1 Coríntios 14
Majepacʉ jʉ̃menijicʉi yávaiye mamaene coyʉitucubo (CUBNT) vs AAI
1 D̶ajarã mʉja caino mʉje oainope, ʉrãjivʉ Jʉ̃menijicʉre aru apevʉre máre. Aru pare ʉjarã Jʉ̃menijicʉi Espíritu Santo ʉ̃i majide d̶aquiyepe aivʉ mʉjare Jʉ̃menijicʉ ʉ̃i majiéquede, mʉje cad̶atenajiyepe ayʉ apevʉre. Aru pʉeno baju ʉjarã ʉ̃i majide d̶aquiyepe aivʉ mʉje coyʉcarãjiyepe ayʉ põevare Jʉ̃menijicʉi yávaiyede parʉéque.
1 Yabow i ayawasamaim wan nama nabonawiy, naatu dogor wanawanan akok gagamin Anun Kakafiyin usar bai enan akisin kwananuwih kwanab, usar gewasin naatu au gagamin i God ana tur binan ana usar kwanab.
2 Ácʉ põecʉ yávayʉ baru apecamua yávaicamua ʉ̃i majibecamuare, Jʉ̃menijicʉre arĩ yávayʉbe. Ʉbenita põevare ye arĩ yávabebi ʉ̃. Ʉ̃i yávaiye boje ʉ̃i ũmeque põeva ne majibede aru ne jã́d̶ovamene máre, ñame ye jápiarĩ eabejebu ʉ̃i yávarĩduiyede.
2 Orot yait menan botabir tur ta’amaim eo i men sabuw isah eo, baise God isan eo. Anayabin men yait ta so’ob tur boro nanowar naniyan nab, nati tur i Anun Kakafiyin ana fairane tur anababatun wa’iwa’irin eo.
3 Ʉbenita ácʉ põecʉ coyʉcayʉ baru Jʉ̃menijicʉi yávaiyede parʉéque, cad̶atejebu apevʉ Jesúre jʉ aipõevare, ne parʉre nʉrajiyepe ayʉ ne ũmei. Náre parʉre d̶ajebu ne ũmei. Aru chĩoivʉque, náre orĩ cad̶atejebu máre.
3 Baise orot yait God ana tur eo ebibinan i sabuw isah eo baibais, koufair, nuhifot ebitih.
4 Ñai yávayʉ apecamua yávaicamua ʉ̃i majibecamuare ʉ̃i baju quécʉra parʉre nʉjebu ʉ̃i ũmei, ʉ̃i nópe yávaiye boje. Ʉbenita ñai coyʉcayʉ Jʉ̃menijicʉi yávaiyede parʉéque apevʉ Jesúre jʉ aipõevare parʉre nʉre d̶ajebu ne ũmei, ʉ̃i nópe coyʉiye boje.
4 Yait menan botabir tur ta’amaim eo, nati i taiyuwin ebibais. Baise orot yait God ana tur eo ebibinan, i God ana sabuw tutufin etei ebibaisih.
5 Ʉvʉ yʉ caivʉ mʉjare mʉje yávarãjiyepe ayʉ apecamua yávaicamua mʉje majibecamuare. Ʉbenita pʉeno baju ʉvʉ yʉ mʉje coyʉcarãjiyepe ayʉ Jʉ̃menijicʉi yávaiyede parʉéque. Põecʉ ʉ̃i yávaru apecamua yávaicamua ʉ̃i majibecamuare ʉbenita põecʉ ʉ̃i cʉbedu coyʉiye majicʉ aipe aiyʉede iye yávaiyede, Jesúre jʉ aipõeva ye parʉre nʉiye majibejebu, ne jápiarĩ eabe boje diede. Que baru me bojecʉe bajubu põecʉ ʉ̃i coyʉcaiye põevare Jʉ̃menijicʉi yávaiyede parʉéque põecʉ ʉ̃i yávaiye pʉeno apecamua yávaicamua ʉ̃i majibecamuaque.
5 Ayu au kok kwa etei mena tabotabir tur ta’amaim kwatao, baise au kok gagamin anababatun i binan ana usar kwatab, anayabin orot yait tur eo ebibinan ana baibais i gagamin. Orot menan ebobotabir i gewasin, baise orot ta nati kou’ay wanawanan tur nabotabir nao ekaleisia etei hinanowar saise boro nibaisih.
6 Mʉja, jívʉ, ji eaquiyede mʉje yebai yávayʉ baru apecamua yávaicamua ji majibecamuare, ye cad̶atebejebu mʉjare, coyʉbecʉ baru máre aipe aiyʉede. Ʉbenita coyʉyʉ baru mʉjare ape coyʉiyede Jʉ̃menijicʉi jã́d̶ovaiye báquede yʉre, o apede, ñai Espíritu Santo ʉ̃i majide d̶aiye báquede yʉre, ji majicaquiyepe ayʉ mʉjare, mʉje coreóvarãjiyepe ayʉ, o ape coyʉcaiyede Jʉ̃menijicʉi yávaiyede parʉéque, o ape bueiyede máre, cad̶atejebu mʉjare.
6 Naatu taitu, ayu atan kwa ata binanawan ana veya, menau tabotabir tur ta’amaim atao’o na’at boro baibais atit? Baise tur boubuh, not so’ob boubuh, tur binan God biyanane, naatu God ana roube’aten tur ana bow anan, turobe boro imaim nibaisi.
7 Jẽvari coyʉiyeque coyʉyʉbu mʉjare. Maje pedubare japuiyede aru maje biabeibore bʉjide d̶aiyede máre põeva ne uparãjiyepe aivʉ, maje japuiyede o maje bʉjide d̶aiyede nurié ãmenu, ina upaiyʉrĩduivʉ ye majibejebu aipe upajʉroede.
7 Ef ta iti na’atube, ben hai sawar douduf na’atube hinirabirab, o fik na’atube hinababin kwanekwan orot benayan boro mi’itube naniyan nab naben gewas?
8 Aru quédeca, churarava ne coreiyede jápiarãjivʉ apecʉ ʉ̃i japuiyore japuiyede náre coedaicõjeinore, náre ãradaicõjeinore, aru náre ãd̶amatenanʉicõjeinore máre, nurié ãmenu iye japuiye, ina churarava ye mead̶abejebu ne baju ãd̶amatenanʉrajivʉ.
8 Naatu orot yait tour men ebababin gewas, baiyowayah boro mi’itube hinaso’ob gewas hibobuna baiyow isan?
9 Nopedecabu majare máre. Maje yávaru apecamua yávaicamuaque, caivʉ põeva ne majibecamuaque, ñame jápiarĩ eaiye ye majibejebu maje yávarĩduiyede. ¡Ʉbenina yávarĩdujebu maja!
9 Ana itinin i ta’imon, o mena nabotabir tur ta sabuw men hisoso’obamaim kuo, sabuw boro mi’itube naniyan hinab o abisa isan kuo? O a tur asir isaroun me yan ere’er.
10 Ʉrebebu ijãravʉcavʉ ne yávaicamua. Aru caivʉ põeyajuboacavʉ jápiarĩ ead̶ama ne baju yávaicamuare.
10 Tafaram wanawanan tur i moumurih maiyow, naatu nati tur etei i hai yabih auman men ta yabin enamih.
11 Ji coyʉrĩduru apecʉque ʉbenita jápiarĩ eabedu ʉ̃i yávaicamuare, “Ñʉjacacʉ ãmemi”, ʉ̃́capũravʉ ajebu yʉrã, aru yʉ máre, “Ñʉjacacʉ ãmemi”, ajebu ʉ̃́ra.
11 Isan imih tur nidun anonowar naniyan men abaib ayu i touman orot amatar, nati orot tur oyan isan, naatu tur oyan auman ayu isou touman orot matar.
12 Que baru mʉja cʉvaiyʉrivʉ pare ñai Espíritu Santo ʉ̃i majide d̶aiyede, pʉeno baju ʉjarã mʉja iye Jʉ̃menijicʉi majiéquede, cad̶atenajivʉ apevʉ Jesúre jʉ aipõevare, ne parʉre nʉrajiyepe aivʉ ne ũmei.
12 Imih o yait a kok gagamin i ayubit ana usar ta inab inabow, basit God kwi’fefeyan saise usar menatan o inab ekalesia inabibais boro nit.
13 Que baru ñai yávayʉ apecamua yávaicamua ʉ̃i majibecamuare jẽniajacʉrĩ Jʉ̃menijicʉque, ʉ̃i coyʉiye majide d̶aquiyepe ayʉ aipe aiyʉede iye yávaiyede apecamua yávaicamua ʉ̃i majibecamuaque.
13 Ana’an iti isan sabuw iyab menah ebobotabir, gewasin hinayoyoban, saise tur koubuna isan ana usar auman hinab hinakubuna sabuw hinaso’ob.
14 Yʉ jẽniañʉ maru Jʉ̃menijicʉque apecamua yávaicamua ji majibecamuaque, jãve jẽniajebu ji decocʉque. Ʉbenita dápiabecʉva majibejebu yʉ ji ũmei aipe aiyʉede.
14 Anayabin ayu mena’umaim ayoyoyoban, ayubu auman ibo eyoyoyoban, baise au not men kafa’imo so’ob ayu abisa ao’o.
15 Que baru yópe d̶aiye jaʉvʉ yʉre. Jʉ̃menijicʉque jẽniaiye jaʉvʉ yʉre dápiayʉre ji decocʉque aru ji ũmeque máre, ji jápiarĩ eaquiyepe ayʉ aipe ji jẽniaiyede. Aru yʉriaiye jaʉvʉ yʉre dápiayʉre ji decocʉque aru ji ũmeque máre, ji jápiarĩ eaquiyepe ayʉ aipe ji yʉriaiyede.
15 Ayu boro abisa anasinaf? gewasin ayu i boro ayubu airi anayoyoban, naatu au not auman airi anayoyoban, ayubu airi ew anatabor naatu au not auman airi anatabor.
16 Mʉje mearore jídu Jʉ̃menijicʉre dápiabevʉva quénora mʉje decocʉque, apevʉ nore cʉrivʉ jápiarĩ eabevʉva mʉje yávarĩduiyede, “Jãvemu ne aiyede”, ye aivʉ bʉojabejebu ne coreóvabe boje aipe aiyʉede diede.
16 Ayubimaim God ana merar iyi kubobora’ara’ah, orot ta boro mi’itube naso’ob airi God kwanabora’ara’ah, naatu boro mi’itube naso’ob nibasit. Anayabin nati orot i men so’ob o abisa’awat kuo’o.
17 Mʉje mearore jíye me baju bajʉvʉ́. Ʉbenita ina mʉjare jápiarĩduivʉ ne coreóvabedu aipe aiyʉede mʉje coyʉrĩduinore, náre cad̶atebejebu mʉja. Nácapũravʉ ye parʉre nʉmejebu ne ũmei mʉje nópe coyʉiye boje.
17 Basit o i merarayow gewasin maiyow God kubitin dogor tutufin etei, baise taituwa nati na ebatabat men kubibais.
18 Torojʉede jíyʉbu yʉ Jʉ̃menijicʉre ʉ̃i Espíritu Santo ʉ̃i yávarĩ majide d̶aiye boje yʉre apecamua yávaicamua ji majibecamuare. Aru dicamuare yávavaivʉ yʉ caivʉ mʉje pʉeno.
18 Ayu i God ana merar ayiy, anayabin ayu menau botabirin tur ta’amaim o isan kwa etei ana tabir.
19 Ʉbenita ji cójijivaiyede apevʉ Jesúre jʉ aipõevaque, náre ji coyʉru cũinápʉrʉpe paicamua yávaicamua ne majidicamuaque, buecʉyʉ náre, meajebu ji coyʉrĩduiye pʉeno caipʉcapʉrʉape paimil baju yávaicamua ne majibecamuaque.
19 Baise ekalesia hai kou’ay wanawanan ayu tur etei five akisin anao sabuw etei boro naniyan hinab naatu nibaisih, baise menau nabotabir tur 10,000 na’atube anao ana baibais i en.
20 Mʉja, jívʉ, d̶abejarã mʉja yópe jʉed̶ova dápiabevʉ ne d̶aiyepe. Mʉje apevʉre jã́icõjeniduiyede mʉjare, ñai Espíritu Santo ʉ̃i majide d̶aimara mae boje, jʉed̶ovape teivʉbu mʉja. Quénora d̶ajarã yópe bʉcʉva dápiaivʉ ne d̶aiyepe. Mʉje apevʉre cad̶ateiyede, ñai Espíritu Santo ʉ̃i majide d̶aimara mae boje, bʉcʉvape teivʉbu mʉja. Ʉbenita yópe jʉed̶ova majibevʉ ãmeno d̶aiyeque, mʉja máre majibevʉpe tejarã ãmeno d̶aiyeque.
20 Taituwau, men kek hai notabe kwananot, men kek sosofabe kwanarerey kwanekwanemih, baise orot babin hai not kwanab tur kwanao.
21 Javede yópe arĩ, toivaicõjenejaquemavʉ Jʉ̃menijicʉ ʉ̃i yávaiyede: “Apevʉ põeva, apeyajubo põeyajubocavʉre coyʉcaicõjecʉyʉmu yʉ ji yávaiyede ji põevare apecamua yávaicamua ne majibecamuaque. Ʉbenita yʉ náre nópe coyʉcarĩduyʉreca, ye yʉre jápiarĩ ad̶abede nʉrajarama na”, arejaquemavʉ maje jabocʉ Jʉ̃menijicʉ.
21 Buk Atamaninamaim wanawanan ofafar iti na’atube hikirum,
22 Que baru Jʉ̃menijicʉi coyʉicõjeiyede põevare apecamua yávaicamua ne majibecamuaque, ne jápiarĩ eabe boje diede, jã́d̶ovañʉme náre jʉ abevʉre ʉ̃́re aru ʉ̃i cad̶atebemarare máre. Ʉbenita ʉ̃i coyʉicõjeiyede ʉ̃́re coyʉcaipõevare ʉ̃i yávaiyede parʉéque, ne jápiarĩ eaiye boje diede, jã́d̶ovañʉme ina jʉ aivʉre ʉ̃́re aru ʉ̃i cad̶ateimarare máre.
22 Menat ebobotabir i men sabuw baitumatumayah hai i’inan, baise sabuw iyab men tibitumatum hai i’inanen, naatu tur binan i sabuw iyab men tibitumatum isah, baise baitumatumayah isah.
23 Caivʉ mʉja Jesúre jʉ aipõeva, mʉje cójijivaiyede, caivʉ ina yávaipõeva ne yávaru apecamua yávaicamua põeva ne majibecamuaque quénora, aru Jesúre jʉ abecʉ o apecʉ ecoyʉ baru mʉje cójijiñami, jãve “¿Ãrʉmevʉ bárica?” ajebu ʉ̃.
23 Imih ekaleisia tutufin etei hinaru’ay, naatu sabuw etei menah nabotabir tur ta’amaim hinao’o, sabuw afa ufunane hina tema’am, naatu sabuw iyab men tibitumatum boro hinao, “Sabuw tibikoko’aw kwa’itih?”
24 Ʉbenita caivʉ mʉjacavʉ yávaipõeva ne coyʉcaru Jʉ̃menijicʉi yávaiyede parʉéque, aru Jesúre jʉ abecʉ o apecʉ ecoyʉ baru mʉje cójijiñami, coreóvajebu ãmeina teyʉre. Caivʉ mʉja yávaipõeva mʉje coyʉiye boje Jʉ̃menijicʉi yávaiyede, “Ji d̶aiyede oatʉvaiye jaʉvʉ yʉre”, arĩ dápiajebu ʉ̃.
24 Baise orot yait God ana tur eo ebibinan ufun orot baitumatum atin ma enonowar boro dogoron narusib. Anayabin tur abisa nonowar ana kakafih etei hina hibebeyan itan.
25 Coreóvajebu Jʉ̃menijicʉ majicʉre caiye ʉ̃i dápiaiyede ʉ̃i ũmei. Ñʉatutarĩ, pued̶arĩ, mearore jíjebu Jʉ̃menijicʉre. Aru, “Jãve Jʉ̃menijicʉ cʉbi mʉjaque”, ajebu ʉ̃.
25 Ana not wa’iwa’irin ma’am etei tit irerereb naatu boro sun nayowen Regah nakwafir, bebeyanamaim naorereb nao, “Turobe God i kwa wanawananamaim bairi kwama’am!”
26 Mʉja, jívʉ, que baru yópe d̶aiye jaʉvʉ mʉjare. Mʉje cójijivaiyede d̶ajarã caiyede, parʉre nʉrajivʉ caivʉ mʉja mʉje ũmei. Apevʉ mʉjacavʉ Salmos ãmicʉe yʉriaiyede yʉriaiyʉrãjarama. Aru apevʉ mʉjacavʉ bueiyʉrãjarama. Apevʉ mʉjacavʉ coyʉiyʉrãjarama ape coyʉiyede, Jʉ̃menijicʉi jã́d̶ovaiye báquede, náre coapa. Apevʉ mʉjacavʉ yávaiyʉrãjarama apecamua yávaicamua ne majibecamuaque. Aru apevʉ mʉjacavʉ coyʉiyʉrãjarama aipe aiyʉede iye ne yávaiyede apecamua yávaicamua ne majibecamuaque.
26 Taituwau, abisa ao yabin i iti, bora’ara’aten isan kwanaruru’ay ana veya, orot boro ew natabor, orot ta boro ni’obaibiyi, orot ta boro God ana tur naorerereb, orot ta boro menan nabotabir, orot ta boro nati tur nabotabir nakubuna kwananowar, naatu sawar iti etei i ekaleisia wowabin ra’at isan kwasisinaf.
27 Mʉjacavʉ yávaiyʉrivʉ baru apecamua yávaicamua ne majibecamuare, yávajarãri pʉcarã o yóbecʉrã quévʉra, cũinácʉ cũinácʉ, ʉbenita cũinátʉrʉ ãmevʉ. Aru coyʉiye jaʉvʉ apecʉ aipe aiyʉede ne yávaiyede.
27 Menamaim omih orot rou’ab o tounu hinao naatu men tounu nanatabir, naatu tur i orot ta nao nasawar, imaibo ta nao, men auta’imon kwanarahimih, naatu orot ta i nati tur nabotabir nakubuna.
28 Ʉbenita põecʉ ʉ̃i cʉbedu coyʉiye majicʉ aipe aiyʉede põeva ne yávaiyede apecamua yávaicamua ne majibecamuaque, ñame nópe yávabejarãri. Quénora ina nópe yávajʉrorivʉ bi ajarãri nore mʉje cójijiñami jívʉi. Quédata arĩ dápiajarãri na coapa ne yávajʉroede ne baju aru Jʉ̃menijicʉque.
28 Baise koubuna’ayan orot nati’imaim men nama’am na’at, orot nati tur eo gewasin ekaleisia wanawanan boro awan nafot, i akisin God hairi’imo hinayoyoban.
29 Nopedeca mʉjacavʉ coyʉcaiyʉrivʉ baru põevare Jʉ̃menijicʉi yávaiyede parʉéque, coyʉjarãri pʉcarã o yóbecʉrã quévʉra. Aru coyʉiye jaʉvʉ apecʉ náre coapa ina yávaivʉ bácavʉre yópe Espíritu Santo ʉ̃i yávaicõjeiyepe náre.
29 Orot rou’ab o tounu God ana tur hinabinan, naatu hinabibinan wanawanan, binanuyah afa nati tibibinan hai tur hinafufun gewas.
30 Jʉ̃menijicʉ ape coyʉiyede ʉ̃i majide d̶aru apecʉ mʉjacacʉ nore dobacʉre, ñai coyʉipõecʉ coyʉrĩ dajocajacʉrĩ, apecʉ ʉ̃i bʉojaquiyepe ayʉ coyʉyʉ ʉ̃ máre.
30 Naatu nati tur inan wanawanan orot ta kou’ay wanawanan ma’am God ana tur ta boubun na isan birerereb ana veya, nati orot bat ebibinan awan nafot.
31 Nópe d̶arĩ, caivʉ mʉjacavʉ coyʉcaiyʉrivʉ põevare Jʉ̃menijicʉi yávaiyede parʉéque bʉojarãjarama coyʉivʉ, cũinácʉ cũinácʉ, ʉbenita cũinátʉrʉ ãmevʉ, caivʉ mʉje bueni majinajiyepe aivʉ aru parʉre d̶arãjiyepe aivʉ mʉje ũmei mʉje baju.
31 Anayabin kwa ta’ita’imon a veya ti’inu’in na’atube boro kwanabinan, saise sabuw etei boro roube’aten tur hinab hinaso’ob naatu koufair hinab.
32 Jʉ̃menijicʉi yávaiyede coyʉcaipõevarecabu coyʉrĩ majidivʉ yópe iye Jʉ̃menijicʉi d̶aicõjeiyepe ji majicaiyede mʉjare caride.
32 Dinab oro’orot iyab God ana tur hio tibibinan hai tur i hinakaif gewas.
33 Jʉ̃menijicʉ ye ʉbebi põeva ne cãrijovaiyede ne baju. Ʉbebi ne cod̶oboboiyede. Ʉbebi ne yávaiyede caivʉ cũinátʉrʉ.
33 Anayabin i men baibikwarisen ana Godamih, baise tufuw ana God.
34 Mʉje cójijivaiyede mearore jínajivʉ Jʉ̃menijicʉre, nomiva yávaicõjememaratamu. Que baru bi ajarãri ina nomiva. Yópe Jʉ̃menijicʉi d̶aicõjeiyede ʉ̃i coyʉiye báquepe Moisés bácʉre, jʉ aiye jaʉvʉ nomivare aru jipocatebejarãri na.
34 Ekalesia wanawananamaim baibin i awah nafot hinama. Baibin isah men baibasit ema’am boro tur hinao, baise ofafar eo na’atube awah nafot orot babahimaim hinanutanub hinama.
35 Nomió õi yávaru Jesúre jʉ aipõeva ne cójijivaiyede, cʉyojarõtamu. Que baru ina nomiva majiyʉrivʉ baru apede ne jápiarĩ eabede, jẽniari jã́jarari némarepacʉre ne cʉ̃rami.
35 Sawar ta isan so’obamih baremaim a’aawah hinibatiyih, anayabin ekaleisia wanawanan baibin tur o isan i biya’ohow ema’am.
36 Coreóvajarã mʉja iyede. Põeva coyʉrĩ bʉ́bedejaquemavʉ Jʉ̃menijicʉi yávaiyede mʉjare. Mʉja mamarʉmʉcavʉrecabu ãmevʉ jápiaivʉ bácavʉ Jʉ̃menijicʉi yávaiyede coyʉiyede. Aru mʉja quévʉrecabu ãmevʉ jápiaivʉ bácavʉ diede. Que baru, “Maje cójijivaiyede mearore jínajivʉ Jʉ̃menijicʉre, yópe maje ʉrõpe d̶arãjarevʉ”, ʉbenina ãri dápiarĩdubejarã mʉja.
36 Kwanotanot God ana tur kwa akis biyamaim busuruf? Ai nati tur i kwa akis isa na?
37 Ácʉ põecʉ “Jʉ̃menijicʉi yávaiyede coyʉcaipõecʉbu yʉ”, arĩ dápiayʉ baru, coreóvacʉyʉme maje jabocʉ Jʉ̃menijicʉi d̶aicõjeiye báquede iye ji toivaicõjeiyede apecʉre mʉjare. Aru ácʉ põecʉ “Jʉ̃menijicʉi Espíritu Santo majide d̶aibi yʉre”, arĩ dápiayʉ baru, coreóvacʉyʉme maje jabocʉ Jʉ̃menijicʉi d̶aicõjeiye báquede iye ji toivaicõjeiyede apecʉre mʉjare.
37 Orot yait enotanot i God ana dinab orot, naatu God biyanane ayubin ana usar bai ema’am, abisa kwa isa akikirum boro naso’ob, iti i Regah ana obaiyunen tur.
38 Ácʉ põecʉ ʉ̃i jápiarĩ ad̶abedu iye d̶aicõjeiyede, apevʉ máre ʉ̃i coyʉiyede jápiarĩ ad̶abejarãri.
38 Baise iti tur nanowar nakwakwahir, God boro ibo nakwahir ana tur men nanowar.
39 Mʉja, jívʉ, que baru yópe d̶aiye jaʉvʉ mʉjare. Pare ʉjarã Jʉ̃menijicʉi Espíritu Santo ʉ̃i coyʉcare d̶aquiyepe aivʉ mʉjare ʉ̃i yávaiyede parʉéque põevare. Aru, “Yávabejarã”, abejarã ina yávaiyʉrivʉre apecamua yávaicamua ne majibecamuaque.
39 Isan imih taituwau, dogor kwanabotawiy God ana tur kwanab gewas kwanabinan, naatu sabuw afa menah botabir teo men kwana’otanih.
40 Ʉbenita caiye mʉje d̶aiyede mʉje cójijivaiyede, mearore jínajivʉ Jʉ̃menijicʉre, d̶ajarã mʉja yópe pued̶aivʉpe aru cod̶obobobevʉva máre.
40 Baise kwana’itin gewas sawar etei i hai efamaim kwanasinaf naatu kakaf ana efamaim.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar 1 Coríntios 14, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.