Mateus 18

Ɨ nyúucarij tɨ jájcua tɨ aꞌɨj́na áꞌxaj ɨ Tavástaraꞌ ɨ Jesús tɨ Cɨríistuꞌ pueꞌeen ajta Salmos (COK) vs NTLH

Sair da comparação
NTLH Nova Tradução na Linguagem de Hoje 2000
1 Aꞌájna ɨmuáj aꞌɨ́ɨ mu ajtyáxɨɨriacaꞌ ɨ Jesús jimi ɨ maj jamuán huacɨ́j, matɨꞌɨj mij aꞌyan tyaataꞌíhuoꞌriꞌ tɨjɨn:
1 Naquele momento os discípulos chegaram perto de Jesus e perguntaram: — Quem é o mais importante no
2 Aj puꞌij Jesús séej ɨ páꞌrɨꞌɨj huatajé, tɨꞌquij ajeꞌtaꞌ yoꞌtyéjchej joꞌmaj jaꞌajtyáꞌcaꞌaj
2 Jesus chamou uma criança, colocou-a na frente deles
3 aj puꞌij aꞌyan tyuꞌtaxájtacaꞌ tɨjɨn:
3 e disse:
4 Aꞌɨ́jna ɨ tɨ jéetzeꞌ juxɨeꞌveꞌ aꞌájna joꞌtɨj ɨ Dios tyejéꞌijtaj, aꞌɨ́ɨ pu aꞌɨ́ɨn puéꞌeen ɨ tɨquee tyiꞌtɨ́j jɨn óotzaahuatyeꞌ ajta aꞌyan tyiꞌtyúuchaꞌɨɨj tɨꞌɨj aꞌíjna ɨ páꞌrɨꞌɨj.
4 A pessoa mais importante no Reino do Céu é aquela que se humilha e fica igual a esta criança.
5 Ajta aꞌɨ́jna ɨ tɨ jaataxɨéꞌveꞌen nyenyúucaritzeꞌ séej ɨ páꞌrɨꞌɨj tɨꞌɨj aꞌíjna, aꞌɨ́ɨ pu ajta nyéetzij naataxɨéꞌveꞌej.
5 E aquele que, por ser meu seguidor, receber uma criança como esta estará recebendo a mim.
6 ’Aꞌtɨ́j tɨnaꞌaj tɨ tyeꞌentyíꞌuunyiꞌ séej ɨ tɨ nye jimi tyáꞌtzaahuatyeꞌ, jéetzeꞌ pu jatyahuɨꞌrihuaꞌcaj maj jaꞌcaveꞌrajcheꞌ ɨ tyetyéj soꞌnyíj tɨ veꞌéj, majta jeꞌen jaꞌtyárɨeenyijcheꞌ ajáataꞌ.
6 — Quanto a estes pequeninos que creem em mim , se alguém for culpado de um deles me abandonar, seria melhor para essa pessoa que ela fosse jogada no lugar mais fundo do mar, com uma pedra grande amarrada no pescoço.
7 Jeꞌej pu puaꞌaj tyíꞌeen huaꞌ jimi ɨ maj yan huacháatɨmee ɨ cháanacaj japua, ajta quee jeꞌej tyíɨꞌrij tɨ quee tyiꞌtɨ́j séjreꞌej tɨ jeꞌej puaꞌaj een. Ajta jéetzeꞌ jeꞌej puaꞌaj tyeꞌmej aꞌɨ́ɨjma jimi ɨ maj caꞌnyíjraꞌaj huaꞌtáꞌcaa ɨ séecan mej mij ootyáꞌɨtzeereꞌen ɨ Dios jimi.
7 Ai do mundo por causa das coisas que fazem com que as pessoas me abandonem! Essas coisas têm de acontecer, mas ai do culpado!
8 ’Aꞌɨ́j pu jɨn tɨpuaꞌaj aꞌmuácaꞌ nusu aꞌ ɨ́ɨcaj jitze petyoꞌojpuáꞌrityeꞌen ɨ paj jɨn ootyáꞌɨtzee ɨ Dios jimi, peꞌentyivéjche pej pij aꞌ ɨmuáj yóorɨenyij, jéetzeꞌ pu muatyáhuɨꞌrii paj júurij huatyáꞌɨtzeereꞌen séej jɨmeꞌ ɨ aꞌmuácaꞌ, naꞌríij séej jɨmeꞌ aꞌ ɨ́ɨcaj, quee paj huaꞌpuácaa jɨn aꞌmuácaꞌ, naꞌríij huaꞌpuácaa jɨn ɨ aꞌ ɨ́ɨcaj aꞌáa mamojóorɨenyij joꞌtɨj quee aꞌnáj jáꞌmuɨꞌnyij ɨ tɨéj.
8 — Se uma das suas mãos ou um dos seus pés faz com que você peque, corte-o e jogue fora! Pois é melhor você entrar na vida eterna sem uma das mãos ou sem um dos pés do que ter as duas mãos e os dois pés e ser jogado no fogo eterno.
9 Ajta tɨpuaꞌaj aꞌ jɨꞌɨj jitzán petyoꞌojpuáꞌrityeꞌen ɨ paj jɨn ootyáꞌɨtzee ɨ Dios jimi, eetátɨchij pej pij aꞌ ɨmuáj yóorɨenyij, jéetzeꞌ pu muatyáhuɨꞌrii paj júurij huatyáꞌɨtzeereꞌen séej jɨmeꞌ aꞌ jɨꞌɨj, quee paj huaꞌpuácaa ajrɨꞌsij matɨꞌɨj aꞌáa mojóorɨeenyij joꞌtɨj quee aꞌnáj jáꞌmuɨꞌnyij ɨ tɨéj.
9 Se um dos seus olhos faz com que você peque, arranque-o e jogue fora! Pois é melhor você entrar na vida eterna com um olho só do que ter os dois e ser jogado no fogo do inferno.
10 ’Caxu jeꞌej puaꞌaj huojoꞌsejra ɨ maj quee meexu aꞌchu tyáꞌtzaahuatyeꞌ. Jiꞌnye aꞌyaa nu tyajáꞌmuaꞌixaatyeꞌ tzáahuatyiꞌraꞌaj jɨmeꞌ, aꞌɨ́ɨmaj ɨ maj tyíꞌhuɨɨreꞌ u tajapuá aꞌɨ́ɨ mu huáꞌchaꞌɨj majta aꞌnáj tɨnaꞌaj jaꞌráasej ɨ nyavástaraꞌ tajapuá tɨ jáꞌsejreꞌ.
10 — Cuidado, não desprezem nenhum destes pequeninos! Eu afirmo a vocês que os anjos deles estão sempre na presença do meu Pai, que está no céu.
11 Aꞌɨ́j nu jɨn nyáaj mujoꞌvéꞌmej, ɨ nyaj nyajta tyévij jitze huanɨeꞌhuacaꞌ nyej nyij huaꞌ japua huatányuunyij aꞌɨ́ɨjma ɨ maj jóꞌvej.
11 [Porque o
12 ’¿Jiꞌnye muaꞌajmaj tyajamuáꞌmiteerasteꞌ? Tɨpuaꞌaj aꞌtɨ́j anxɨtyej puaꞌmácan tyíyaꞌmuaj ɨ cányaꞌxɨɨ ajta jeꞌen séej joꞌrɨeenyij, ¿nyi quee aꞌáa huojoꞌtyáhuiityeꞌsij néijmiꞌcaa ɨ séecan aꞌájna ɨ jɨríj jitze, ajta joꞌmaꞌaj jaꞌmej tɨꞌij jaariáꞌhuoonyij aꞌɨ́jcɨ ɨ tɨ jóꞌvej?
12 — O que é que vocês acham que faz um homem que tem cem ovelhas, e uma delas se perde? Será que não deixa as noventa e nove pastando no monte e vai procurar a ovelha perdida?
13 Ajta tɨpuaꞌaj jáatyoonyij, aꞌyaa nu tyajáꞌmuaꞌixaatyeꞌ tzáahuatyiꞌraꞌaj jɨmeꞌ tɨ jéetzeꞌ huatóotyamuaꞌveꞌsij aꞌɨ́jcɨ jɨmeꞌ tɨ jáatyoj ɨ tɨ jóꞌvej, quee ɨ séecan ɨ tɨ arí ahuojoꞌtyáhuiityaꞌcaꞌaj.
13 Eu afirmo a vocês que isto é verdade: quando ele a encontrar, ficará muito mais contente por causa dessa ovelha do que pelas noventa e nove que não se perderam.
14 Aꞌyaa pu chaꞌtánaꞌaj een aꞌɨ́jcɨ jimi ɨ jaꞌmuavástaraꞌ tajapuá tɨ jáꞌsejreꞌ, capu jaxɨeꞌveꞌ tɨ sɨ́ɨj jóꞌvetyij tɨ cɨ́leen tɨꞌɨj aꞌíjna ɨ páꞌrɨꞌɨj.
14 Assim também o Pai de vocês, que está no céu, não quer que nenhum destes pequeninos se perca.
15 ’Tɨpuaꞌaj aꞌihuáaraꞌ tyiꞌtɨ́j jɨn ootyáꞌɨtzeereꞌen aꞌjimi, jujɨ́ɨmuaꞌaj xu tyámuaꞌ naa tyiꞌhuóoꞌixaatyeꞌen ɨ tɨ jɨn ootyáꞌɨtzee aꞌjimi. Tɨpuaꞌaj muáꞌantzaahuatyeꞌen, papuꞌríj jaamuéꞌtɨj siataꞌaj sij siajtáhuaꞌaj tyámuaꞌ naa tyuuꞌihuáamuaꞌaj xáꞌraꞌnyij.
15 — Se o seu irmão pecar contra você, vá e mostre-lhe o seu erro. Mas faça isso em particular, só entre vocês dois. Se essa pessoa ouvir o seu conselho, então você ganhou de volta o seu irmão.
16 Tɨ puaꞌaj quee muáꞌantzaahuatyeꞌen, huaꞌpuácaa paj huatájeevej mej mij aꞌɨ́ɨmaj jáamuaꞌreej tɨpuaꞌaj muáꞌantzaahuatyeꞌen nusu quee.
16 Mas, se não ouvir, leve com você uma ou duas pessoas, para fazer o que mandam as
17 Ajta tɨpuaꞌaj quee huáꞌantzaahuatyeꞌen ɨ maj huaꞌpuaj, pataꞌaj huoꞌtéꞌexaatyeꞌen néijmiꞌcaa ɨ maj jusɨꞌrii, tɨpuaꞌaj quee ajta huáꞌantzaahuatyeꞌen aꞌɨ́ɨjma, aꞌyaa paj jaatámuaꞌtyij tɨꞌɨj sɨ́ɨj tɨ quee tyáꞌtzaahuatyeꞌ, naꞌríij matɨꞌɨj aꞌɨ́ɨmaj ɨ maj huáꞌjijveꞌ tajtúhuan jitze maꞌcan.
17 Mas, se a pessoa que pecou não ouvir essas pessoas, então conte tudo à igreja. E, se ela não ouvir a igreja, trate-a como um pagão ou como um cobrador de impostos.
18 ’Aꞌyaa nu tyajáꞌmuaꞌixaatyeꞌ tzáahuatyiꞌraꞌaj jɨmeꞌ, tyiꞌtɨ́j tɨnaꞌaj siaj muaꞌaj jɨn quee tyiꞌtáꞌcareꞌen íiyan ɨ cháanacaj japua, Dios pu quee ajta tyuꞌtáꞌsij u tajapuá, ajta tyiꞌtɨ́j siaj muaꞌaj jɨn tyiꞌtáꞌcaa íiyan ɨ cháanacaj japua, Dios pu ajta aꞌɨ́jna jɨn tyuꞌtáꞌsij u tajapuá.
18 — Eu afirmo a vocês que isto é verdade: o que vocês proibirem na terra será proibido no céu, e o que permitirem na terra será permitido no céu.
19 ’Aꞌíj nu jáꞌmuaꞌixaatyeꞌ, tɨpuaꞌaj siaj huaꞌpuaj nusu siaj huéeicaj tyiꞌtɨ́j tyámuaꞌ naa setyuꞌxáꞌpuɨꞌɨntareꞌen íiyan ɨ cháanacaj japua siaj sij aꞌɨ́jna jɨn huatyényuunyij, aꞌɨ́jna ɨ nyavástaraꞌ tajapuá tɨ jáꞌsejreꞌ, aꞌɨ́ɨ pu jamuaatáꞌsij jeꞌej siaj tyiꞌtɨ́j tyaatáhuaviiraj.
19 — E afirmo a vocês que isto também é verdade: todas as vezes que dois de vocês que estão na terra pedirem a mesma coisa em oração, isso será feito pelo meu Pai, que está no céu.
20 Jiꞌnye joꞌmaj huaꞌpuaj nusu mahueeícaj jaꞌtyúusɨɨreꞌen nyenyúucaritzeꞌ, aꞌáa nu jéꞌtaꞌ joꞌtyaváaj naꞌmej huaꞌ tzajtaꞌ aꞌɨ́ɨjma.
20 Porque, onde dois ou três estão juntos em meu nome, eu estou ali com eles.
21 Aj puꞌij ɨ Pedro aveꞌréꞌnyej ɨ Jesús jimi tɨꞌquij aꞌyan tyaataꞌíhuoꞌriꞌ tɨjɨn:
21 Então Pedro chegou perto de Jesus e perguntou: — Senhor, quantas vezes devo perdoar o meu irmão que peca contra mim? Sete vezes?
22 Jesús pu aꞌyan tyaatéꞌexaa tɨjɨn:
22 — Não! — respondeu Jesus. — Você não deve perdoar sete vezes, mas setenta e sete vezes.
23 ’Aꞌɨ́j pu jɨn, aꞌyaa pu tyíꞌeen aꞌájna joꞌtɨj ɨ Dios tyejéꞌijtaj tɨꞌɨj aꞌɨ́jna ɨ rey tɨ aꞌyan tyáꞌxɨeꞌvaꞌcaꞌaj tɨ jaaxáꞌpuɨꞌɨntareꞌen aꞌchu maj tyéꞌchaꞌɨɨriaꞌcaꞌaj aꞌɨ́ɨmaj ɨ maj jahuɨɨriaꞌcaꞌaj.
23 Porque o
24 Tɨꞌɨj huatyóochej tɨ aꞌyan huárɨnyij aj mu mij séej jimi ajoꞌréꞌnyej tɨ jéehua tyéꞌchaꞌɨɨriaꞌcaꞌaj.
24 Logo no começo trouxeram um que lhe devia milhões de moedas de prata.
25 Ajta aꞌɨ́jna ɨ tɨ tyéꞌchaꞌɨɨcaꞌaj, capu tyíꞌtoovaꞌcaꞌaj ɨ tɨ jɨn tyaanájchityeꞌen, aꞌɨ́j pu jɨn ɨ rey aꞌyan tyuꞌtaꞌíjtacaꞌ maj jáatoonyij aꞌɨ́jcɨ ɨ tyáataj, majta ɨ ɨ́ɨraꞌraꞌan, majta ɨ tɨꞌríij majta néijmiꞌi ɨ tɨ tyíꞌijchaꞌɨj, taꞌaj ij aꞌɨ́jna jɨn tyaanájchityeꞌen néijmiꞌi aꞌchu tɨ tyéꞌchaꞌɨɨriaꞌcaꞌaj.
25 Mas o empregado não tinha dinheiro para pagar. Então, para pagar a dívida, o seu patrão, o rei, ordenou que fossem vendidos como escravos o empregado, a sua esposa e os seus filhos e que fosse vendido também tudo o que ele possuía.
26 Aj puꞌij ɨ tɨ tyéꞌchaꞌɨj tyítunutacaꞌ jimi ɨ rey, jéehua pu aꞌyan tyaatáhuaviiriꞌ tɨjɨn: “Óocheꞌ cuiꞌ aꞌtzúj naachoꞌveꞌ, nyetyíꞌmuanajchityeꞌen néijmiꞌi aꞌchu nyaj tyimuáꞌchaꞌɨɨreꞌ.”
26 Mas o empregado se ajoelhou diante do patrão e pediu: “Tenha paciência comigo, e eu pagarei tudo ao senhor.”
27 Ajta aꞌɨ́jna ɨ tɨ jajijveꞌ, aꞌɨ́ɨ pu jaꞌancuꞌvaxɨj, aꞌɨ́j pu jɨn néijmiꞌi tyaatúꞌuunyiꞌriꞌ ɨ tɨ tyéꞌchaꞌɨɨriaꞌcaꞌaj tɨꞌquij jaatátoj.
27 — O patrão teve pena dele, perdoou a dívida e deixou que ele fosse embora.
28 Tɨꞌɨj iirájraa aꞌɨ́jna ɨ tɨ jahuɨɨreꞌ, aj puꞌij séej huátyoj tɨ cɨ́ɨ tyéꞌchaꞌɨɨriaꞌcaꞌaj. Aꞌɨ́ɨ puꞌij jaatyéeviꞌ tɨꞌquij cɨjpáaraꞌan jitze jajvíꞌ, caꞌnyíin pu jɨn aꞌyan tyatajé tɨjɨn: “Tyinaanájchityeꞌ ɨ paj tyináꞌchaꞌɨɨreꞌ.”
28 O empregado saiu e encontrou um dos seus companheiros de trabalho que lhe devia cem moedas de prata. Ele pegou esse companheiro pelo pescoço e começou a sacudi-lo, dizendo: “Pague o que me deve!”
29 Aj puꞌij tyítunutacaꞌ aꞌɨ́jna ɨ tɨ ajta jahuɨɨriaꞌcaꞌaj aꞌɨ́jcɨ ɨ rey, aꞌyaa pu tyaatáhuaviiriꞌ tɨjɨn: “Óocheꞌ naachoꞌveꞌ, nyáaj nu néijmiꞌi tyíꞌmuanajchityeꞌen.”
29 — Então o seu companheiro se ajoelhou e pediu: “Tenha paciência comigo, e eu lhe pagarei tudo.”
30 Ajta aꞌɨ́jna ɨ sɨ́ɨj, capu jaataxɨéꞌvej, sulu aꞌyaa pu tyaataꞌíjtacaꞌ maj jeꞌtyáanaj ꞌasta naꞌaj quee tyaanájchityeꞌen néijmiꞌi aꞌchu tɨ tyéꞌchaꞌɨɨriaꞌcaꞌaj.
30 — Mas ele não concordou. Pelo contrário, mandou pôr o outro na cadeia até que pagasse a dívida.
31 Majta ɨ séecan ɨ maj jahuɨɨreꞌ aꞌɨ́jcɨ ɨ rey, matɨꞌɨj tyuꞌséj jeꞌej tɨ tyiꞌtɨ́j huarɨ́j, capu xáꞌpuɨꞌ huoꞌtáꞌaj, aj mu jɨn ujóꞌjuꞌ aꞌɨ́jcɨ jimi ɨ tɨ tyihuáꞌijtyeꞌ, matɨꞌɨj mij jaatéꞌexaa jeꞌej tɨ tyiꞌtɨ́j huarɨ́j.
31 Quando os outros empregados viram o que havia acontecido, ficaram revoltados e foram contar tudo ao patrão.
32 Aj puꞌij ɨ rey tyuꞌtaꞌíjtacaꞌ maj uyoꞌtájeevej aꞌɨ́jcɨ ɨ tɨ jahuɨɨreꞌ, tɨꞌquij aꞌyan tyaatéꞌexaa tɨjɨn: “Muáaj mu paj huápuɨꞌɨj jeꞌej puaꞌaj tyíꞌtyevij. Nyáaj nu tyimuaatúꞌuunyiꞌriꞌ néijmiꞌi jɨmeꞌ aꞌchu paj tyináꞌchaꞌɨɨriaꞌcaꞌaj, jiꞌnye aꞌyaa paj tyinaatáhuaviiriꞌ.
32 Aí o patrão chamou aquele empregado e disse: “Empregado miserável! Você me pediu, e por isso eu perdoei tudo o que você me devia.
33 Aꞌyaa puꞌij ajta tyiꞌtyevíitɨꞌcaj paj aꞌyan chaꞌtaj panaꞌaj muáaj tyáꞌancuꞌvajxɨꞌnyicheꞌ ɨ axaꞌaj tyévij tɨ nyéetzij nyahuɨɨreꞌ nyatɨꞌɨj nyáaj tyimuáꞌancuꞌvaxɨj muéetzij.”
33 Portanto, você deveria ter pena do seu companheiro, como eu tive pena de você.”
34 Ajta ɨ tɨ tyéꞌijtyeꞌ, jéehua pu huatanyúꞌcacaꞌ aꞌɨ́jcɨ jimi, aj puꞌij tyuꞌtaꞌíjtacaꞌ mej mij jeꞌtyáanaj ꞌasta naꞌaj quee néijmiꞌi tyuꞌnájchitaj aꞌchu tɨ tyéꞌchaꞌɨɨriaꞌcaꞌaj.
34 — O patrão ficou com muita raiva e mandou o empregado para a cadeia a fim de ser castigado até que pagasse toda a dívida.
35 Ajta ɨ Jesús aꞌyaa pu ajta tyihuoꞌtéꞌexaaj tɨjɨn:
35 E Jesus terminou, dizendo:

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Mateus 18, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.