Atos 8
Ɨ nyúucarij tɨ jájcua tɨ aꞌɨj́na áꞌxaj ɨ Tavástaraꞌ ɨ Jesús tɨ Cɨríistuꞌ pueꞌeen ajta Salmos (COK) vs NVT
1 Ajta aꞌɨ́jna ɨ Saulo aꞌáa pu joꞌtyávaacaꞌaj, aꞌɨ́ɨ pu huaꞌsejracaꞌaj matɨꞌɨj jaajéꞌcaj aꞌɨ́jcɨ ɨ Esteban.
1 E Saulo concordou inteiramente com a morte de Estêvão. Uma grande onda de perseguição começou naquele dia e varreu a igreja de Jerusalém. Todos eles, com exceção dos apóstolos, foram dispersos pelas regiões da Judeia e de Samaria.
2 Majta séecan ɨ maj tyámuaꞌ tyíꞌtyetyeɨɨtyeristacaꞌaj, aꞌɨ́ɨ mu jaꞌváꞌnaj aꞌɨ́jcɨ ɨ Esteban, jéehua mu áꞌtyeej maj juxaamuɨjrityeꞌ aꞌɨ́jcɨ jɨmeꞌ.
2 (Alguns homens devotos vieram e, com grande tristeza, sepultaram Estêvão.)
3 Meentyij aꞌɨ́jna ɨ Saulo, jeꞌej puaꞌaj huáꞌuuriajcaꞌaj aꞌɨ́ɨjma ɨ maj tyáꞌtzaahuatyeꞌ, aꞌɨ́ɨ pu utyáruꞌpichaꞌaj huaꞌ chiꞌtáj joꞌmaj joꞌcháatɨmaꞌcaa, aj puꞌij huiꞌrájaꞌpuanaꞌaj ɨ tyétyacaa, ajta ɨ úucaa, néijmiꞌcaa pu tyíꞌtuiiriaꞌcaꞌaj mej mij hueꞌtyáanaj.
3 Saulo, porém, procurava destruir a igreja. Ia de casa em casa, arrastava para fora homens e mulheres e os lançava na prisão.
4 Majta aꞌɨ́ɨmaj ɨ maj maꞌúrutyixɨj, joꞌtɨj naꞌaj maj joojúꞌcaꞌaj, aꞌɨ́ɨ mu huaꞌmuaꞌtyajcaꞌaj ɨ tyeɨ́tyee ɨ nyúucariaꞌraꞌ ɨ Dios, ɨ tɨ jɨn huaꞌ japua huatányuusij.
4 Os que haviam sido dispersos, porém, anunciavam as boas-novas a respeito de Jesus por onde quer que fossem.
5 Aj puꞌij Felipe aꞌáa jaꞌtanyéj aꞌájna chájtaꞌ tɨ aꞌáa jaꞌajtyámaꞌcan a Samaaria, tɨꞌquij huatyóochej tɨ tyihuóꞌixaatyeꞌen aꞌɨ́jcɨ jitze maꞌcan ɨ Cɨríistuꞌ.
5 Filipe foi para a cidade de Samaria e ali falou ao povo sobre o Cristo.
6 Jéehua mu tyúusɨꞌrihuaꞌaj ɨ tyeɨ́tyee, majta tyámuaꞌ naa tyúunamuajrastyaꞌcaꞌaj jeꞌej tɨ tyíꞌxajtacaꞌaj aꞌɨ́jna ɨ Felipe, jiꞌnye jéehua pu tyíꞌsejratacaꞌaj tyiꞌtɨ́j tɨ huápuɨꞌɨj juxɨeꞌveꞌ mej mij jáamuaꞌreej tɨjɨn Dios pu jitze aróocaꞌnyajcaꞌaj.
6 Quando as multidões ouviram sua mensagem e viram os sinais que ele realizava, deram total atenção às suas palavras.
7 Majta mueꞌtɨ́j huarúj ɨ maj tyiyáaruꞌuj huaꞌ tzajtaꞌ séjriaꞌcaꞌaj, muatyejíihuajraa ɨ tyiyáaruꞌuj matɨꞌɨj iiráacɨj ɨ tyeɨ́tyee tzajtaꞌ. Majta mueꞌtɨ́j huarúj ɨ maj quee tyéchavaaj, majta ɨ maj quee tyámuaꞌ tyityaacɨ́ꞌɨj.
7 Muitos espíritos impuros eram expulsos e, aos gritos, deixavam suas vítimas, e muitos paralíticos e aleijados eram curados.
8 Aꞌɨ́j mu mij jɨn tyámuaꞌ tyityahuóotyamuaꞌvej aꞌájna a chájtaꞌ.
8 Por isso, houve grande alegria naquela cidade.
9 Sɨ́ɨj pu ajta aꞌáa joꞌtyávaacaꞌaj tɨ aꞌyan ántyapuaacaꞌaj tɨjɨn Simón, ɨ tɨ aráꞌtyeej tɨ tyíꞌhuaꞌtacareꞌej aꞌɨ́jcɨ jitze maꞌcan ɨ tyiyáaruꞌ, ɨ tɨ ajta huáꞌcuanamuajcaꞌaj ɨ tyeɨ́tyee Samaaria maj joꞌcháatɨmee, jéehua puꞌij aꞌɨ́j jɨn óotzaahuatyaꞌcaꞌaj.
9 Um homem chamado Simão praticava feitiçaria ali havia anos. Ele deixava o povo de Samaria admirado, e afirmava ser alguém importante.
10 Néijmiꞌi mu jaꞌtzaahuatyaꞌcaꞌaj, tɨꞌɨj naꞌaj ɨ maj cɨ́leꞌen, majta ɨ maj huáasij, aꞌyaa mu tyíꞌxajtacaꞌaj tɨjɨn:
10 Todos, dos mais simples aos mais importantes, se referiam a ele como “o Grande Poder de Deus”.
11 Majta jaꞌtzaahuatyaꞌcaꞌaj, jiꞌnye puꞌríj áꞌtyeeviꞌcaꞌaj aꞌɨ́jna ɨ Simón tɨ aꞌyan rɨjcaj aꞌɨ́jcɨ jɨmeꞌ mej mij jeꞌej tyoꞌtaséj ɨ tyeɨ́tyee.
11 Ouviam-no com atenção, pois, durante muito tempo, ele os tinha deixado admirados com sua magia.
12 Ajta matɨꞌɨj jaꞌantzaahuaj aꞌɨ́jcɨ ɨ nyúucarij ɨ Felipe tɨ huóꞌixaaj, ɨ Dios tɨ jɨn tyíꞌijta, ajta ɨ Cɨríistuꞌ, aj mu mij huáɨꞌhuacaꞌ ɨ tyétyacaa, majta ɨ úucaa.
12 No entanto, quando Filipe lhes levou a mensagem sobre as boas-novas do reino de Deus e sobre o nome de Jesus Cristo, eles creram e, como resultado, muitos homens e mulheres foram batizados.
13 Aꞌɨ́ɨ pu ajta ɨ Simón tyáꞌantzaahuaj, aj puꞌij huáɨꞌhuacaꞌ, tɨꞌquij huatyóochej tɨ jamuán joꞌchaꞌcanyeꞌen aꞌɨ́jcɨ ɨ Felipe, tyámuaꞌ pu tyóomuaꞌajcaa aꞌɨ́jcɨ jɨmeꞌ jeꞌej tɨ rɨjcaj aꞌɨ́jna ɨ Felipe, ajta aꞌɨ́jcɨ jɨmeꞌ ɨ tɨ tyíꞌsejratacaꞌaj Dios jitze maꞌcan.
13 O próprio Simão creu e foi batizado. Começou a seguir Filipe por toda parte, admirando-se dos sinais e milagres que ele realizava.
14 Matɨꞌɨj jáamuaꞌreeriꞌ ɨ maj tamuáamuataꞌ japuan huaꞌpuaj aráꞌasej, ɨ maj aꞌáa joꞌtyúꞌuucaꞌaj a Jerusalén, maj meríj jaꞌantzaahuaj aꞌɨ́ɨmaj ɨ maj Samaaria joꞌcháatɨmee ɨ nyúucarij Dios tɨ jimi jeꞌrámaꞌcan, aj mu mij huoꞌtaꞌítyacaꞌ aꞌɨ́jcɨ ɨ Pedro, majta aꞌɨ́jcɨ ɨ Juan aꞌɨ́ɨjma jimi.
14 Quando os apóstolos em Jerusalém souberam que o povo de Samaria havia aceitado a mensagem de Deus, enviaram para lá Pedro e João.
15 Matɨꞌɨj aꞌáa jaꞌráꞌaj, aj mu mij jaatáhuaviiriꞌ ɨ Dios aꞌɨ́ɨjma jɨmeꞌ ɨ maj tyáꞌtzaahuatyeꞌ Samaaria maj jáꞌmaꞌcan, tɨꞌij huatyáꞌɨtzeereꞌen huaꞌ tzajtaꞌ aꞌɨ́jna ɨ júuricamaꞌraꞌ ɨ Dios.
15 Assim que os dois chegaram, oraram para que aqueles convertidos recebessem o Espírito Santo,
16 Jiꞌnye capu eexúj yavaꞌcányajcaꞌaj ɨ júuricamaꞌraꞌ ɨ Dios tɨꞌij huatyáꞌɨtzeereꞌen huaꞌ tzajtaꞌ, aꞌɨ́j mu jɨn huáɨꞌhuacaꞌ ɨ tyeɨ́tyee nyúucaritzeꞌ ɨ Jesús.
16 pois, apesar de terem sido batizados em nome do Senhor Jesus, o Espírito Santo ainda não havia descido sobre nenhum deles.
17 Matɨꞌɨj mij aꞌɨ́ɨn ɨ Pedro ajta ɨ Juan, huaꞌváꞌmuarɨeꞌxɨj huaꞌ muꞌúutzeꞌ aꞌɨ́ɨjma ɨ tyeɨ́tyee, aj puꞌij huaꞌ jitze ráꞌaj aꞌɨ́jna ɨ júuricamaꞌraꞌ ɨ Dios.
17 Então Pedro e João impuseram as mãos sobre eles, e receberam o Espírito Santo.
18 Tɨꞌɨj ɨ Simón jaaséej tɨ ajeꞌcámaꞌcaꞌaj ɨ júuricamaꞌraꞌ ɨ Dios matɨꞌɨjta séej aváꞌmuarɨeꞌen áan muꞌúutzeꞌ, aj puꞌij aꞌɨ́ɨn túmii huaáꞌcaꞌaj.
18 Simão viu que as pessoas recebiam o Espírito quando os apóstolos impunham as mãos sobre elas. Então ofereceu-lhes dinheiro,
19 Aꞌyaa pu tyihuoꞌtéꞌexaaj aꞌɨ́jna ɨ Simón tɨjɨn:
19 dizendo: “Deem-me este poder também, para que, quando eu impuser as mãos sobre as pessoas, elas recebam o Espírito Santo!”.
20 Aj puꞌij ɨ Pedro aꞌyan tyaatéꞌexaa tɨjɨn:
20 Pedro, porém, respondeu: “Que seu dinheiro seja destruído com você, por imaginar que o dom de Deus pode ser comprado!
21 Capáj aꞌyan tyuꞌtáꞌcɨꞌpuaj paj jaꞌancuriáꞌan, jiꞌnye capáj tyámuaꞌ tyiꞌtyíaꞌchaꞌɨj muaꞌ tzajtaꞌ ɨ Dios jimi.
21 Você não tem parte nem direito neste ministério, pois seu coração não é justo diante de Deus.
22 Huatapuáꞌcɨtaj aꞌíjcɨ ɨ paj jɨn jeꞌej puaꞌaj rɨcɨj, pajta jaatáhuaviij ɨ Dios, tɨꞌij tyimuaatúꞌuunyiꞌ aꞌɨ́jcɨ jɨmeꞌ ɨ paj asɨ́ɨj aꞌyan tyéejtyoj muaꞌ tzajtaꞌ.
22 Arrependa-se de sua maldade e ore ao Senhor. Talvez ele perdoe esses seus maus pensamentos,
23 Jiꞌnye aꞌyaa nu tyíꞌmuasej muéetzij, paj quee tyámuaꞌ huojoꞌmuaꞌraj ɨ tyeɨ́tyee, aꞌɨ́ɨ pu muatyánaamuaj ɨ tɨ jeꞌej puaꞌaj een.
23 pois vejo que você está cheio de amarga inveja e é prisioneiro do pecado”.
24 Aj puꞌij aꞌyan tyuꞌtanyúj aꞌɨ́jna ɨ Simón tɨjɨn:
24 Simão exclamou: “Orem ao Senhor por mim, para que essas coisas terríveis não me aconteçam!”.
25 Matɨꞌɨj huoꞌixáatyaꞌaj ɨ nyúucariaꞌraꞌ ɨ tavástaraꞌ aꞌɨ́ɨjma ɨ tyeɨ́tyee, majta mu huoꞌtéꞌexaa ɨ nyúucarij ɨ tɨ jɨn Dios huaꞌ japua huatányuunyij, muiꞌcaquéj aꞌáa maj huacháatɨmee a Samaaria, matɨꞌɨj mij joꞌcɨ́j aꞌájna a Jerusalén.
25 Depois de terem testemunhado e proclamado a palavra do Senhor em Samaria, Pedro e João voltaram a Jerusalém. Ao longo do caminho, pararam em muitas vilas samaritanas para anunciar as boas-novas.
26 Tɨꞌquij sɨ́ɨj tyuꞌtaxájtacaꞌ aꞌɨ́jcɨ jamuán ɨ Felipe, aꞌɨ́ɨ pu aꞌɨ́ɨn puéꞌeen sɨ́ɨj tɨ tyíꞌhuɨɨreꞌ u tajapuá ɨ Dios jimi, aꞌyaa pu tyaatéꞌexaa tɨjɨn:
26 Um anjo do Senhor disse a Filipe: “Vá para o sul, para a estrada no deserto que liga Jerusalém a Gaza”.
27 Aj puꞌij ájchej ɨ Felipe, tɨꞌquij joꞌmej, aꞌáa pu joꞌcamáꞌcaj tɨꞌɨj aꞌtɨ́j antyinájchacaꞌ Etiope tɨ jáꞌmaꞌcan. Vaꞌcán pu jɨn tyiꞌtyávaacaꞌaj aꞌɨ́jna ɨ aꞌtɨ́j aꞌɨ́jcɨ jimi ɨ Candace, aꞌyaa pu huatóomuaꞌaj ɨ Candace tɨjɨn huaꞌ reíinaj ɨ maj aꞌáa jáꞌmaꞌcan a Etiope. Aꞌɨ́jna ɨ aꞌtɨ́j, aꞌɨ́ɨ pu aꞌɨ́jna jɨn antyúumuaꞌreeriacaꞌaj tɨ túmii sɨɨriaꞌcaꞌaj, aꞌɨ́ɨ pu aꞌáa jaꞌtanyéj aꞌájna a Jerusalén tɨꞌij Dios joꞌtyáanajchej.
27 Filipe partiu e encontrou no caminho um alto oficial etíope, o eunuco responsável pelos tesouros de Candace, rainha da Etiópia. Ele tinha ido a Jerusalém para participar da adoração
28 Puꞌríj aꞌáa jóꞌraa aꞌájna chuéj japua joꞌtɨj jáꞌmaꞌcan, aꞌɨ́j pu jitze araquée huamaꞌcaꞌaj ɨ cariáataꞌ. Yuꞌxarij pu jitze tyéꞌjijvaꞌcaꞌaj aꞌɨ́ɨn tɨ joꞌyúꞌxacaꞌ ɨ Isaías.
28 e estava no caminho de volta. Sentado em sua carruagem, lia em voz alta o livro do profeta Isaías.
29 Aj puꞌij ɨ júuricamaꞌraꞌ ɨ Dios, aꞌyan tyaatéꞌexaa aꞌɨ́jcɨ ɨ Felipe tɨjɨn:
29 Então o Espírito disse a Filipe: “Aproxime-se e acompanhe a carruagem”.
30 Tɨꞌɨj ij ɨ Felipe ajtyáxɨɨriacaꞌ aꞌɨ́jcɨ jimi ɨ aꞌtɨ́j, aj puꞌij jáanamuajriꞌ tɨ tyéꞌjijvaꞌcaꞌaj aꞌɨ́jcɨ jitze ɨ yuꞌxarij aꞌɨ́ɨn tɨ joꞌyúꞌxacaꞌ ɨ Isaías, tɨꞌquij ɨ Felipe aꞌyan tyaataꞌíhuoꞌriꞌ tɨjɨn:
30 Filipe correu até a carruagem e, ouvindo que o homem lia o profeta Isaías, perguntou-lhe: “O senhor compreende o que lê?”.
31 Aj puꞌij aꞌyan tyuꞌtanyúj aꞌɨ́jna ɨ aꞌtɨ́j tɨjɨn:
31 O homem respondeu: “Como posso entender sem que alguém me explique?”. E convidou Filipe a subir na carruagem e sentar-se ao seu lado.
32 Aꞌyaa pu tyéꞌyuꞌsiꞌhuacaꞌaj ɨ tɨ jitzán tyéꞌjijvaꞌcaꞌaj tɨjɨn:
32 Era esta a passagem das Escrituras que ele estava lendo: “Ele foi levado como ovelha para o matadouro; como cordeiro mudo diante dos tosquiadores, não abriu a boca.
33 Jéehua mu jaatyáxaahuatacaꞌ, capu aꞌtɨ́j japuan huatanyúj.
33 Foi humilhado e a justiça lhe foi negada. Quem pode falar de seus descendentes? Pois sua vida foi tirada da terra”.
34 Aj puꞌij aꞌɨ́jna ɨ aꞌtɨ́j aꞌyan tyaataꞌíhuoꞌriꞌ aꞌɨ́jcɨ ɨ Felipe tɨjɨn:
34 O eunuco perguntou a Filipe: “Diga-me, o profeta estava falando de si mesmo ou de outro?”.
35 Aj puꞌij ɨ Felipe huatyóochej tɨ jaatéꞌexaatyeꞌen aꞌɨ́jcɨ ɨ tɨ jáꞌjijvaꞌcaꞌaj ɨ yuꞌxarij jitze, aꞌɨ́j pu huataxájtacaꞌ ɨ nyúucarij jeꞌej tɨ tyiꞌtɨ́j jáaruuj aꞌɨ́jcɨ ɨ Jesús.
35 Então Filipe, começando com essa mesma passagem das Escrituras, anunciou-lhe as boas-novas a respeito de Jesus.
36 Matɨꞌɨj aꞌáa joꞌréꞌnyej joꞌtɨj jaꞌrájmuaa, aj puꞌij aꞌɨ́jna ɨ aꞌtɨ́j aꞌyan tyaatéꞌexaa aꞌɨ́jcɨ ɨ Felipe tɨjɨn:
36 Prosseguindo, chegaram a um lugar onde havia água. Então o eunuco disse: “Veja, aqui tem água! O que me impede de ser batizado?”.
37 Aj puꞌij ɨ Felipe aꞌyan tyaatéꞌexaa tɨjɨn:
37 Filipe disse: “Nada o impede, se você crê de todo o coração”. O eunuco respondeu: “Creio que Jesus Cristo é o Filho de Deus”.
38 Aj puꞌij jaataꞌíjtacaꞌ tɨ óochaxɨj ɨ cariáataꞌ, matɨꞌɨj mij acáacɨj ɨ maj huaꞌpuaj, aj mu mij atyáacɨj a jáataꞌ, tɨꞌquij ɨ Felipe jáaꞌɨɨriꞌ aꞌɨ́jcɨ ɨ aꞌtɨ́j.
38 Então mandou parar a carruagem, os dois desceram até a água e Filipe o batizou.
39 Matɨꞌɨj eetacɨ́j a jáataꞌ, aj puꞌij ɨ júuricamaꞌraꞌ ɨ Dios yoꞌvíꞌtɨj aꞌɨ́jcɨ ɨ Felipe jiyeꞌtzín jɨmeꞌ. Ajta aꞌɨ́jna ɨ aꞌtɨ́j capu cheꞌ jaaséej aꞌɨ́jcɨ ɨ Felipe jeꞌej tɨ huárupij, aj puꞌij jóꞌraa aꞌɨ́jna ɨ aꞌtɨ́j naa tyuutyámuaꞌveꞌej.
39 Quando saíram da água, o Espírito do Senhor tomou Filipe e o levou. O eunuco não tornou a vê-lo, mas seguiu viagem cheio de alegria.
40 Ajta aꞌɨ́jna ɨ Felipe, aꞌáa pu joꞌtaséjrej aꞌájna chájtaꞌ tɨ aꞌyan tyajaꞌrájtyapuaj tɨjɨn Azoto. Aꞌɨ́ɨ pu huoꞌtéꞌexaa ɨ tyeɨ́tyee aꞌɨ́jcɨ ɨ nyúucarij tɨ jɨn Dios huaꞌ japua huatányuunyij, aꞌyaa pu aꞌɨ́jcɨ jɨn huarɨ́j, ajtáhuaꞌaj áyee tɨ huachájtaꞌtajmee jitze, ajtáhuaꞌaj áyee, ꞌasta naꞌaj quee aꞌáa jaꞌráꞌaj aꞌájna a tɨ aꞌyan tyajaꞌrájtyapuaj tɨjɨn Cesarea.
40 Então Filipe apareceu mais ao norte, na cidade de Azoto. Anunciou as boas-novas ali e em todas as cidades ao longo do caminho, até chegar a Cesareia.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Atos 8, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.