2 Coríntios 11
Majepacʉ jʉ̃menijicʉi yávaiye mamaene coyʉitucubo (CUBNT) vs AAI
1 Jápiajarã ji coyʉquiyede mʉjare caride. Ʉvʉ mʉje napinajiyepe ayʉ yʉre ji coyʉquiyede. Yʉ majicʉvacari ñai “¿Meacʉ bárica?” ayʉ ʉ̃i bajuma ãrʉmecʉ bajure, nópe arĩ jaʉquiyebu yʉre, mʉje dajocabenajiyepe ayʉ ji coyʉiye báquede mʉjare Jesús ʉ̃i yávaiye méne mʉje pʉeno baju jápiaiyʉe boje ape yávaiyede. Que baru napijara yʉre ji coyʉquiyede.
1 Ayu anotanot mar kikimin au tur anao i boun koko’aw hai tur te’o na’atube, baise kwa marasika kwabusuruf kwabowabowaka.
2 Jʉ̃menijicʉ yʉre tebutede d̶aibi mʉjare, yópe ʉ̃mʉ ʉ̃i tebuteiyepe mamaco bojʉyore, “Mʉ cʉvacʉyʉmu ṍre mimarepacova” ʉ̃i arĩburu yóboi cũinácʉ ʉ̃mʉre. Jípacʉ me jã́ri coreibi mamacore, õi cʉbecojiyepe ayʉ apecʉ ʉ̃mʉque, jícʉyʉ ṍre meaco bajure ãmeno cʉbecova Jʉ̃menijicʉi jã́inore jímarepacʉ bacʉyʉ́re ne pʉrʉbʉoijãravʉ baquinói. Aru õi jã́ru apecʉ ʉ̃mʉre, jípacʉ jarajebu ṍre. Nopedeca mʉjare coreóvare d̶acacʉ yʉ Cristore, mʉje cʉrãjiyepe ayʉ ʉ̃́que cũinávʉpe. Que baru mʉjare jíyʉvʉ yʉ ʉ̃́re ãmeno cʉbevʉva Jʉ̃menijicʉi jã́inore.
2 Ayu kwa isa abi’o’orot, boun God ebi’o’orot na’atube, kwa i boun babin biyan numin orot ta’imon bai’awanin isan hi’omatan na’atube nati i Keriso akisin.
3 Jidʉvʉ yʉ vaiquíyede mʉjare yópe vaiye báquepe Eva bácore. Yópe ñai ãd̶a majicʉ ʉ̃i jʉjovaiye báquepe õ mácore, õi dápiabecojiyepe ayʉ nurié, õi ãmeina tecojiyepe ayʉ, nopedeca apevʉ jʉjovaiyʉrivʉbu mʉjare, mʉje dápiabenajiyepe ayʉ nurié, mʉje ãmeina tenajiyepe ayʉ, dajocaru mʉje jʉ aiyede Cristore aru mʉje memecaiyede ʉ̃́re máre. Que baru jidʉvʉ yʉ.
3 Ayu i abirubir kwa a not boro ni’afiy abistan Eve biyanamaim mamatar boro kwa biyamaim namatar. Kok i so’ob kwanekwan, naatu i iwa’an Eve God fanan sair naatu bowabow kakafin sinaf, imih nati baifufuwenayah boro kwa hinifuwi naatu hinifuwen anot hini’a’afiy saise kwa boro men kafa’imo Keriso akisinamo kwanitumitumimih
4 Mʉja torojʉrivʉ napivʉbuya apevʉ coyʉipõeva eaivʉre mʉje ĩmaroi. Me jápiaiyʉrivʉbuya ne coyʉiyede Jesúrã, coyʉivʉreca apede ʉ̃́ra ji coyʉiye báquede jarʉvarĩ. Jacopʉiyʉrivʉbuya apecʉ decocʉre ne daroiyʉmʉre, daroiyʉrivʉreca apecʉre, ñai Espíritu Santo ji darore d̶aimʉ mácʉre jarʉvarĩ. Jʉ aiyʉrivʉbuya ne bueiyede Jesús ʉ̃i yávaiye méne, ne que aiyede ʉbenina, bueivʉreca apede ji bueiye báquede jarʉvarĩ.
4 Anayabin sabuw afa hinan naatu Jesu isan hinabinan men boun aki abibinan na’at. Anunin ta kwanab men boun aki abaib na’at o tur gewasin men boun kwanonowaramaim tebibinanumih, hamehamen maiyow kwa boro mar ta’imon kwanab.
5 Nácapũravʉ yópe Jesús ʉ̃i yávaiye méne beorĩ coyʉicõjeimarape teniduivʉbu. Aru ʉbenina arĩ dápiaivʉbu mearare ji pʉeno. Ʉbenita yʉ́capũravʉ coreóvaivʉ iyede. Ne cãchinocacʉ ãmevʉ yʉ. Aru ji pʉeno meara ãmema na. Ʉbenita nárecabu mʉjare jaboteivʉ.
5 Baise anotanot ayu i ai gewasin kwanekwan men boun kob abarayah wabih gagamih gewasih na’atube.
6 Yʉ yávayʉ majibecʉvacari meacamua yávaicamuaque, jãve me majivʉ yʉ Jesús ʉ̃i yávaiye méne. Mʉjavacari me diede coreóvaivʉbu, mʉje jápiaiye báque boje ji coyʉiye báquede aru mʉje jã́iye báque boje ji d̶aiye báquede obedinʉmʉa.
6 Ayu tur ao’o i boun kek sosof hai tur te’o na’atube, baise ayu auru not so’ob ema’am, aki ef etei bebeyanamaim ao kwanowar sawar.
7 Apevʉ põeva “Pablo ãmeina teyʉbe, ʉ̃i jacopʉiyʉbe boje mʉje tãutʉrare, ʉ̃i bueiye boje yópe apevʉ bueipõeva ne d̶aiyepe”, ʉbenina aivʉbuya. Ʉbenita ye ãmeina tebevʉ yʉ, ji jacopʉbe boje tãutʉrare, ji bueiye boje Jʉ̃menijicʉi yávaiye méne. Quénora yópe mʉje cãchinocacʉpe teni, memecacʉ ji pʉrʉáque, ĩni bojed̶acʉyʉ yʉre jaʉéde. Que teni coreóvare d̶acacʉ mʉjare bojecʉbeda Jesús ʉ̃i yávaiye méne, ʉ̃i mead̶aiyede mʉjare mʉje ũmei bojecʉbeda. Que teni mʉjare yópe ji pʉenocavʉpe tede d̶acacʉ, mʉjare memeiye jaʉbe boje, mʉje jíbenajiyepe ayʉ yʉre jaʉéde.
7 Ayu taiyuwu anayara’iyu naatu kwa anabora’ahi Regah ana tur gewasin baiyan en anabinan nati i bowabow kakafin?
8 Aru ji cʉe báquede mʉje ĩmaroi, buecʉyʉ mʉjare, jacopʉcacʉ apevʉ Jesúre jʉ aipõevare, apeno ĩmaroi cójijivaivʉre, ne tãutʉrare, ĩni bojed̶acʉyʉ yʉre jaʉéde. Náre bojed̶aicõjecacʉ yʉre, náre memecabecʉvacari, memecacʉyʉ mʉjare bojecʉbeda.
8 Ayu Kirisiyan sabuw afa biyahine kabay abai kwa baibaisi isan, kwanotanot ayu abainuwih?
9 Ji cʉe báquede mʉjaque, apenʉmʉa yʉre jaʉteavʉ̃. Ʉbenita ye apejĩene jẽniametecacʉ mʉjacacʉ cũinácʉre. Quénora Macedonia ãmicʉrijoborõcavʉ majevʉ, ne jʉ aiye boje Jesúre, ne daroimara mácavʉ edaivʉ bácavʉ mʉje ĩmaroi, jíma yʉre ne jíyede, ji ĩni bojed̶aquiyepe aivʉ yʉre jaʉéde. Que baru dinʉmʉ mácarõre cãrijovametecacʉ mʉjare, yʉre jaʉé boje. Aru mʉjare ye cãrijovamecʉyʉmu apenʉmʉa máre, yʉre jaʉé boje.
9 Bairit tama’am ana mar ayu au kok sawar bain nowau matar isan, men kafa’imo yait ta aiwowa’ani. Anayabin teitit no Masedonia’ane hinanan sawar abistanawat akokok etei’imak anafofonin abai. Ayu boro taiyuwu bit ana’abar naatu boro na’atuka anasinaf anan.
10 Meavʉ ji dápiaru ji coyʉre nʉiyede bojecʉbeda Jesús ʉ̃i yávaiye méne cainoa ĩmaroa, Acaya ãmicʉrijoborõcarõare. Yʉ coyʉyʉbu mʉjare yávaiyede jãvene. Yʉ Cristo jicʉbu. Que baru borocʉbevʉ yʉ.
10 Keriso ana turobe ayu wanawana’umaim ema’am. Ayu ao’omatani, iti ora’ara’at boro men kafa’imo awau nafot iti tafaram Akaiya wanawanan.
11 Ji que coyʉiye boje, “Pablo ñʉjare ʉbebi” ʉbenina arĩ dápiabejarã mʉja. Jãve ʉvʉ mʉjare. Jʉ̃menijicʉ me coreóvaibi yʉre pare ʉcʉre mʉjare.
11 Aisimamih? Anayabin ayu men kwa abiyabuwi? God so’ob ayu kwa abiyabuwi.
12 Yʉ́capũravʉ d̶are nʉquijivʉ yópe ji d̶arĩ cõmajiye báquepe, mʉje coreóvarãjiyepe ayʉ borocʉrivʉre ina mʉje tãutʉrare jacopʉivʉre, ne bueiye boje “Pablo memeñʉme ñʉjapedeca”, ʉbenina ne aiyede.
12 Ayu boun abistan abowabow boro na’atuka anabow anan. Saise ayu bowabow iti na’atube anabowabow i baifufuwen bai’obaiyenayah anarufutih. Hai yabih en isah hinao’ra’ara’at naatu asir hinao i mi’itube tebowabow aki bairi ta’imon abowabow.
13 Nárecabu “Ñʉjatamu Jesús ʉ̃i yávaiye méne beorĩ coyʉicõjeimara” ʉbenina aivʉ. Ʉbenita Jesús ʉ̃i yávaiye méne beorĩ coyʉicõjeimara jãve ãmema. Quénora põevare jʉjovaivʉbu. Ne bajumia jã́d̶ovariduivʉbu yópe Jesús ʉ̃i yávaiye méne beorĩ coyʉicõjeimarape.
13 Anayabin sabuw nati na’atube i turabarayah baifufuwenayah, i hai bowabow isan i taiyuwih tebifufuwen. Naatu taiyuhiwat tesisinaf hai itinin i boun Keriso ana turabarayah na’atube.
14 Ne que teiyede, cuavaiye jaʉbevʉ majare, Satanás ʉ̃i teiye boje. Satanávacari ʉ̃i baju majibi jã́d̶ovañʉ meacʉpe, yópe ángelepe.
14 Naatu nati men tanakasiy! Satan karam taiyuwin nabotabir marakaw ana tounamatar, itininabe namatar.
15 Que baru cuavaiye jaʉbevʉ majare Satanáre memecaipõeva, ina “Ñʉjatamu Jesús ʉ̃i yávaiye méne beorĩ coyʉicõjeimara” ʉbenina aivʉ, ne jã́d̶ovaiyede yópe mearo d̶aivʉpe. Ʉbenita Jʉ̃menijicʉ ñájine d̶acʉyʉme ina jʉjovaivʉre yópe náre ñájine d̶aiye jaʉépe, ne que d̶aiye báque boje.
15 Isan imih aki men akakasiy Satan ana akir wairafih i taiyuwih hibotabirih akir wairafih hai yawas gewasih na’atube himamatar. Mar yomanin mi’itube hai bowabowamaim hisisinaf imaim boro baimakiy hinab.
16 Bedióva cojedeca jẽniaivʉ mʉjare, mʉje arĩ dápiabenajiyepe ayʉ yʉre ãrʉmecʉre. Ʉbenita “Pablo ãrʉmecʉbebu” arĩ dápiaivʉ baru, jápiajarã ji coyʉquiyede. Yʉre máre, yópe ina “Ñʉjatamu Jesús ʉ̃i yávaiye méne beorĩ coyʉicõjeimara” ʉbenina aivʉ, arĩ dápiaivʉ ji pʉenocavʉ ne coyʉiyepe coyʉicõjejara yʉre, “¿Meacʉ bárica?” ji bajuma ji aquiyepe aivʉ.
16 Ayu ibanak ao maiye! Men yait ta nanot ayu au not meyemeye narouw. Baise kwa iti na’atube kwananotanot na’at, basit kwanabuwu ayu i au not en, saise mar kafa’i ayu anaora’ara’at.
17 Maje jabocʉ Jesucristo iyepe paiye coyʉiyede ye coyʉbejebu. Aru yʉre máre coyʉicõjememi. Quénora yʉ́vacari coyʉyʉbu yópe ãrʉmecʉ ʉ̃i coyʉiyepe.
17 Anamaramaim ora’ara’aten ana tur anao i men Regah ana kokomaim ayu ao’omih, iti tur i hai not meyemeye hai tur.
18 Nore mʉje yebare, “¿Meara márica?” arĩ coyʉivʉbuya ne bajumia, põeva ne coreóvarãjiyepe aivʉ ñamejare aru aipe ne d̶aiyede ijãravʉi. Que baru yʉ máre quédeca arĩ coyʉyʉbu.
18 Baise sabuw afa abistan hisisinaf isan hina’ora’ara’at na’at, ayu auman boro anao ra’ara’at.
19 Mʉjarecabu me majidivʉ mʉje dápiaru. Que baru torojʉrivʉ jápiad̶avʉ̃ ãrʉmevʉre. Aru ne coyʉiyede napiyavʉ mʉja.
19 Kwa taiyuw i notayah anababatun, naatu imih sabuw hai not meyemeye bairi yasisiramaim kwabita’ay.
20 Mʉja napiyavʉ ina mʉjare d̶aicõjeivʉre yópe ne cõjeimara majʉrórivʉpe paivʉre. Napiyavʉ ina ĩ́vʉre mʉje cʉvaede, aru ina jʉjovaivʉre mʉjare. Napiyavʉ ina ãmeina jã́ivʉre mʉjare, “¿Parʉrivʉ bárica ñʉja ne pʉeno?” arĩ dápiaivʉre mʉjare yópe ne cãchinocavʉpe. Aru napiyavʉ ina jara boaivʉre mʉje jijecamure máre.
20 Na’atube sabuw afa bairi kwaita’ay dibur kwamatar, taiyuwin kususur wan i’iyon o yumat ifafar.
21 Ji parʉbe boje, ne nópe d̶aiyepe d̶abetecacʉ mʉjare. Ʉbenita ji pʉeno náre me jápiad̶avʉ̃ mʉja. Que baru cʉyevʉ yʉ, ji parʉbe boje.
21 Ayu au biya’ohow, nati isan i anababatun ririmit sawar sinaf isan na’atube atao kwatanowar.
22 Návacari “Hebreovatamu ñʉja. Que baru judíova bajutamu aru hebreo ãmicʉricamua yávaicamuare yávaivʉbu” aivʉreca, yʉ máre napedecabu. Návacari “Israel bácʉi pãramenacavʉbu ñʉja” aivʉreca, yʉ máre napedecabu. Návacari “Abraham mácʉi pãramenacavʉbu ñʉja” aivʉreca, yʉ máre napedecabu.
22 I anababatun Hebrew ma’anih? Ayu auman Hebrew orot. I Israel sabuw? Ayu auman Israel orot. I Abraham ana a’agir sabuw? Ayu auman Abraham ana agir orot.
23 Aru návacari “Cristore memecaivʉbu ñʉja” aivʉreca, yʉ ne pʉeno memecayʉbu Cristore. Ʉbenita yópe ãrʉmecʉpe yávayʉbu, que ayʉ.
23 Iban Keriso ana akir sabuw? Iti tur ao’o ana nowarin i boun hai not en te’o na’atube. Baise ayu i akir wairafu gewasu men i na’atube! Ayu abow atetebon, ayu mar moumurin maiyow dibur arun, mar moumurin maiyow murab fokarinamaim hiwabiru, naatu mar moumurin maiyow kafa’imo hita’asbunu. Anayabin ayu Keriso isan abowabow.
24 Coyʉyʉbu mʉjare iye ji yainíduiye báquede. Cũinápʉrʉpe painʉmʉa baju ina judíovai jabova jara popeicõjeima yʉre ne treinta y nueve baju jara popeiyede ne boaime ãimacajeque d̶aimeque.
24 Mar etei five Jew hai ukwarih hibuwu hirabu. Mar ta’ita’imon hirarabu etei 39 biyau hitatakiyakiy hiruruseben.
25 Yóbecʉrinʉmʉa baju ina Roma ãmicʉrõ jaborõcavʉi jabova jara popeicõjeima yʉre jarad̶oque. Cũinára põeva cʉ̃raboaque dʉvarĩ boarĩ́ jarʉvaiyʉrĩduima yʉre. Yóbecʉrinʉmʉa baju jiad̶ocũ ʉracũ ji nʉicũ mácarõ corĩ bíjaiye báque boje, cʉ́tecacʉ yʉ jia ʉrad̶ai, aru cũinára jorĩ, nʉri coreni, mautecacʉ cũináñamine aru cũinájãravʉre máre.
25 Mar tounu ayu auramaim hirabu naatu mar ta’imon kabayamaim hirouwou’uru, mar tounu wa tafofor riy yan are naatu veya ta’imon anafofonin riy yan ain earuwu aremor. |alt="Paul stoned" src="cn01965B.tif" size="col" copy="©1978 David C. Cook Publishing Co." ref="2 Corinthians 11.25"
26 Apenʉmʉare cucʉnʉcacʉ yʉ joai, coyʉcʉyʉ Jesús ʉ̃i yávaiye méne obediĩmaroai. Aru ji cucʉnʉiyede, ñájicacʉ pare. Apenʉmʉare bejarĩ bíjarĩducacʉ ji jatarĩduiyede jia yaboiyede. Apenʉmʉare tatorĩ ñavaipõeva ji cʉvaede ĩni ñavariduima. Apenʉmʉare apevʉ ji põeva, judíovacavʉ, ãmed̶aima yʉre. Aru apenʉmʉare ina judíova ãmevʉcavʉ ãmed̶aima yʉre. Apenʉmʉare ji cʉede ĩmaroai, apenʉmʉare põecʉbenoi, aru apenʉmʉare jia ʉrad̶ai máre ñájicacʉ yʉ. Aru põeva ʉbenina “mʉ, ñʉjecʉ”, borocʉrivʉ arĩ, Jesúre jʉ aipõevape teni, na máre ãmed̶aima yʉre.
26 Ayu mar moumurin maiyow efamaim aremor kakafih isou himatar, harew gagamih hititit kafa’imo ata’atomatom atamorob, naatu bainoyah kafa’imo hitarabu hitabainuwu. Ayu taiyuwu au sabuw Jew ma’anih naatu Ufun Sabuw kafa’imo hitarabu hiti’a’afiyu, bar oto’otowen gagamin wanawanan ama’am kafa’imo hitarabu, naatu arar yan anan kakafin kafa’imo atatita’ur, riy yan kafa’imo ata’atomatom ata morob, naatu taituwat baifufuwenayah kafa’imo hitarabu hiti’a’afiyu.
27 Apenʉmʉare pare memecacʉ yʉ pʉ ʉetʉyʉ baju, eacʉyʉ tãutʉrare, bojed̶acʉyʉ yʉre jaʉéde. Obedinʉmʉare cãmetecacʉ, ji memeiye boje. Ãvʉé ijiteavʉ̃ yʉre aru cũiñóavʉ yʉre máre. Apenʉmʉare ãiyede cʉvabetecacʉ. Apenʉmʉare ji cʉriñamine cʉvabetecacʉ. Aru apenʉmʉare cuitótecaje jaʉteavʉ̃ yʉre.
27 Foyab atatarakair naatu bowabow fokarih maiyow wanawanah arun abow. Gugumin wanawanah men ainu’in gewas, naatu harewamih sikou mamah naatu bayumih amorob, yakukur eanu naatu biyau asire ain.
28 Aru apede máre ñájicacʉ yʉ. Ʉbenita caiye iye pʉeno, jãravʉa coapa ñájivaivʉ yʉ, ji cãrijiye boje cainoa ĩmaroacavʉ Jesúre jʉ aipõeva cójijivaivʉre.
28 Sawar afa isou himatar, baise boro men anao kwananowar. Ayu mar etei fokarin maiyow airi abitar baise au not gagamin i Kirisiyan sabuw isah anotanot mi’itube hibow tenan.
29 Cũinácʉ nácacʉ ʉ̃i parʉbedu ʉ̃i jʉ aiyede Jesúre, chĩori vaivʉ yʉ pare. Aru cũinácʉ nácacʉ apecʉi jʉjovaimʉ mácʉ ãmeina tedu, yʉ́vacari cãrijini ñájivʉ pare.
29 Anamaramaim yait eriririm, ayu men ariririm, naatu yait ta bowabow kakafin bonawiy isisinaf, ayu wanawana’umaim men ea’earah o so’aso’ar eyey.
30 “¿Meacʉ bárica?” yʉre aiye jaʉru ji bajuma, arĩ coyʉiyʉbevʉ yópe parʉcʉpe. Quénora coyʉiyʉvʉ, mʉje majinajiyepe ayʉ yʉre parʉbecʉre ji bajuma.
30 Ayu anao ra’ara’at na’at, basit sawar abistanamaim iwa’an ariririm boro ni’obaiyu ana’ora’ara’at.
31 Maje jabocʉ Jesucristoi mearore jímʉ, jípacʉ máre, majibi jãve ji coyʉiyede. Ʉ̃́re mearore jíye jaʉvʉ majare cainʉmʉa.
31 God naatu Regah Jesu Keriso Tamah i wabin tanabora’ara’ah wanatowan! God so’ob ayu men abifuwen.
32 Javede Jʉ̃menijicʉ jã́d̶ovame yʉre parʉbecʉre ji bajuma. Damasco ãmicʉriĩmaro no joborõcarõre ñai jabocʉ Aretas ne aimʉ jaboteame. Apecʉre jaboteicõjequemavʉ ina Damascocavʉre. Ñai jabocʉ, Aretai epeimʉ, coreicõjequemavʉ jã́ipõevare ĩmaro jedevacobeai, ne jẽni jacorĩdurãjiyepe ayʉ yʉre.
32 Anamaramaim ayu Damascus hihirfutu ama’am, aiwob orot Aretas gawan gagamin sorodiy sabuw uwih bar oto’otowen wabin Damasenes ana etawan awan hima’uh hima hikakaif. Ayu atatitit hitabuwu hitafatumu isan.
33 Ʉbenita ji yóvaimara, yʉre cad̶ateipõeva, epeima yʉre pʉe ʉrapʉe jívʉi. Aru no biaido tarabʉ jã́icobei ẽmeóvaima yʉre pʉ joborõita biaido apepũravʉi, ji dupini nʉquiyepe aivʉ ñai jabocʉre jocarĩ.
33 Baise kaifetamaim hiwanu faf ana sou’uwat murabamaim hiruru ara’iy naatu uman wanawananane asorabon abihir. Paul kaifet wanawanan hiruru ere’er|alt="Letting Paul down in basket" src="CN01937b.TIF" size="col" loc="2Co 11.33" copy="©1978 David C. Cook Publishing Co." ref="11.33"
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar 2 Coríntios 11, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.