1 Coríntios 9

Majepacʉ jʉ̃menijicʉi yávaiye mamaene coyʉitucubo (CUBNT) vs AAI

Sair da comparação
AAI TUR GEWASIN O BAIBASIT BOUBUN
1 Jãve yʉ́vacari apecʉ põecʉi yebacacʉ ãmevʉ. Jãve yʉ́vacari Jesús ʉ̃i yávaiye méne beorĩ coyʉicõjeimʉmu. Jãve yʉ́vacari jã́rejacacʉ maje jabocʉ Jesúre. Aru jãve yʉ́vacari d̶acacʉ méne Jesús ʉ̃i d̶aicõjeiyede yʉre, mʉje jʉ aiye boje ʉ̃i yávaiye méne aru mʉje cʉe boje ʉ̃́que cũinávʉpe. Que baru meajebu mʉje jídu yʉre jaʉéde, ji memecaiye boje mʉjare. Ʉbenita yʉ yéde jẽniamevʉ mʉjare cainʉmʉa.
1 Kwanotanot ayu i fatufatum wanawanan ama’am? Naatu kwanotanot ayu i men Regah ana tur abarayan? Naatu ata Regah Jesu Keriso men aitin? Naatu kwanotanot kwa i men ayu au abowabow ana ro’on?
2 Apevʉ “Pablo Jesús ʉ̃i yávaiye méne beorĩ coyʉicõjeimʉ ãmemi” ʉbenina aivʉreca, mʉjacapũravʉ majidivʉbu yʉre Jesús ʉ̃i yávaiye méne beorĩ coyʉicõjeimʉre, mʉje jʉ aiye boje Jesúre, ji coyʉiye báque boje mʉjare ʉ̃i yávaiye méne, ʉ̃i mead̶acaiyede põevare. Que baru mʉje cʉe boje Jesucristoque cũinávʉpe, jã́d̶ovari bʉojaivʉ yʉ jãve Jesús ʉ̃i yávaiye méne beorĩ coyʉicõjeimʉre.
2 Sabuw afa ayu men tur abarayan na’atube hinabubuwu na’at, baise kwa boro ayu kwanabuwu, anayabin kwa ayawas Regah wanawananamaim ebi’obaiyi, turobe kwa i ayu au bowabow ana ro’on, imih ayu i Regah ana tur abarayan.
3 Nópe coyʉvaivʉ yʉ caivʉ ina ãmecoroivʉre yʉre.
3 Sabuw ayu tegam tiu’uwu ana maramaim ayu iti na’atube ao awawasfafaru.
4 Mʉja jápiaivʉ ji bueiyede Jesús ʉ̃i yávaiye méne, mʉje jídu yʉre ãiyede aru ũcuiyede máre yópe bojed̶aiyepe ji memeinore, cad̶atecʉyʉ mʉjare, meajebu. Jãve nópe d̶aiye jaʉvʉ mʉjare.
4 Aki a bowabow isan ai ef ema’am boro anaa, anatom ai en?
5 Aru ji cʉvaru Jesúre jʉ aipõeco jimarepaco bajʉrócore, yópe apevʉ Jesús ʉ̃i yávaiye méne beorĩ coyʉicõjeimara, aru ñʉjacacʉ Pedro máre, aru maje jabocʉ Jesucristoi yóva ne cʉvaepe, meajebu. Aru jimarepaco bajʉrócore cʉvaru, yʉ́que õ majʉrócore nʉvaiye jaʉjebu yʉre aru jíye jaʉjebu mʉja jápiaivʉre ji bueiyede õ majʉrócore máre ãiyede aru ũcuiyede.
5 Ai ef ema’am karam boro toutabin babin baitumatumayah bairi anaremor, tur abarayah, afa ata Regah Jesu taitin naatu Cephas tisisinaf na’atube ai en?
6 Mʉja jíyavʉ̃ apevʉ Jesús ʉ̃i yávaiye méne coyʉipõevare náre jaʉéde. Ʉbenita Bernabé yʉ́maque memeicarã ñʉje pʉrʉáque, bojed̶arãjivʉ ñʉjare jaʉéde. Jãve ñʉja máre, yópe apevʉ Jesús ʉ̃i yávaiye méne beorĩ coyʉicõjeimarape, memeiye ñʉje pʉrʉáque jaʉbevʉ ñʉjare. Quénora mʉja jápiaivʉre ñʉje bueiyede jíye jaʉvʉ ñʉjare jaʉéde.
6 Ai ayu Barnabas airi’imo, ai aa ai tom isan anama anabow?
7 Churara cʉbebi ʉ̃i baju ãquiyede bojed̶ayʉ. Aru jiore oteipõecʉ cʉbebi ʉ̃i baju oteiyede bʉcʉrĩ bʉojarĩ jẽiyede ãmecʉ. Aru oteiãimarare coreipõecʉ máre cʉbebi ina ãimara opecore jívʉ ne opecore ĩmecʉ.
7 Baiyowayan orot ebowabow men i taiyuwin ana baiyan ebitin. Naatu orot yait masaw bowayan ana masawamaim grape ro’oro’on boro nirut, naatu bobaituw kaifenayah ana cow hai nun boro natom.
8 Iye ji coyʉiyede mʉjare, “Ʉ̃i baju arĩ dápiaiyede coyʉyʉbebu ʉ̃”, abejarã mʉja. Põecʉreca ʉ̃i arĩ dápiaiyede coyʉbevʉ yʉ. Quénora yópe Jʉ̃menijicʉi d̶aicõjeiyede ʉ̃i coyʉiye báquepe Moisés bácʉre coyʉyʉbu yʉ.
8 Ayu men orot ana roubabaruwen fairamaim ao’omih, anayabin God ana obaiyunen tur i ta’imon nati na’atube eo ema’am.
9 Yópe arĩ, Jʉ̃menijicʉ toivaicõjenejaquemavʉ ʉ̃i d̶aicõjeiyede ʉ̃i põevare: “Ñai oteiãimacʉ ʉracʉ memecayʉre mʉjare, bʉobejarã ʉ̃́re ʉ̃i jijecamure, ʉ̃i ãmequiyepe aivʉ ʉ̃i cʉ̃ocaiyedeca mʉjare mʉje oteiyabeare ʉ̃i cʉraiyede diede”, arĩ toivaicõjenejaquemavʉ. Ʉbenita Jʉ̃menijicʉ ʉ̃i nópe toivaicõjeiye báquede, oteiãimarare quévʉra cõmaje ãroje jã́menejaquemavʉ.
9 Moses ana ofafaramaim kikirum iti na’atube eo “Bobaituw wabin ox sanabey nawawas kweyakweyaren ana veya men awan kwana’utan.” God iti na’atube eo’o kwanotanot i ox isan eo?
10 Quénora toivaicõjenejaquemavʉ ʉ̃i d̶aicõjeiyede Jʉ̃menijicʉre memecaipõevare boje. Majarecabu ʉ̃i nópe arĩ dápiaimara.
10 En baise, iti tur eo i anababatun it isat eo, turobe iti tur hikikirum it tananowar isan, anayabin orot yait me ebifufubiy naatu orot yait ai ro’on rab ekibikib, hairi nuhih fot hima tebowabow anayabin hairi boro nowah nowah hinafaramih hinabow.
11 Que baru yópe oteipõecʉi oteiyepe, ñʉje coyʉiyede mʉje yebai Jesús ʉ̃i yávaiye méne, ʉ̃i mead̶acaiyede põevare, cad̶atenajivʉ mʉjare mʉje ũmei, jãve mʉjare jíye jaʉvʉ ñʉjare jaʉéde, mʉje cad̶atenajiyepe aivʉ ñʉjare yópe mʉje bojed̶aiyepe ñʉje memeiyede.
11 Ayubit ana ub gewasin kwa wanawanamaim atatanum isan, kwa biyane sawar baibaisi isan ana bifefeyani, kwanotanot i ra’at kwanekwan?
12 Apevʉ Jesús ʉ̃i yávaiye méne coyʉcaipõeva eaivʉ bácavʉ mʉje yebai mʉjare jícõjenu náre jaʉéde, ne coyʉiye báque boje, jãve pʉeno baju mʉjare jícõjeiye jaʉvʉ ñʉjare jaʉéde, ñʉje coyʉrĩ bʉiye báque boje mʉjare diede mamarʉmʉre.
12 Orot afa tebowabow baibais kwabitih na’atube, aki auman karam boro baibais kwaniti.
13 Ñʉjacavʉ judíova Jʉ̃menijicʉre memecaivʉ ʉ̃i cʉ̃rami jívʉi jacopʉyama ne ãrajiyeva, ne memecaiye boje diñamine. Ina ãimarare boaipõeva jínajivʉ na mácavʉre Jʉ̃menijicʉre ʉ̃i cʉ̃rami diva ʉ̃́re jícaiyede juaivai jacopʉyama ina boaimara mácavʉi jiarʉaquede ne ãrajiyeva, ne memeiye boje. ¿Diede coreóvabenarʉ mʉja?
13 Kwaso’ob orot iyab Tafaror Bar gagamin wanawanan tebowabow hai bay i Tafaror Bar ana siwarane tebaib, naatu orot iyab gem kakafiyinamaim sibor te’aa auman i gem kakafiyin tafanamaim sibor turin tebaib.
14 Quédeca maje jabocʉ Jesucristo ʉ̃i yávaiye méne coyʉcaipõevare jacopʉicõjeñʉme náre jaʉéde, ne coyʉiye boje ʉ̃i yávaiye méne. Que baru ina jápiaivʉre ne bueiyede jícõjeñʉme náre jaʉéde.
14 Ef i ta’imon, Regah ana obaiyunen turamaim na’atube eo, “Sabuw iyab tur gewasin tibibinan hai ma gewas isan baibais kafai i nati’ine nan hinab.”
15 Ʉbenita yʉ́capũravʉ ye mʉjare jícõjemevʉ yʉre jaʉéde. Aru ye toivaicõjemevʉ apecʉre mʉjare caride, mʉje jínajiyepe ayʉ yʉre jaʉéde. Quénora yaijʉrocʉbu yʉ jacopʉbecʉva apejĩene. Mʉjare jícõjeñʉ maru, “¿Meacʉ bárica yʉ?” ye arĩ bʉojabejebu yʉ.
15 Baise ayu iti fair men kafa’imo ta abutubun, naatu iti fef akikirum i men sawar ta kwa biyane bain isan anot ao’omih! Baise mi’itube ata morob, men basit ata ma sabuw afa au ora’ara’at tur hitabotabir yabin en tamatar.
16 Yʉ ye coyʉbevʉ Jesús ʉ̃i yávaiye méne ji coyʉiyʉe boje diede. Quénora Jesucristo coyʉicõjeimi yʉre. Que baru ji coyʉiyede Jesús ʉ̃i yávaiye méne ʉ̃i mead̶acaiyede põevare, “¿Meacʉ bárica yʉ?” ye arĩ bʉojabevʉ yʉ. ¡Ãmeno vaiquíyebu yʉre ji coyʉbedu Jesús ʉ̃i yávaiye méne! Que baru diede coyʉiye jaʉvʉ yʉre.
16 Tur gewasin abibinan isan men imaim au fair anab anao ra’ara’atamih, nati bowabow i ayu hiyunu abowabow. Naatu tur gewasin men ana bibinan kakafin anababatun boro isou namatar!
17 Diede coyʉyʉ baru ji coyʉiyʉe boje, torojʉjebu yʉ. Aru ji torojʉe bájebu yópe ji bojede ĩ́yepe. Ʉbenita diede coyʉbevʉ, ji coyʉiyʉe boje. Quénora diede coyʉiye jaʉvʉ yʉre Jʉ̃menijicʉi coyʉicõjeiye báque boje yʉre diede.
17 Anayabin iti bowabow au kokomaim ata rubin ata bowabow baiyan boro atab, baise God ana kokomaim ayu rubinu ana bowabow itu abowabow.
18 Ji bajumica ji coyʉiyede Jesús ʉ̃i yávaiye méne bojecʉbeda, torojʉre d̶aivʉ yʉre. Yʉre jaʉéde jícõjeni bʉojayʉvacari yʉre jápiaivʉre, náre ye jícõjemevʉ yʉre apejĩene.
18 Imih baiyan isan men anao, baise veya kebor abaibimaim Tur gewasin ana binan, ana baiyan en. Naatu men ayu binanuyan anarouw kwa anifefeyanimih.
19 Yʉ́capũravʉ apecʉ ʉ̃i yebacacʉ ãmecʉvacari, yebacacʉpe teyʉbu ji baju, põeva obedivʉ baju ne jápiarãjiyepe ayʉ ji coyʉiyede Jesús ʉ̃i yávaiye méne, ne jʉ arãjiyepe ayʉ ʉ̃́re, ʉ̃i mead̶acaquiyepe ayʉ náre ne ãmeina teiyede jarʉvarĩ, ne cʉrãjiyepe ayʉ me ʉ̃́que cainʉmʉa.
19 Ayu i men yait ta ana fafatum wanawanan ama’ama’amih. Baise ayu taiyuwu ayara’iyu sabuw etei hai akir wairafin amatar, saise sabuw moumurih ananawiyih Keriso hinaso’ob.
20 Ji cʉede judíovaque, judíope teyʉbu yʉ, ne me jápiaiyʉrãjiyepe ayʉ Jesús ʉ̃i yávaiye méne, ʉ̃i mead̶acaiyede põevare. Que teni ina d̶aivʉ yópe Jʉ̃menijicʉi d̶aicõjeiyede ʉ̃i coyʉiye báquepe Moisés bácʉre, ne jʉ arãjiyepe ayʉ Jesucristore, yʉ máre d̶ayʉbu yópe iye d̶aicõjeiyepe ji cʉede náque, diede d̶aiye jaʉbedeca yʉre.
20 Jew sabuw wanawanahimaim ayu Jew orot amamatar, saise ana buwih, sabuw iyab ofafar babanamaim tema’am ayu imaim ama’am, (baise ofafar men abi’ufunun) saise sabuw ofafarane ana botaitih.
21 Ʉbenita ji cʉede judíova ãmevʉque, nácacʉpe teyʉbu yʉ, ne me jápiaiyʉrãjiyepe ayʉ Jesús ʉ̃i yávaiye méne, ʉ̃i mead̶acaiyede põevare. Que teni ina d̶abevʉ yópe Jʉ̃menijicʉi d̶aicõjeiyede ʉ̃i coyʉiye báquepe Moisés bácʉre, ne jʉ arãjiyepe ayʉ Jesucristore, yʉ máre d̶abevʉ yópe iye d̶aicõjeiyepe ji cʉede náque, d̶ayʉvacari Jʉ̃menijicʉi d̶aicõjeiyede Cristoi cõjeimʉ mae boje.
21 Sabuw iyab ofafar ufunane tema’am, ayu i hai ma’abe bairi ama’am, (iti na’atube asisinaf i men God ana ofafar ufunane ama’am baise Keriso ana ofafar wanawanan ama’am) saise sabuw ofafar ufunane tema’am abow Keriso wanawanan tirur.
22 Aru quédecabu ina parʉbevʉre ne ũmei, ne majibe boje cãreja ne d̶aiye méne o ãmene Jʉ̃menijicʉi jã́inore. Ji cʉede náque, nácacʉpe teni, ne majibedu apejĩe méne o ãmene, diede d̶abevʉ yʉ, ne me jápiarãjiyepe ayʉ Jesús ʉ̃i yávaiye méne ʉ̃i parʉre d̶aiyede põevare ne ũmei. Que teni caino ji nʉinoi, buecʉyʉ Jesús ʉ̃i yávaiye méne, cainʉmʉa d̶ayʉbu yʉ nócavʉ ne d̶aiyepe, ãmenore d̶abecʉva, Jesúi mead̶aquiyepe ayʉ apevʉ nácavʉre.
22 Sabuw ririmih wanawanah ayu ariririm, saise ririmih anabuwih. Sawar ta ta etei hai naniyan amatar sabuw etei isah abotawiy, saise ef menatanane nabobotawiy sabuw turin aniyawas.
23 Caiye iyede d̶ayʉbu yʉ, põeva ne me jápiarĩ jʉ arãjiyepe ayʉ Jesús ʉ̃i yávaiye méne, na máre yʉ́que Jʉ̃menijicʉi mearo d̶acaimara marajiyépe ayʉ.
23 Ayu iti asisinaf anayabin Tur gewasin isan, saise tur gewasin ana baigegewasin turin anab.
24 Jẽvari coyʉyʉbu mʉjare. Obedivʉ yajuipõeva cúyaivʉreca, no yajuino upacʉ bojede jícʉyʉme cũinácʉ ina cúyaivʉcacʉre quécʉra. ¿Diede coreóvabenarʉ mʉja? Yópe caivʉ ina yajuipõeva coapa ne me cúyaiyepe, ne ĩ́yʉe boje no bojede, nopedeca caivʉ mʉja máre mearore d̶ajarã mʉje cʉede ijãravʉi, maje jabocʉ Jʉ̃menijicʉi jíquiyepe aivʉ boje méne caivʉ mʉjare coapa.
24 Nunuwayah kwana’itih, sabuw etei tinununuw baise orot ta’imon boro nanunuw so’ar ana siwar nab. Imih yuwa kwana’asfofor kwananunuw saise siwar kwanab.
25 Ina yajuipõeva ne cúyarãjiye jipocai, me cored̶ama ne d̶aiyede, ne ĩ́yʉe boje no yajuino bojede, jipobʉ ad̶aitarabʉ laurel ãmicʉriyocaque d̶aitarabʉre, maume pojequitarabʉre. Que baru ina ĩ́vʉ ditarabʉre torojʉrãjarama ditarabʉque quĩ́jino baju, pʉ ditarabʉ pojeiyeta. Ʉbenita majacapũravʉ me jã́ri coreivʉbu maje d̶aiyede, Jʉ̃menijicʉi jíquiyepe aivʉ majare ʉ̃i boje méne pojebequiyede cainʉmʉa. Que baru torojʉrãjaramu maja Jʉ̃menijicʉi boje méque cainʉmʉa.
25 Fafowayah etei bai’a’it fokarin wanawanan hinarun naatu hinan hai siwar hinab, nati siwar i boro natafofor, baise it abisa tasisinaf i ata siwar wanatowan ema’am bain isan tabowabow.
26 Que baru yʉ́bu nápe páyʉ, ina nurié cúyaivʉ pʉ cúyaima tʉrʉvaita. Yʉ́capũravʉ nurié d̶ayʉbu yópe Jʉ̃menijicʉi ʉrõpe dajocabecʉva cainʉmʉa. Yʉ́bu nápe páyʉ, ina totarĩ pẽvari yajuivʉ, nurié totarĩ pẽvari vainájivʉ ne mauvare. Yʉ́capũravʉ nurié d̶ayʉbu, vaicʉ́yʉ ji mauvare, ji memeiye ijãravʉi bojecʉbe ãmequiyepe ayʉ.
26 Isan imih ayu men orot afa tinununuw kwanekwan na’atube anununuwamih baise au etawanamaim anununuw, na’atube au baiyow i men asir aroberob kwanekwan, orot baiyowayan eroberob kwanekwan na’atube.
27 Jẽvari coyʉyʉbu mʉjare. Yópe jara popeiyepe ji bajure, ʉbenita ji ũmene, d̶ayʉbu yʉ, me corecʉyʉ ji d̶aiyede, Jʉ̃menijicʉi jíquiyepe ayʉ yʉre máre ʉ̃i boje méne. Meamejebu yʉre, Jʉ̃menijicʉ ʉ̃i jíbedu yʉre ʉ̃i boje méne, ji ãmed̶aru apecʉ Jesúre jʉ aipõecʉ majibecʉre cãreja méne aru ãmene máre. Meamejebu yʉre, Jʉ̃menijicʉ ʉ̃i jíbedu yʉre ʉ̃i boje méne, ʉ̃i jíniburu yóboi diede apevʉre, ʉ̃i mead̶acaimarare, ji bueiye báque boje náre Jesús ʉ̃i yávaiye méne.
27 Baise ayu biyou arab baikwatutunen fokarin aitin ayamutufur. Imaibo tur sabuw afa isah abibinan saise etei nunuw wanawanan hinarun asir ayu boro hinabotaitu siwar baina’e anama.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar 1 Coríntios 9, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.