João 10
Cubeo NT (CUB_WBT) vs AAI
1 Dinʉmʉre náre yópe arĩ, coyʉrejame Jesús: —Jãve coyʉyʉbu mʉjare: Ñai põecʉ ovejavare biaido jedevacobei ecobecʉ, quénora biaidore mʉrina ecoyʉ baru, ʉ̃́recabe ñavaipõecʉ o tatorĩ ĩ́põecʉ.
1 “Turobe a tur ao’owen, bobaituw hai fur ana etawanamaim orot men imaim narun, baise nakayam ef ta’ane narun, nati orot i bainowan mowan.
2 Ʉbenita ñai ecoyʉ ovejavare biaido jedevacobe bajita, ʉ̃́recabe ovejavare coreipõecʉ aru náre upacʉ máre.
2 Orot yait etawanamaim erur, i bobaituw kaifenayan.
3 Ʉ̃́recabe biaido jedevacobede coreipõecʉi voacaimʉ jedevacobede. Aru ovejavare órejarĩ daroibi ne ãmiá coapa náre coreipõecʉ. Ʉ̃i órejaiyede jápiarĩ, coreóvarĩ, dad̶ama ʉ̃i yebai. Aru náre nʉvaimi ʉ̃, ãocʉyʉ.
3 Orot fur kaifenayan boro etawan isan nabotawiy naatu bobaituw boro orot fanan hina’inan naatu ana bobaituw ta’ita’imon wabih naso’oben na’afih hinanowar naatu nabotaitih ufun hinatit.
4 Ovejavare etavayʉ bácʉ biaidore jocarĩ, náre jipocateibi. Aru ʉ̃i yóboi cujuyama na, ne coreóvaiye boje ʉ̃i yávainore.
4 I ebotaitih ufun tetitit anamaramaim, i wan ebi’iyon, naatu ana bobaituw ti’ufunun bairi tenan anayabin i fanan hiso’ob.
5 Ʉbenita ne coreóvabemʉque nʉmema na, ʉ̃i órejaiyede. Ʉ̃́re dupivʉ cúyanʉrinata bíjad̶ama na ovejava, ne coreóvabe boje ʉ̃i yávaicamure, arejame Jesús.
5 Baise fanan ta boro men hini’ufunun, anayabin i fanan men hi’inan imih boro hinabihir.”
6 No jã́ri dápiarĩ ne d̶arãjiyepe ainore coyʉrĩdurejame náre Jesús. Ʉbenita ye jápiarĩ majibedejaima na.
6 Jesu iti kawen turamaim eo, baise tur ana naniyan i men hibaimih abistan isan eo’o.
7 Bedióva cojedeca põevare yávarejame Jesús: —Jãve coyʉyʉbu mʉjare: Ovejavai biaido jedevacobepe páyʉtamu yʉ, põeva ne earãjiyepe ayʉ Jʉ̃menijicʉre.
7 Imih Jesu tur ibanak eo maiye, “Turobe a tur ao’owen, Ayu i etawan bobaituw isah.
8 Ji edaquiye jipocare apevʉ, ovejavare coreipõevape teni, edaquemavʉ. Caivʉ na ñavacʉrivʉpe paivʉ aru tatorĩ ĩ́põevape paivʉ batequémavʉ. Ʉbenita náre jápiarĩ ad̶abetequemavʉ põeva.
8 Sabuw afa wan hinan i bainowah naatu bokwanekwaneyah, baise bobaituw men tainih isah hirub fanah hinowaramih.
9 Jedevacobedeca páyʉtamu yʉ. Yópe ovejava jedevacobe biaidoi ne ecorĩ bʉojaiyepe náre coreipõecʉ, ʉ̃i mead̶aquiyepe aivʉ náre, nopedeca põeva yʉ́que earĩ bʉojaivʉbu Jʉ̃menijicʉre, ʉ̃i mead̶aquiyepe aivʉ náre. Ne ãmeina vaijʉroede mead̶acʉyʉmu yʉ. Yópe ovejava ecorĩ, etarĩ jedevacobei bʉoimara ãmevʉpe, nopedeca põeva yʉ́que cʉrivʉ jidʉbevʉ bʉoimarape ãmema. Yópe ovejava ne ãiyede eaiyepe náre coreipõecʉque, nopedeca ina yʉ́que cʉrivʉ náre apʉre d̶aiyede earĩ, ména cʉrãjarama na ne ũmei, arejame Jesús.
9 Ayu i etawan, yait ayu wanawana’umaim run enan boro yawas nab, boro hinarun hinatit fotan gewasin hinagatur.
10 Náre, yópe arĩ, coyʉre nʉrejame Jesús: —Ñavaipõecʉ quénora ñavacʉdaibi aru põevare boarĩ́ jarʉvacʉdaibi, náre bíjarocʉyʉ. Ʉbenita yʉ́capũravʉ apʉre d̶acʉdaivʉ põevare mamaũmeque, ne cʉrãjiyepe ayʉ ʉrarõ meaũmeque cainʉmʉa.
10 Bainowan tenan i bain, asbunin naatu gurusin akisin hinot tenan; Ayu anan i boro yawas gewasin hinab hinama boro men abistan ta isan hiniyababan.”
11 Ovejavare coreipõecʉ meacʉ me baju jã́ri capʉibi ʉ̃i ovejavare pʉ ʉ̃i yaiyeta náre boje. Quédeca tecʉyʉmu yʉ máre. Põevare mead̶acʉyʉ, yaicʉ́yʉmu náre boje.
11 “Ayu i bobaituw gewasu. Bobaituw Kaifenayan gewasin ana bobaituw isah ana yawas ebi’inuw.
12 Ʉbenita nópe d̶abebi ovejava upacʉre memecaipõecʉ. Ʉ̃ ovejavare coreipõecʉ ãmemi. Ʉ̃ jina ãmema na. Que baru ãimacʉ jijecʉcʉ, lobo ãmicʉcʉ, ʉ̃i edaiyede jã́ñʉ, cũiná cúyarĩ dupibi ovejava upacʉre memecaipõecʉ, ovejavare jocarĩ nʉñʉ. Que baru corebemarape ovejavare cujurĩ jaroibi ñai lobo. Cũinácʉre jẽniburu, apevʉ coateni nʉñama.
12 Bobaituw kaifenayan orot ta men karam bobaituw nakaifen naatu i men nowan. Imih anamaramaim haru tuwetuwenih nan na’i’itin, i boro bobaituw nihamiyih nabihir. Naatu haru tuwenituwenih boro bobaituw bairi hiniyow naatu hina’abargiyih nanabin hinabihir.
13 Ñai memecaipõecʉ jecʉbebi ovejavare. Quénora ʉ̃i jabocʉi bojed̶aiyeda ʉbi ʉ̃. Que baru ovejavare jocarĩ, dupini nʉimi ʉ̃, arejame Jesús.
13 Orot boro nabihir anayabin i orot ta hibai na ma ekakaifen, imih bobaituw isah i men enotanot gagamin.
14 Náre, yópe arĩ, coyʉre nʉrejame Jesús: —Yʉ mearo coreyʉbu põevare yópe ovejavare coreipõecʉ meacʉi coreiyepe ovejavare. Jipacʉ coreóvaibi yʉre. Aru coreóvaivʉ yʉ ʉ̃́re máre. Quédeca coreóvaivʉ yʉ ji cʉvamara coapa. Aru yʉre coreóvama na máre. Yʉrecabu mead̶acʉyʉ põevare. Que baru yaicʉ́yʉmu náre boje.
14 Ayu i bobaituw kaifenayan gewasu. Au bobaituw asu’ubih naatu i ayu hisu’ubu.
15 — ausente —
15 Tamai ayu susu’ubu na’atube, ayu Tamai asu’ub naatu au yawas bobaituw isah ai’inuw.
16 Yópe apedoa biaidoacavʉ ovejavai cʉepe, nopedeca apevʉ põeva, yócavʉ ãmema, ʉbenita jína márajivʉ cʉma nore máre. Náre cuturĩ, jipocateni davacʉyʉmu yʉ. Ji cutuiyede jápiarĩ jʉ arãjarama na. Náre epecʉyʉmu jívʉque cũinávʉpe. Na caivʉ cʉrãjarama yʉ́que. Aru náre corecʉyʉmu yʉ. Que teni cũináyajubope teni, yʉ ne coreipõecʉ cũinácʉque cʉrãjarama caivʉ ina jívʉ, arejame Jesús.
16 Bobaituw afa ayu nowau i men iti fur wanawanan tema’am. I auman anabuwih hinan hinarun. I auman ayu fanau hinanowar, nati’imaim i boro bobaituw ta’imon naatu kaifenayan ta’imon.
17 Náre coyʉre nʉrejame Jesús: —Ji mauvare boarĩ́ jarʉvaicõjeiyʉvʉ yʉ ji bajure, nacajari yainore jarʉvarĩ cʉcʉyʉ bedióva cojedeca. Que baru ʉbi yʉre jipacʉ.
17 Tamai ebiyabuwu anayabin ayu au yawas ani’inuw, saise yawasu anama maiye.
18 Põecʉ cʉbebi yʉre boarĩ́ jarʉvacʉyʉ ji ʉbedu. Ji mauvare boarĩ́ jarʉvaicõjecʉyʉmu. Yʉ bʉojaivʉ boarĩ́ jarʉvaicõjeñʉ ji bajure aru nacajari cʉcʉyʉ bedióva cojedeca máre. Que d̶aicõjeimi yʉre jipacʉ, arejame Jesús.
18 Men yait ta ayu au yawas nabosair, baise ayu taiyuwu au kokomaim au yawas anayara’iy. Ayu au fair ema’am anayara’iy naatu au fair ema’am anabora’ah maiye. Iti obaiyunen i Tamai biyanane abai.”
19 Que ayʉre jápiarĩ, ina judíova cũinátʉrʉ ãmevʉ cojedeca ne ũme, cũinátʉrʉra yávabema Jesúrã.
19 Iti tur hinonowar anamaramaim Jew sabuw tarsibih maiye.
20 —Abujucʉ cʉbi ʉ̃́que. Que baru ãrʉmemi. ¿Aipe teni ʉ̃i coyʉiyede jápiaivʉrʉ̃ mʉja? arejaima nácavʉ obedivʉ.
20 Sabuw moumurih maiyow hi’o, “I demon hitounbubur ema’am naatu ebikoko’aw. Aisim ana tur kwanonowar.”
21 Ʉbenita apevʉ nácavʉ arejaima: —Abujucʉre cʉvacʉ nópe yávayʉ bʉojabebi. Aru jã́ri eabecʉre mead̶aiye bʉojabebi abujucʉ. ¿Mʉ́carĩ? arejaima ina judíova.
21 Baise sabuw afa hi’o, “Tur iti na’atube men karam orot demon hinatounbubur ema’am nao’omih. Mi’itube demon orot matan fim nabotawiy?
22 Dinʉmʉre ʉracoro ocorʉ̃mʉ marejávʉ̃. Aru Jerusalén ãmicʉriĩmaroi torojʉve teinʉmʉ marejávʉ̃. Jʉ̃menijicʉi cʉ̃ramine mead̶aiye báquede ãrʉrivʉ, torojʉrejacarã ñʉja judíova.
22 Nati rarabkokou wanawanan Tafaror Bar ana hiyuw wabin Koksouwen i Jerusalemamaim hibogaigiwas.
23 Nore Jʉ̃menijicʉi cʉ̃rami Salomón mácʉi cuino mácarõ ãmicʉrõi vaiváre nʉrejame Jesús.
23 Naatu Jesu Solomon ana efan awan ta Tafaror Bar wanawanan imaim bat reremor.
24 Nópe vaiváre nʉñʉre tarabʉd̶arĩ ʉ̃́re, jẽniari jã́rejaima judíovacavʉ: —Mʉre ʉrarõ chĩod̶avʉ ñʉja. ¿Yécʉrʉ̃ mʉ? Cristo, Jʉ̃menijicʉi daroimʉ mácʉ baru mʉ, cũiná coyʉjacʉ ñʉjare. Coreni ʉetʉyavʉ̃ ñʉja, arejaima Jesúre.
24 Jew hai ukwarih hiru’ay hi’arbebera’uh hi’u, “Mar bai’ab boro inabotani anama anakaifi? O Keriso na’at, bebeyanamaim ku’o anowar.”
25 Náre, yópe arĩ, coyʉrejame Jesús: —Jave coyʉrĩduvʉ mʉjare. Ʉbenita ji coyʉiyede jʉ abetevʉ mʉja. Mʉje jã́iyede põeva ne d̶arĩ majibede jipacʉi cõjeiye bajure d̶avʉ yʉ. Ʉbenita diede jã́ivʉvacari, yʉ Cristore jʉ abevʉ mʉja cãreja. Yʉ, Cristo, jã́d̶ovaivʉ jãve ji d̶aiyeque.
25 Jesu iyafutih eo, “Ayu kwa a tur aowen, baise kwa men kwaitumatum. Ina’inanen ayu Tamai wabinamaim asisinaf i ayu isou eo’orereb.
26 Ʉbenita mʉjacapũravʉ ji ovejavape paivʉcavʉ ãmevʉ. Ji põeva ãmevʉtamu mʉja. Que baru ji coyʉiyede jʉ abevʉ mʉja.
26 Baise kwa men kwabitumatum anayabin kwa men ayu au bobaituw.
27 Yópe ovejava ne jápiarĩ, jʉ arĩ d̶aiyepe náre coreipõecʉ bajui ʉrõpe, nopedeca ji põeva yʉre jápiarĩ, jʉ arĩ d̶aivʉbu yópe ji ʉrõpe. Jívʉre me coreóvaivʉ yʉ. Yʉre jápiarĩ, jʉ arĩ cʉma yʉ́que.
27 Ayu au bobaituw asu’ubih imih fanau hinowar tebi’ufnunu.
28 Náre jãravʉ cũiméjãravʉ baquinóre cʉvare d̶aivʉ yʉ. Toabo cũiméboi nʉmenajarama na cainʉmʉa. Ji coreimarare yʉre tatojʉrocʉ cʉbebi ʉ̃.
28 Ayu yawas wanatowan abitih; naatu boro men ta nakasiy; men ta ayu umou’umaim nabosair.
29 Yʉre jipacʉi jímara bojecʉrivʉbu caiye pʉeno. Jipacʉre tatojʉrocʉ náre cʉbebi ʉ̃.
29 Tamai ayu bow bitu i ra’at etei natabirih, imih ayu Tamai umanamaim men yait ta nabosairen.
30 Yʉ jipacʉmaque cũinávʉpebu ñʉja, arejame Jesús ina judíovare.
30 Tamai naatu Ayu airi i ta’imon.
31 Ʉ̃i que aiyede, Jesúre jorojĩvʉ ina judíova, boaiyʉrivʉ ʉ̃́re, ĩnejaima cʉ̃raboare cojedeca, dʉvarãjivʉ ʉ̃́re.
31 Ibanak maiye Jew sabuw kabay hibow hitarabimih,
32 Ʉbenita Jesúcapũravʉ arejame: —Jipacʉi ʉre d̶aicõjeiyede põeva ne d̶arĩ majibede jã́d̶ovavʉ yʉ, cad̶atecʉyʉ põevare. ¿Caiye die mʉje jã́iye báquede, ád̶e boje cʉ̃raboare dʉvarãjivʉrʉ̃ yʉre? arejame náre Jesús.
32 baise Jesu sabuw isah eo, “Ayu Tamai biyanane ina’inan gagamih moumurih maiyow ai’obaiyi. Anayabin iti isan ayu kabayamaim kwanarabu.”
33 Jesúre arejaima na: —Mi d̶aiyede jã́ivʉ bácavʉ cʉ̃raboaque dʉreni, mʉre boabénamu ñʉja. Ʉbenita “Jʉ̃menijicʉque cũinávʉpebu ñʉja”, avʉra mʉ. Jʉ̃menijicʉre ãmeina yávaivʉ mʉ, que ayʉ. Quénora põecʉratamu mʉ. Que baru Jʉ̃menijicʉre mi ãmeina yávaiye boje, mʉre boarã́jaramu ñʉja, arejaima Jesúre ina judíova.
33 Jew hiya’afut hi’o, “Aki men nati isan kabayamaim anarabi, baise o God kubi’i’iyab, anayabin o i orot maiyow, naatu taiyuw God kurarouw.”
34 Náre, yópe arĩ, coyʉrejame Jesús: —Mʉjeñecuva mácavʉ ne toivarĩ epeiyoca cãriáiyocai yópe arĩ, toivaicõjenejaquemavʉ Jʉ̃menijicʉ ʉ̃i yávaiyede: “Jʉ̃menijinape paivʉbu mʉja”, arejaquemavʉ Jʉ̃menijicʉ.
34 Jesu iyafutih eo, “Kwa a Buk Atamaninamaim iti na’atube hikirum ema’am, ayu ao’o kwa etei i god?
35 Me coreóvaivʉbu maja Jʉ̃menijicʉi yávaiye ʉ̃i toivaicõjeiye báque jãve bajure cainʉmʉa. Ʉ̃i yávaino mácarõre oatʉvaino cʉbevʉ no. Aru Jʉ̃menijicʉvacari, “Jʉ̃menijinape paivʉbu mʉja”, arejaquemavʉ ina javecavʉ ʉ̃i yávaiyede coyʉimara mácavʉre.
35 I etei god narouw na’a’afih na’at, tur God i menane na naatu Buk Atamaninamaim hikikirum men hina’astu’ub.
36 ’Yʉrecabu Jʉ̃menijicʉi beoimʉ mácʉ, memecacʉyʉ ʉ̃́re. Yʉre darorĩ epeibi ijãravʉi. Que baru, ¿“Jʉ̃menijicʉi mácʉbu yʉ” ji aiyede, aipe teni yʉre “Jʉ̃menijicʉre ãmeina yávaivʉ mʉ”, aivʉrʉ̃ mʉja?
36 Ayu Tamai yasairu i nowanamih amatar naatu irubinu naatu iyafaru ana iti tafaramaim atitit i boro mi’itube? Mi’itube ayu God bai’i’iyabin kwarouw kwa’o’o, anayabin ayu God Natun arouw ao’omih?
37 Jipacʉi d̶aicõjeiyede ji d̶abedu, yʉre jʉ abejarã mʉja.
37 Ayu Tamai sisinafube men ana sisinaf bibaitutumu.
38 Ʉbenita põeva ne d̶arĩ majibede jipacʉi d̶aicõjeiyede ji d̶aru, nópe d̶ayʉre mʉje jã́ri coreóvaiye boje, jʉ ajarã mʉja. Yʉre jʉ abevʉreca, ji d̶aiyede jʉ aiye jaʉvʉ mʉjare, mʉje cũiná majinajiyepe ayʉ jãve jipacʉ cʉcʉre yʉ́que aru yʉ cʉcʉre ʉ̃́que máre cũinávʉpe, arejame náre Jesús.
38 Baise ayu ata sinaf kwa men kwatabitutumu na’at, karam nati ina’inanen kwata’itah kwataso’ob imaim kwatitumatum, ayu i Tamai wanawanan, naatu Tamai i ayu wanawanau.”
39 Bedióva cojedeca Jesúre jẽni jacoiyʉrĩdurejaima na. Ʉbenita náre dupidejame ʉ̃.
39 Ibanak maiye bain rabinamih hiwa’an, baise i umahine soratait tit.
40 Náre dupiyʉ bácʉ Jordán ãmicʉriya jia ãnidʉvei, Juan Bautista bácʉ ʉ̃i põevare Jʉ̃menijicʉque ocoi jã́d̶ovaino mácarõ yebai nʉrejame Jesús cojedeca. Noi cʉcʉnʉñʉ, ʉ̃́que nʉrejacarã ñʉja ʉ̃i bueimara.
40 Naatu Jesu ibanak matabir maiye Jordan rabon rounane, marasika John sabuw imaim bapataito bitih efan imaim tit naatu Jesu imaim ma.
41 Nore ñʉje cʉede põeva obedivʉ Jesúre jã́radarejaima. Ne bajumia yópe arĩ, borotedejaima: —Põeva ne d̶arĩ majibede d̶abeteame Juan Bautista bácʉ. Ʉbenita caino ʉ̃i coyʉino mácarõ Jesúi borore jãve baju batequémavʉ, arejaima ina Jesúre jã́radaivʉ bácavʉ.
41 Naatu sabuw moumurin maiyow hina biyan hitit, naatu hi’o, “John ina’inan men ta sinaf a’itin, baise John iti orot isan eo’o i turobe.”
42 Aru nore cʉcʉre, Jesúre jʉ arejaima obedivʉ põeva.
42 Efan nati’imaim sabuw moumurin maiyow Jesu hitumitum.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar João 10, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.