1 Coríntios 11
Majepacʉ jʉ̃menijicʉi yávaiye mamaene coyʉitucubo (CUBNT) vs AAI
1 Yʉ́vacari d̶are nʉñʉmu yópe Cristo ʉ̃i d̶aiye báquepedeca. Que baru d̶ajarã mʉja yópe ji d̶aiyepe.
1 Ayu Keriso abi’u’ur na’atube kwa ayu kwani’u’uru.
2 Torojʉvʉ yʉ mʉje ãrʉé boje yʉre aru caiye ji bueiye báquede mʉjare, aru mʉje d̶arĩ cõmajiye boje yópe Cristoi bueiye báquepedeca ji coyʉiye báquede mʉjare. Mʉje que d̶aiyede me d̶ad̶avʉ̃ mʉja.
2 Ayu sawar ta ta’amaim mar etei kwanunuhu isan naatu bai’obaiyen abit kwabukikin kwama’am isan, a merar ayi abobora’ara’ahi.
3 Ʉbenita caride ʉvʉ yʉ mʉje coreóvarãjiyepe ayʉ iyede. Mʉje jʉ abedu ñai mʉjare jaboteyʉre, meamevʉ. Cristorecabe jaboteyʉ caivʉ ʉ̃mʉvare. Nomicʉrivʉ coapa jaboteivʉbu némarepacore. Aru Jʉ̃menijicʉrecabe jaboteyʉ Cristore.
3 Baise boun ayu akokok kwa etei kwanaso’ob gewas. Keriso i orot ana ukwarin, Babin ana ukwarin i orot naatu Keriso ana ukwarin i God.
4 Ʉ̃mʉ cũmañʉ maru ʉ̃i jipobʉre ʉ̃i jẽniaiyede Jʉ̃menijicʉque aru ʉ̃i coyʉcaiyede Jʉ̃menijicʉi yávaiyede apevʉ põevare máre, Cristore pued̶abebi. (Põecʉ ʉ̃i jipobʉre cũmaimi ʉ̃i cʉede ʉ̃́re jaboteipõecʉi jivateinoi. Ʉbenita apecʉ ʉ̃mʉ aru nomió máre ʉ̃mʉre jaboteivʉ ãmema, quénora Cristo baju jaboteyʉbe ʉ̃mʉvare.)
4 Orot yait aribun sumasum auman eyoyoyoban, o tur God biyanane baib eo’orereb Keriso biya’ohow ebitin.
5 Ʉbenita nomió cũmameco baru õi jipobʉre õi jẽniaiyede Jʉ̃menijicʉque aru õi coyʉcaiyede Jʉ̃menijicʉi yávaiyede apevʉ põevare máre, jímarepacʉre pued̶abebico ʉ̃i jivateinoi cʉco cũmamecova. Õ cũmameco baru õi jipobʉre, yópe nomió jímarepacʉi jaboteimo ãmecope ted̶obe õ. Que baru quédeca bájebu, õi yʉvaru caiye õi pod̶are.
5 Naatu babin yait aribun ana sumasum bosair eyoyoyoban, o tur God biyanane bai eo’orereb, aawan biya’ohow ebitin, ana itinin i babin aribun himafuribe.
6 Nomió õi cũmaiyʉbedu õi jipobʉre õi jẽniaiyede Jʉ̃menijicʉque aru õi coyʉcaiyede ʉ̃i yávaiyede apevʉre máre, pʉeno meajebu ṍre yʉvaru õi pod̶are. Ʉbenita cʉyeco baru õ ʉ̃mʉjʉbepod̶aque cʉco baru aru caiye õi pod̶are yʉvarĩ jarʉvad̶o baru, cũmajacorĩ õi jipobʉre.
6 Babin yait aribun men nasumisum, gewasin aribun hina’afuw. Baise babin aribun afuwin o mafurin isan biyan nao’ohow na’at gewasin aribun nasum.
7 Ʉbenita ʉ̃mʉre cũmaiye jaʉbevʉ ʉ̃i jipobʉre ʉ̃i jẽniaiyede Jʉ̃menijicʉque aru ʉ̃i coyʉcaiyede ʉ̃i yávaiyede apevʉre máre, Jʉ̃menijicʉi cʉed̶aiye báque boje ʉ̃́re ʉ̃́pe ãrojacʉre. Que baru ʉ̃mʉvarecabu cʉrivʉ, mearore jínajivʉ Jʉ̃menijicʉre. Diede jã́d̶ovaivʉbu ne cũmameque ne jipobʉre. Ʉbenita nomivarecabu cʉrivʉ, mearore jínajivʉ némarepacʉre. Diede jã́d̶ovaivʉbu ne cũmaiyeque ne jipobʉre.
7 Orot aribun men nasum, anayabin orot i God ana itinin naatu ana fair, baise babin i orot ana fair.
8 Jʉ̃menijicʉ cʉed̶abedejaquemavʉ ñai mamarʉmʉcacʉ bácʉ ʉ̃mʉre, ʉ̃i ãmiá Adán, ico nomió õi cũad̶oque. Quénora cʉed̶arejaquemavʉ ico mamarʉmʉcaco báco nomióre, õi ãmiá Eva, ñai ʉ̃mʉ ʉ̃i cũad̶oque.
8 Anayabin orot i men babinane namih, baise babin i orotone na.
9 Aru Jʉ̃menijicʉ cʉed̶abedejaquemavʉ ñai ʉ̃mʉre, ʉ̃i cad̶atequiyepe ayʉ ico nomióre. Quénora cʉed̶arejaquemavʉ ico nomióre, õi cad̶atecojiyepe ayʉ ñai ʉ̃mʉre.
9 Na’atube orot i men babin isan God eo matar, baise babin i orot isan matar.
10 Que barureca nomióre cũmaiye jaʉvʉ õi jipobʉre, jã́d̶ovacod̶o jímarepacʉi jaboteimore. Õi que d̶aiyede, ina ángeleva máre ṍre me jã́d̶ama.
10 Ana’anaban iti isan, tounamatar matahimaim babin aribun nasum, saise nati sumasumamaim ebi’obaiyit, babin i orot ana fair babanamaim ema’am.
11 Ʉbenita maje jabocʉ Jʉ̃menijicʉi cʉed̶aiye báquede ʉ̃mʉre aru nomióre máre ina pʉcarãre jaʉquiyede majidejaquemavʉ. Nomióre jaʉbi ʉ̃mʉ. Aru ʉ̃mʉre jaʉbico nomió.
11 Regah ana yawasamaim tama’am babin men orot nihamiy akisin nabin ana fairamaim nama, na’atube orot men babin nihamiy akisin nabin ana fairamaim nama.
12 Que baru jãvetamu ico mamarʉmʉcaco báco nomió, õi ãmiá Eva, Jʉ̃menijicʉi cʉed̶aimo máco ʉ̃mʉ ʉ̃i cũad̶oque. Aru jãvetamu caivʉ ʉ̃mʉva máre cʉrivʉ nomió õi jʉed̶ocʉvae báque boje náre. Aru caivʉre, caiyede máre cʉed̶arejaquemavʉ Jʉ̃menijicʉ.
12 Anayabin babin orotone na, na’atube babin biyanane taub orot yai. Baise sawar etei i Godane hina.
13 ¿Mʉje dápiaru, meameni nomió jẽniad̶ore Jʉ̃menijicʉque õi jipobʉre cũmamecova? Mʉjacapũravʉ coreóvaiye majidivʉbu jãve meamenore õi jẽniaru Jʉ̃menijicʉque õi jipobʉre cũmamecova.
13 Taiyuw kwanibatiy kwana’itin, babin aribun ana sumasum nabosair, bebeyanamaim nayoyoyoban i gewasin ai en?
14 Aru põeva ne d̶arĩ cõmajiyeque máre majidivʉbu maja. Põeva ãmeina jã́d̶ama ʉ̃mʉ ʉ̃mʉjʉe pod̶a cʉcʉre. Ʉ̃mʉ ʉ̃mʉjʉe pod̶a cʉcʉ baru, cʉyoje tejebu ʉ̃.
14 It ata so’ob i sawar biyatamaim temamatar imaim ebi’obaiyit, orot aribun ituw manin ere’er i boro biyan na’ohow.
15 Ʉbenita põeva me jã́d̶ama nomió ʉ̃mʉjʉe pod̶a cʉcore. Nomiva põeva ne pued̶aimaramu ne cʉe boje ʉ̃mʉjʉe pod̶a, cũmarajivʉ ne jipobʉre.
15 Baise babin aribun ituw manin ere’ere i ana itinin ebigewasin. Anayabin aribun manin re’ere i yumatan ana sumasum na’atube.
16 Apecʉ mʉjacacʉ o apeco mʉjacaco jʉ aiyʉbedu iye ji majicaiyede, quédata coyʉyʉbu yʉ diede. Ñʉja aru caivʉ apevʉ Jesúre jʉ aipõeva cójijivaivʉ apenoa ĩmaroai ye coreóvabevʉ apevʉre, mʉjare jocarĩ, ne nomivare jẽniaicõjeivʉre Jʉ̃menijicʉque o coyʉcaicõjeivʉre ʉ̃i yávaiyede máre ne jipobʉre cũmamevʉva.
16 Baise orot yait ayu ao isan inagamigam, anao inanowar. Kwafiren isan ata ef men ta ema’am boro imaim tani’ufunun o God ana ekaleisia wanawanan kwafiren ana ef men ta ema’am boro i tani’a’ait.
17 Caride aipe d̶aiye jaʉrõre mʉje cójijivaiyede majicaiyʉvʉ yʉ mʉjare. Mʉje cójijiyede ãmed̶ad̶avʉ̃ mʉja. Que baru torojʉbevʉ yʉ. Mʉje cójijivaiyede mearore nʉre d̶abevʉbebu mʉja mʉje bajure. Quénora ãmenore nʉre d̶aivʉbebu mʉja mʉje bajure.
17 Roube’aten tur iti anao kwananowar. Ayu kwa boro men merarayow anitimih. Anayabin kwaru’ay a kou’ay kwabaib wanawanan kakafin i erara’at naatu ana gewasin i en.
18 Mamarʉmʉre yópe apevʉ ne arĩ coyʉiyede, “Ina Corintocavʉ Jesúre jʉ aipõeva yajuboa tede d̶aivʉbu. Ne baju cũinátʉrʉ ãmevʉ ne ũmei ne cójijivaiyede. Apevʉ ne ʉrarõ ãiyede ne davaiyede cójijiñami, apevʉre jíbevʉva, ãivʉbu ʉrarõ, apevʉ ne ãmeneca”, jápiaivʉ yʉ mʉje borore. Jãve majʉvʉ́ iye ne coyʉiyede.
18 Ayu tur anowar kwa ekaleisia tutufin etei kwana kwabita’imon akwafiren wanawan i kouseb ema’am, naatu ayu abitumatum iti i tur anababatun.
19 Mʉje yajuboa tede d̶aiye boje, põeva coreóvaivʉbu Jʉ̃menijicʉ ãmeina jã́ñʉre mʉjacavʉ jíbevʉre apevʉre.
19 Men kwanakasiy, wanawananamaim kouseb iti na’atube emamatar, saise orot iyab sinaf gewasin tisisinaf boro bebeyan hinatit kwana’itih.
20 Maje jabocʉ Jesucristo jãve ãmeina jã́ñʉme mʉje cójijivaiyede, mʉje ãri ũcurajiyepe ayʉ, ãrʉrajivʉ ʉ̃i yaiye báquede, mʉje d̶abe boje yópe ʉ̃i d̶aicõjeiye báquepedeca diede.
20 Kwaruru’ay ana veya kwa i men Regah ana Bay Aafufun kwa’aau’umih.
21 Mʉja cójijivaivʉ bácavʉ, apevʉ mʉjacavʉ ãiyede nʉvaivʉ bácavʉ coapa mʉje baju ãiyede ĩni ã́vaivʉbuya, jíbevʉva apevʉre. Aru maumena ãri bʉ́vaivʉbuya apevʉ mʉjevʉ ne earãjiye jipocai. Que baru apevʉ mʉjacavʉre ãvʉé ijivaivʉya. Ʉbenita apevʉ ʉrarõ yapivaivʉbuya pʉ ne pacoteiyeta. Mʉja cũinátʉrʉ ãmevaivʉbuya.
21 Anayabin bay aa ana veya orot afa timatkabikabiy te’aa harew fokarih tetom tibikoko’aw, naatu sabuw afa i tibi’aamoromorob.
22 Mʉje que d̶aiyede pare ʉbevʉ yʉ. Ãri ũcuiye jaʉvʉ põevare ne cʉ̃ramiai. Ʉbenita mʉje cʉ̃ramiare cʉvarivʉvacari mʉja coapa, pʉeno baju ãri ũcuiyʉrivʉbuya Jesúre jʉ aipõeva ne cójijiñami. Pare ʉbevʉ yʉ mʉje ãmeina jã́iyede Jʉ̃menijicʉi põevare aru mʉje cʉyoje tede d̶aiyede mʉjevʉ ãiyede cʉvabevʉre. Ãmeina jã́mejara mʉja Jʉ̃menijicʉi põevare. Aru cʉyoje tede d̶abejarã mʉja mʉjevʉ ãiyede cʉvabevʉre. ¿Aipe arĩ coyʉji mʉjare? Ye majibevʉ yʉ aipe arĩ coyʉcʉyʉre mʉjare. Jãve torojʉbevʉ yʉ mʉje que d̶aiyede. “Me d̶aivʉbu mʉja”, jãve ye abecʉyʉmu yʉ mʉjare.
22 Kwa a bar tema’am boro imaim kwataa kwatatom ai en? Aisim iti na’atube kwasinaf God ana ekaleisia kwabi’afiy, naatu yababan wairafih biya’ohow kwabitih. Kwanotanot boro abisa anao kwananowar, a merar anay nati kwasisinaf isan? Boro men kafa’imo a merar anayimih.
23 Iye maje ãri ũcuiyede, ãrʉrajivʉ Jesucristoi yaiye báquede, Jesucristovacari coreóvare d̶arejame yʉre. Aru yópe ʉ̃i coreóvare d̶aiye báquepedeca coreóvare d̶acacʉ mʉjare. Ãniñami mácarõmiareca, Judas bácʉi jẽni jíye baquiyé jipocai maje jabocʉ Jesúre ʉ̃i mauvare, pã́ure ĩnejamed̶a Jesús.
23 Anayabin ayu Regah biyanane abisa abaib i kwa ai’obaiyi. Ata Regah gugumin hiyayanuw ana maramaim rafiy bai
24 Jʉ̃menijicʉre torojʉede jíniburu yóboi, pã́ure cotʉvarejamed̶a. Aru arejamed̶a ʉ̃i bueimarare: “Dápiajarã iye pã́ure yópe mʉje dápiaiyepe ji bajure. Jíquijivʉ yʉ ji bajure, ne boarĩ́ jarʉvarãjiyepe yʉre, mʉjare ji mead̶aquiye boje. Que baru mʉje ãiyede iye pã́ure, ãrʉjara yʉre”, arejamed̶a náre Jesús.
24 God ana merar yi imasib itih eo, “Iti i ayu biyau kwa abit, kwanab kwana’ani’aan ana maramaim ayu kwananuhu.”
25 Aru nopedeca ũcuidore ĩni ne ãri bubarĩburu yóboi, Jesús arejamed̶a: “Dápiajarã iye ũcuiyede yópe mʉje dápiaiyepe ji jivede. Jíquijivʉ yʉ ji jivede, ne boarĩ́ jarʉvarãjiyepe yʉre, mʉjare ji mead̶aquiye boje. Que baru yʉre mequiyebu ji jive obedivʉre boje. Jʉ̃menijicʉ ‘Yópe d̶ajarã mʉja, boropatebenajivʉ ji jã́inoi’, ʉ̃i yóbocarõ coyʉino mácarõre põevare ãrʉrajaramu. Cainʉmʉa mʉje ũcuiyede diede, ãrʉjara yʉre”, arejamed̶a Jesús.
25 Ef ta’imon kerowas isan na’atube sinaf, bay hi’aa ufunamaim kerowas wine hisuwai batabat bai, God ana merar yi, iuwih eo, “Iti kerowas i God ana Obaibasit Boubun ayu au rara’amaim ebubusuruf. Imih mar etei iti na’atube kwanasinaf, kwanatomatom ana maramaim ayu kwanuhu.”
26 Cainʉmʉa yópe mʉje pã́ure ãiyepe aru mʉje ũcuidoquede ũcuiyepe máre, pʉ maje jabocʉ Jesucristoi copaidaiyeta, põevare jã́d̶ovaivʉbu Cristoi yaiye báquede náre boje, mead̶acʉyʉ náre.
26 Mar etei iti rafiy kwana’aan, kerowasamaim wine kwanatom, naatu Regah momorob isan kwanabinan kwananan i namatabir maiye nan natit.
27 Ácʉ põecʉ pued̶abecʉ ãñʉ maru iye pã́uquede, iye ãrʉre d̶aiye maje jabocʉ Cristoi bajure, o ũcuñʉ maru iye ũcuidoquede, iye ãrʉre d̶aiye maje jabocʉ Cristoi jivede, boropatecʉyʉme ʉ̃i pued̶abe boje Cristoi bajure aru ʉ̃i jivede máre.
27 Isan imih orot yait erebosa rafiy nab na’aan naatu Regah ana kerowasamaim natomatom, nati orot i bowabow kakafin maiyow Regah biyan naatu ana rara isan esisinaf kakaf.
28 Nópe vaibéquiyepe aivʉ, caivʉ coapa me dápiarĩ corevajarãri caiye ne d̶aiyede, ne dápiaiyede máre, “¿Ãmeina teyʉba yʉ?” jẽniari jã́rajivʉ ne baju. Aru ãmeina teivʉ baru, chĩori coyʉjarãri ne ãmeina teiyede Jʉ̃menijicʉre, ʉ̃i ãrʉmeteni jarʉvaquiyepe ayʉ diede, ne ãri ũcurajiye jipocai.
28 Imih wantoro’ot orot taiyuwin ana yawas nanutitiy na’itin gewas, imaibo rafiy nab na’aan naatu kerowas nab natom.
29 Ácʉ põecʉ ʉ̃i ãru iye pã́uquede aru ʉ̃i ũcuru iye ũcuidoquede máre, dápiabecʉva maje jabocʉ Cristo baju ñájini yaiyʉ́ bácʉre, jãve Jʉ̃menijicʉ ñájine d̶acʉyʉme ʉ̃́re, ʉ̃i que d̶aiye boje.
29 Anayabin orot yait Regah biyan naatu ana rara hai buriburih men naso’ob gewas, rafiy nab na’aan naatu kerowasamaim wine natomatom, i taiyuwin ana baibatiyen bai enan.
30 Que baru obedivʉ mʉjacavʉbu parʉbevʉ aru ijimara máre. Aru apevʉ yaiyáma.
30 Ana’an iti isan kwa moumur na’in biyah hiririm naatu kwabisasawuw naatu afa i himoroboka.
31 Maja me dápiarĩ corevaru maje baju d̶aiyede aru maje baju dápiaiyede máre, maje jabocʉ Jʉ̃menijicʉ ñájine d̶abejebu majare.
31 Baise it taiyuwit anababatun tanabibatiyit gewas, boro men tanan God nibatiyitamih.
32 Ʉbenita maje jabocʉ Jʉ̃menijicʉ ñájine d̶ayʉbe majare, majicacʉyʉ majare, maje bíjabenajiyepe ayʉ ʉ̃́re jocarĩ ijãravʉcavʉ ʉ̃́re coreóvabevʉque.
32 Baise Regah nabibatiyit ana veya baikwatutunen boro nitit, naatu God tafaram baimakiy nabitin it boro men auman nititamih.
33 Que baru, mʉja, jívʉ, mʉje cójijivaiyede ãri ũcurajivʉ yópe maje jabocʉ Jesucristoi ãrʉre d̶aicõjeiyepe mʉjare, corejarã caivʉ mʉjevʉre, ne earãjiyepe aivʉ. Que teni ãri ũcujara caivʉ mʉja cũinátʉrʉ.
33 Isan imih taituwau, Regah ana Bay Aafufun isan kwanaruru’ay taituwa kwanakaifih.
34 Ácʉ põecʉ mʉjacacʉ ãvʉé yaiyʉ́ baru, ãjacʉrĩ ʉ̃i cʉ̃rami jívʉi, Jʉ̃menijicʉi ñájine d̶abequiyepe ayʉ mʉjare, mʉje ãmed̶aiye boje mʉje cójijivaiyede. Apede mʉje jẽniari jã́iye báquede yʉre, majicacʉyʉmu mʉjare aipe d̶aiye jaʉrõre ji eaquiyede mʉje yebai.
34 Naatu orot yait aa momorob gewasin ana baremaim bay naa, saise a kou’ay kwanabaib ana maramaim boro men God ana baibatiyen wanawanan narun. Naatu sawar afa i boro ayu anan anatitabo anayabuna.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar 1 Coríntios 11, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.