Mateus 25
Diiloŋ-nelma Tobisĩfɛlɛnni (CMENT) vs VC
1 Ku huoŋgu-na, Yesu wuɔ naŋ gbãnalãaŋ daaku‑i baa-ba wuɔ: «*Diiloŋ-nelle suurmaŋ-kũŋgu ka waa ŋaa biemba cĩncieluo naŋ kũŋgu: Ba siire isuɔŋgu naŋgu-na a biɛ ba fitĩmbaa-ba‑i wuɔ ba ka jãrã dɔrbiɛŋo.
1 Então o Reino dos céus será semelhante a dez virgens, que saíram com suas lâmpadas ao encontro do esposo.
2 Ba hɔlma-na, ba ndii cɛ̃ aa ba ndii baamba namba sa cɛ̃.
2 Cinco dentre elas eram tolas e cinco, prudentes.
3 Bamaŋ sa cãaŋ ba biyaa ba fitĩmbaa-ba‑i aa ba saa biɛ namma bel ba naŋ-na.
3 Tomando suas lâmpadas, as tolas não levaram óleo consigo.
4 Bamaŋ cãaŋ, bafamba biɛ ba baamba‑i aa biɛ namma bel ba naŋ-na wuɔ ba sa suɔ wɛimaŋ maa-na.
4 As prudentes, todavia, levaram de reserva vasos de óleo junto com as lâmpadas.
5 Baŋ kãa, dɔrbiɛŋo jomma ka ce pãnna, ba kor duɔfũŋ hiere.
5 Tardando o esposo, cochilaram todas e adormeceram.
6 «Isuɔholleŋ juɔ hi, ba nu molo piiye da gbagaga wuɔ: ‹Dɔrbiɛŋo'i juɔŋ daayo! Hilaaŋ na jãrã-yuɔ!›
6 No meio da noite, porém, ouviu-se um clamor: Eis o esposo, ide-lhe ao encontro.
7 Ba sire ku yaa nuɔ‑i ba hieroŋo‑i, ta ba migãaŋ ba fitĩmbaa-ba‑i.
7 E as virgens levantaram-se todas e prepararam suas lâmpadas.
8 Bamaŋ saa biɛ namma‑i, ba ta ba piiye baa bamaŋ biyaa wuɔ: ‹I namma tĩɛ, i fitĩmbaa-ba ce da ba dĩŋ; na sa hã-ye manamma wɛi?›
8 As tolas disseram às prudentes: Dai-nos de vosso óleo, porque nossas lâmpadas se estão apagando.
9 Bamaŋ biyaa namma‑i ba cira: ‹Miɛ iŋ biyaa mamaŋ, ma siɛ gbɛ̃ i calnu-mɛi. Kumaŋ bɔyaa, kãaŋ na ka sãa manamma na jo.›
9 As prudentes responderam: Não temos o suficiente para nós e para vós; é preferível irdes aos vendedores, a fim de o comprardes para vós.
10 Ba sire ku yaa nuɔ‑i da ba ka sãa. Baŋ taa, dɔrbiɛŋo jo. Ba ndii baamba suur baa-yo kãlleŋ-dũŋgu-na aa ba gbonu-kuɔ.
10 Ora, enquanto foram comprar, veio o esposo. As que estavam preparadas entraram com ele para a sala das bodas e foi fechada a porta.
11 Daabaŋ kaa jo, ba jo ji ta ba muo dũŋgu‑i wuɔ ba hĩl-ku ba suur.
11 Mais tarde, chegaram também as outras e diziam: Senhor, senhor, abre-nos!
12 Dɔrbiɛŋo gbɛ̃-ba wuɔ: ‹Mi sa suɔ namaaŋo‑i, mi siɛ fuo-ma nɛi!›»
12 Mas ele respondeu: Em verdade vos digo: não vos conheço!
13 Yesu wuɔ miɛl gbɛ̃ u *hãalãbiemba‑i wuɔ: «Terieŋgu faŋgu-na, baa na gonya duɔfũmmu. Na sa suɔ *Moloŋ-Biɛŋo jommaŋ-yiiŋgu ka feŋ bĩ u jommaŋ-huɔŋgu.»
13 Vigiai, pois, porque não sabeis nem o dia nem a hora.
14 «*Diiloŋ-nelle kũŋgu ka waa ŋaa naacolŋo maŋ wuɔ u kã nelle aa bĩ u maacembiemba‑i a ji hã-ba u gbeiŋa‑i.
14 Será também como um homem que, tendo de viajar, reuniu seus servos e lhes confiou seus bens.
15 U hãa unaŋo‑i tãmabaa-ba ndii, aa hã unaŋo‑i ba hãi, aa hã siɛliŋ-wuoŋo‑i u diei. U niɛ ba fɔ̃ŋgɔ̃baa-baŋ hii ba ce mamaŋ aa hã-ba saanu baa ku yaa‑i, aa ta.
15 A um deu cinco talentos; a outro, dois; e a outro, um, segundo a capacidade de cada um. Depois partiu.
16 Umaŋ daa tãmabaa-ba ndii‑i, u pãŋ kã ka doŋ tuɔ bibirre u naŋga baa u waaŋa‑i ji da u gbeinyuŋo temma.
16 Logo em seguida, o que recebeu cinco talentos negociou com eles; fê-los produzir, e ganhou outros cinco.
17 Umaŋ daa tãmabaa-ba hãi maaduɔma; fuɔ‑i a bi ji da u gbeinyuŋo temma.
17 Do mesmo modo, o que recebeu dois, ganhou outros dois.
18 Umaŋ daa u diei u bir yaŋ aa kã ka hĩŋ fuoŋgu fuo u wuoŋo‑i.
18 Mas, o que recebeu apenas um, foi cavar a terra e escondeu o dinheiro de seu senhor.
19 «Ba yuntieŋ uŋ taa dumaaŋo-na, u kaa vaaya. Uŋ juɔ jo, u bĩ-ba ji tuɔ yuu-ba.
19 Muito tempo depois, o senhor daqueles servos voltou e pediu-lhes contas.
20 Uŋ ŋa naa hã umaŋ tãmabaa-ba ndii‑i, u piɛ pigãaŋ-yo tãmabaa-ba ndii daayo‑i aa cira: ‹Yuntie, niŋ ŋa naa hã-mi tãmabaa-ba ndii maŋ, mi tiraa da ba temma naara-bɛi; ba yaa daaba.›
20 O que recebeu cinco talentos, aproximou-se e apresentou outros cinco: - Senhor, disse-lhe, confiaste-me cinco talentos; eis aqui outros cinco que ganhei.'
21 «U yuntieŋo gbɛ̃-yo wuɔ: ‹Ku faa, maacembiloviiyoŋ nuɔ. Niŋ suyaa cɛkũɔ kũŋgu belma, mi ka hã-ni bãmbãale kũŋgu. Jo ŋ ji ta ŋ ce ŋ bãaŋgu‑i baa-mi.›
21 Disse-lhe seu senhor: - Muito bem, servo bom e fiel; já que foste fiel no pouco, eu te confiarei muito. Vem regozijar-te com teu senhor.
22 «Uŋ ŋa naa hã umaŋ tãmabaa-ba hãi, u piɛ aa cira: ‹Yuntie, niŋ ŋa naa hã-mi tãmabaa-ba hãi maŋ, mi daa ba hãi naŋo naara-bɛi, ba yaa daaba.›
22 O que recebeu dois talentos, adiantou-se também e disse: - Senhor, confiaste-me dois talentos; eis aqui os dois outros que lucrei.
23 «U yuntieŋo gbɛ̃-yo wuɔ: ‹Ku faa, maacembiloviiyoŋ nuɔ. Niŋ suyaa cɛkũɔ kũŋgu belma, mi ka hã-ni bãmbãale kũŋgu. Jo ŋ ji ta ŋ ce ŋ bãaŋgu‑i baa-mi.›
23 Disse-lhe seu senhor: - Muito bem, servo bom e fiel; já que foste fiel no pouco, eu te confiarei muito. Vem regozijar-te com teu senhor.
24 «Uŋ ŋa naa hã umaŋ u diei, u piɛ aa cira: ‹Yuntie, mi suyaa miɛ naŋ kũŋgu dii kpelle, nuɔ da ŋ saa kũ suoŋgu maŋ, ŋ kar kufaŋgu dĩmma yaa‑i; da ŋ saa duu dĩmma maŋ, ŋ kar ma yaa‑i.
24 Veio, por fim, o que recebeu só um talento: - Senhor, disse-lhe, sabia que és um homem duro, que colhes onde não semeaste e recolhes onde não espalhaste.
25 Mɛi kãalãayã aa kã ka hĩŋ fuoŋgu fuo ŋ gbeiŋa‑i, a yaa daaya.›
25 Por isso, tive medo e fui esconder teu talento na terra. Eis aqui, toma o que te pertence.
26 «U yuntieŋo gbɛ̃-yo wuɔ: ‹Maacembilobabalaŋ nuɔ naŋ temma‑i daani‑i, yentieŋ nuɔni maŋ daani‑i, nii naa suɔ wuɔ da mi saa kũ suoŋgu maŋ, mi kar kufaŋgu dĩmma yaa‑i; aa da mi saa duu dĩmma maŋ, mi kar ma yaa‑i,
26 Respondeu-lhe seu senhor: - Servo mau e preguiçoso! Sabias que colho onde não semeei e que recolho onde não espalhei.
27 bige‑i ciɛ ŋ saa kã ka jĩna mi gbeiŋa‑i gbeindũŋ-nu? Miŋ juɔ dɛ‑i-na mii naa saa jo ji da a huonaana mi hũu-ya wɛi?›
27 Devias, pois, levar meu dinheiro ao banco e, à minha volta, eu receberia com os juros o que é meu.
28 Aa naa cira: ‹Hũyãaŋ tãma maŋ u wulaa na hã umaŋ daa tãmabaa cĩncieluo‑i baa-yo!
28 Tirai-lhe este talento e dai-o ao que tem dez.
29 Umaŋ duɔ da, kunaŋgu ka naara u kũŋgu‑i a ce ku yure baa-yo, ŋga umaŋ duɔ saa da, cɛllɛ kũŋgu maŋ dii baa-yo, ku hũu.
29 Dar-se-á ao que tem e terá em abundância. Mas ao que não tem, tirar-se-á mesmo aquilo que julga ter.
30 Aa maacembiloŋo faŋo‑i daayo‑i, u siɛ bi gbãa cii muonu caŋga, hielaaŋ-yoŋ fuoreŋ dii kukulma-na. Duɔ tĩɛ dii terieŋgu-na, kaaluŋgu siɛ gbuu waa dɛi.›»
30 E a esse servo inútil, jogai-o nas trevas exteriores; ali haverá choro e ranger de dentes.
31 Yesuŋ waaŋ mafamma‑i, wuɔ cira: «*Moloŋ-Biɛŋ duɔ ji jo u fɔ̃ŋgɔ̃tesĩnniŋ-jomma‑i baa *dɔrpɔpuɔrbiemba‑i u ka tĩɛna u fɔ̃ŋgɔ̃tesĩnni-na.
31 Quando o Filho do Homem voltar na sua glória e todos os anjos com ele, sentar-se-á no seu trono glorioso.
32 Nuɔmba‑i nilɛiŋa-na hiere ba ka tigiiŋ u yaaŋga-na u fiɛl nelfafaamba‑i hiel-ba nelbabalaamba-na ŋaa ãncĩinaŋ uŋ fiɛl tũlmba‑i dumaa hiel-ba yɛrmba-na
32 Todas as nações se reunirão diante dele e ele separará uns dos outros, como o pastor separa as ovelhas dos cabritos.
33 a jĩna tũlmba‑i u nadieŋ-na aa yɛrmba‑i u nanyuɔŋ-nu.
33 Colocará as ovelhas à sua direita e os cabritos à sua esquerda.
34 «Bamaŋ da ba ji waa u nadieŋga-na ba yaa nelfafaamba‑i; u ka gbɛ̃-ba wuɔ: ‹Juɔŋ, mi To ciɛ baa namaaŋo‑i. *Diiloŋ-nelle migãaŋ dii miwaaŋo jĩnammaŋ-huɔŋgu ta di cie-na, juɔŋ na ji ta na ce na bãaŋgu‑i diɛ.
34 Então o Rei dirá aos que estão à direita: - Vinde, benditos de meu Pai, tomai posse do Reino que vos está preparado desde a criação do mundo,
35 Na saa da, nyulmu taa mu ko muɔ, na hã-mi niiwuoni mi wuo. Hũŋkuɔsĩnni waa-miɛ, na hã-mi hũmma mi nyɔŋ. Mi kãa na wulaa, na hũu-ma mi har-nɛi.
35 for I hungered, and ye gave me to eat; I thirsted, and ye gave me to drink; I was a stranger, and ye took me in;
36 Mi waa bebelle, na hã-mi nyarkpãtãnni mi cĩnnu mi kũɔma‑i. Mi taa mi jaŋ, na kã ka ne-mi. Mi waa kaso‑i-na, na kã ka jaal-mi.›
36 naked, and ye clothed me; I was ill, and ye visited me; I was in prison, and ye came to me.
37 «Duɔ waŋ mafamma‑i, nelfafaamba ka bir yuu-yo wuɔ: ‹Itie, i daa-ni nyulmu-na yaku‑i aa i hã ŋ wuo? Yiiŋ haku‑i nuɔ‑i hũŋkuɔsĩnni waa-niɛ aa i hã-ni hũmma‑i ŋ nyɔŋ?
37 Then shall the righteous answer him saying, Lord, when saw we thee hungering, and nourished thee; or thirsting, and gave thee to drink?
38 Yiiŋ haku‑i ŋ juɔ i wulaa i hũu-ma ŋ har-yiɛ? Aa yiiŋ haku‑i i daa-ni bebelle i hã-ni nyarkpãtãnni‑i ŋ cĩnnu ŋ kũɔma‑i?
38 and when saw we thee a stranger, and took thee in; or naked, and clothed thee?
39 Ŋ taa ŋ jaŋ yaku‑i aa ŋ waa kaso‑i-na yaku‑i i kã ka ne-ni?›
39 and when saw we thee ill, or in prison, and came to thee?
40 «U ka gbɛ̃-ba wuɔ: ‹Yaaŋ mi waŋ ninsoŋo‑i baa-na: Naŋ taa na ce-ma na hã mi baamba‑i baa ba hãasĩmma‑i, kuu dii ŋaa na taa na ce-ma na hã muɔmɛi.›
40 And the King answering shall say to them, Verily, I say to you, Inasmuch as ye have done it to one of the least of these my brethren, ye have done it to me.
41 «Ku huoŋgu-na, u ka bir waŋ baa bamaŋ dii u nanyuɔŋgu-na wuɔ: ‹Halaaŋ mi caaŋ-nu, Diiloŋo gãaŋ baa namaa fuɔ! Dãŋgbɔguɔŋgu maŋ diyaa ta ku cie *Sitãni‑i baa u pɔpuɔrbiemba‑i, taa na kã ku yaa nuɔ‑i!
41 Then shall he say also to those on the left, Go from me, cursed, into eternal fire, prepared for the devil and his angels:
42 Na saa da, nyulmu taa mu ko-muɔ, na saa hã-mi niiwuoni mi wuo. Hũŋkuɔsĩnni waa-miɛ, na saa hã-mi hũmma mi nyɔŋ.
42 for I hungered, and ye gave me not to eat; I thirsted, and ye gave me not to drink;
43 Mi kãa na wulaa, na saa hũu-ma mi har-nɛi. Mi waa bebelle, na saa hã-mi nyarkpãtãnni mi cĩnnu mi kũɔma‑i. Mi taa mi jaŋ, na saa kã ka ne-mi. Mi waa kaso‑i-na, na saa kã ka jaal-mi.›
43 I was a stranger, and ye took me not in; naked, and ye did not clothe me; ill, and in prison, and ye did not visit me.
44 «Duɔ waŋ mafamma‑i, ba ka cira: ‹Itie, i daa nyulmu taa mu ko-ni yaku‑i aa i yagar wuɔ i siɛ hã ŋ wuo? Yiiŋ haku‑i nuɔ‑i hũŋkuɔsĩnni‑i waa-niɛ aa i balaŋ-ni hũmma‑i? Yiiŋ haku‑i nuɔ‑i ŋ juɔ i wulaa aa i saa hũu-ma ŋ har-yiɛ? Aa yiiŋ haku‑i nuɔ‑i i daa-ni bebelle i saa hã-ni nyarkpãtãnni‑i ŋ cĩnnu ŋ kũɔma‑i? Ŋ taa ŋ jaŋ yaku‑i aa ŋ waa kaso‑i-na yaku‑i aa i saa kã ka ne-ni?›
44 Then shall *they* also answer saying, Lord, when saw we thee hungering, or thirsting, or a stranger, or naked, or ill, or in prison, and have not ministered to thee?
45 «U ka gbɛ̃-ba wuɔ: ‹Yaaŋ mi waŋ ninsoŋo‑i baa-na: Naŋ ŋa naa ta na yagar ma cemma da na hã mi baamba‑i baa ba hãasĩmma‑i, kuu dii ŋaa na taa na yagar da na ce-ma hã muɔmɛi.›
45 Then shall he answer them saying, Verily I say to you, Inasmuch as ye have not done it to one of these least, neither have ye done it to me.
46 Terieŋgu faŋgu-na, bafamba ka ta ba kã dãamuŋ-nelleŋ aa nelfafaamba ta ba kã Diiloŋ-nelleŋ.»
46 And these shall go away into eternal punishment, and the righteous into life eternal.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Mateus 25, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.