu abirubir anamaramaim anan biya ana titit maiye, kwa namaim ayu au God boro au yawas nayara’iy naham, naatu sabuw moumurih marasika kakafih hisisinaf isan boro anarererey. Anayabin kwa i dogoroh kato men kwainatbuhuruwen, naatu baiwa’an ana bainikinik. I boro’ika kwama kwabi’a’it.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar 2 Coríntios 12, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.