Lucas 22

Chuave NT (CJV_TBL) vs AAI

Sair da comparação
AAI TUR GEWASIN O BAIBASIT BOUBUN
1 Ena komariki Yai Gumam Yura ari eikeme. Ena epena kakom aro kakom suwo koropane kakom gounangoro Yura ari “Kaime dori si bum boikengua nowapune,” diro Yai Gumam eikengua kakom i inokore ei firaimie.
1 Faraw Wanawanan Yeast en ana hiyuw wabin Tar Nowaten aa isan ana veya i na kabom.
2 Ena kakom tei fi mun ei teinga ari ori te ka di guwo dungua nuwi si ereinga ari yokamai ari yai opai yokamai kurinom fire “Nonon ‘Ari yokamai kankenaime,’ diro toramere beire Yesu si gorapune?” dime.
2 Naatu nati ana veya’amaim firis ukwarih naatu Ofafar Bai’obaiyenayah wa’iwa’iramaim ef hinunuwet mi’itube Jesu hitab hitarab tamorob isan, anayabin bebeyanamaim sinafumih sabuw hibiruwih.
3 Ena kakom tei Satan yaromi u Yurasi dem miriyom ikai fume. Yaromi kam ta i Isakarioti. Te yaromi Yesu gama okonom koro koro muruwo te kaunom surai moingi suna tei ama moimie.
3 Nati ana veya’amaim, Jesu ana bai’ufununayah 12 wanawanahimaim orot Judas wabin ta Iscariot Satan dogoron wanawanan run.
4 Satan yaromi u Yurasi dem miriyomdi ikai fungoro ena Yurasi fu fi mun ei teinga ari ori moingi te fi mun ei teinga ikom kiapam beinga ari ori moingi tei fure Yesu akiro furo ari yokamai i mari de erowangua kam di erongoro
4 Basit na firis ukwarih naatu Tafaror Bar ma’utenayah hai orot ukwarih biyah tit, Jesu mi’itube nab nabitih isan bairi hiyakitifuw.
5 ena iran yokamai mun fire “No yokama ne kongo erowapune,” di teingoro
5 Naatu orot ukwarih hiyasisir Judas kabay baitinin isan hio’matan.
6 Yurasi “O” diro ena kakom ta ari yai opai moikenainga kakom tei Yesu iro furo yokamai i mari de erowangua konom wandou moime.
6 Judas ibasit naatu ef ana gewasin wa’iwa’iramaim nuwet, mi’itube Jesu tab tabitih, sabuw men hitaso’ob.
7 Ena Yura ari kaime dori si bum boikengua neinga kakom ume. Kakom tei yokamai non sipsip gam si kei nero Yai Gumam yokamai awanom yokama eikengua firaime.
7 Faraw Wanawanan Yeast en hiyuw ana veya natit, nati ana veya’amaim i Tar Nowaten isan sheep natunatuh lamb terouw sibor teya’aya.
8 Ena Yesu u boiro Pita te Yoane surai upikoro ka epe di erome: “Ne surai fure nonon firainga kopuna nowapunga kenom beiyo! Nonon nowapunie,” di erongoro
8 Imih Peter, John hairi Jesu eobaimanih iyafarih eo, “Kwanan Tar Nowaten ana hiyuw kwanabogaigiwas tanaa.”
9 te surai “Ne no surai amai fure benaipire di fi norene?” di teipikoro
9 Hibatiy hio, “Menamaim kukokok boro ana bogaigiwas?”
10 ena “Firo! Ne surai iki birom ori ikai furo kanaipika yai ta nuwi kowi sin ori koiro iro uro ne surai kon mori tei gumanom boi erowangua ena yaromi nangui mouwomdi fure ikai nangui tei ne surai ama fure
10 Jesu iyafutih eo, “Kwanan Jerusalem kwanatitit auman orot ta boro noukwatamaim harew nahun na’abar nanan bairi kwanitar, naatu kwani’ufunun bairi kwanan bar erurumaim kwanarun.
11 ena iki kapam epe di teiro! ‘Yae, no ka nuwi si norongua yai ka epe di erome: “Na ganama yokama ama moiro firainga kopuna nowapunga akaiyom i amai dume?” di erome,’ di teiro!
11 Naatu bar matuwan orot kwanibatiy, ‘Bai’obaiyenayan,’ o isa iti na’atube eo. ‘Ayu au bai’ufununayah bairi nanawan bar awan menatan boro imaim Tar Nowaten ana bay anaa?’
12 Ena yaromi akai ori ta wauna teme koi opom di erowangoro kopuna neinga tarom i muruwo tei duwamia ena ne surai akai tei kopuna kenom beiro!” di erere ewi dongoro
12 Naatu i boro bar awan gagamin yate tafan ni’obaiyi kwana’itin, nati’imaim sawar etei hirereb hiyabuna inu’in, imaim kwanabogaigiwas.”
13 ena surai furo Yesu di eronguamere epe kanere ena surai kopuna kenom beipire.
13 Orot rou’ab hitit hinan sawar etei Jesu eo na’atube hi’itah, basit Tar Nowaten hiyuw hibogaigiwas.
14 Ena eikengua inokore ei firainga kakom ungoro Yesu ure kopuna neinga boiri tei ame dongoro te Yesu ewi dongua finga ari ama ure ame deime.
14 Bay aa isan ana veya tit, naatu Jesu ana tur abarayah bairi bay aa ana efanamaim himare.
15 Ena Yesu “Koma na ‘Ne yokama kopuna irai ama nowapune,’ di fikai epena nonon ama nopunga na mun fiye. Te okome na ganam kipi karamie.
15 Baise iuwih eo, “Ayu akokok kwanekwan iti Tar Nowaten ana bay kwa bairit tanaa, imaibo ani’akir biyau nababan.
16 Ena ‘Na uro Yai Gumam no awanoma yokamai eikengua fipunga kopuna i tokoi epena nekenaipa okome Yai Gumam ari kiapanom bei erowangua kakom unangoro kopuna i mukom fanangua ena na tokoi nowaiye,’ na di ereika ena epena kopuna irai ama nopunga mun fiye,” di erome.
16 Anayabin a tur ao’owen, ayu i boro men kafa’imo iti bay anaa maiye, ana veya’amaim iti sawar yabin anababatun niturobe God ana aiwob wanawananamaim.”
17 Ena yaromi nuwi muku ta iro Yai Gumam “Mun fi ereye,” di tero “Ne yokama nuwi i ire ipu si neiyo!
17 Imaibo Jesu kerowas bai, God ana merar yi, naatu ana bai’ufununayah itih eo, “Kerowas iti kwabai etei’imak kwafaram kwatom.
18 Ena ‘Epena te okome ama na nuwi wain i nekenaipa okome Yai Gumam ari kiapanom bei erowangua kakom unangua tokoi nowaiye,’ epe di ereye,” di erome.
18 A tur ao’owen, veya iti boun ebubusuruf ayu iti wine boro men anatom, ayu boro iti na’atube ana ma nan God ana aiwob nan natit.”
19 Ena kaime dori iro Yai Gumam “Mun fi ereye,” di tero dou diro ari yokamai erero “Tai i na mionam dumie. Ena na ‘Ne yokamai akire di erowaiye,’ diro na ganam erowaika nai goraime. Ena ne yokama kaime dori nowainga inako dere na fi nareiyo!” di erome.
19 Naatu rafiy bai God ana merar yi sawar, imasib ana bai’ufununayah itih eo, “Iti i ayu biyou, kwa abit, iti na’atube kwanasinaf saise imaim ayu kwananuhu.”
20 Ena okome kopuna ne gouingoro kaime dori inguamere epe yaromi nuwi wain muku iro yokamai erero “Nuwi wain muku ikai koi dunguai na akinam dumie. Ena iran na goiro akinam fera di dowaika Yai Gumam ka koi gowa si engua i ne yokama di erowame.
20 Naatu kerowas isan i na’atube sinaf, bay hi’aa ufunamaim bai itih eo. “Iti kerowas i God ana Obaibasit Boubun ayu au rara’amaim ibour kwa etei isa ebisuwai.
21 Dumba kaniyo! Yai ta okomdi na nandiro furo ari kianama i mari de erowangua yaromi na gere ama boiri tawa no gere ama moipunie.
21 Baise kwanaso’ob orot yait ayu morobomih babau eo, i iti gemamaim airi ama’am.
22 Koma Yai Gumam ka di enguamere kawom na ari gaunom wam epe goraipa Yai Gumam yai ta imari de narero iro furo ari kianama erowangua yaromi bei niki de towame,” di erongoro
22 Orot Natun i boro namorob God isan yayakitifuw na’atube, baise orot yait baban eo emomorob i boro baimakiy gagamin na’in nab.”
23 ena ari yokamai ka di ipo ka dero “Eramom imari de towaro beme?” dime.
23 Basit bai’ufununayah taiyuwi hibabatiyih hio, “Iti kou’ay wanawanamaim o yait iti na’atube sinafumih iyakitifuw ima kunotanot?”
24 Ena Yesu gama yokamai kura ka di ipo ka dero “Nonon yokamai moipungi suna tei eramom kam mokongua moime?” dingoro
24 Bai’ufununayah taiyuwih wanawanahimaim gamin matar hai kokok hitaso’ob yait i orot gagamin.
25 Yesu “Ari ori mangi tei moinga yoporam boiro arinoma yokamai kiapanom beimie. Te ari yai opai ‘Ari ori kiapanom beinga yokamai bei nokapu de noreimie,’ dime.
25 Jesu iuwih eo, “Tafaram wanawanan Eteni Sabuw hai aiwob ana sabuw kaifih isan i hai fair ema’am imih sabuw tekakaifih, naatu sabuw iyab onowaten hibai sabuw tebobonawiyih, i tekokok wabih nara’at Bonawiyenayah hinarouw.
26 Te ne yokama ari kiapanom epe bei erekeiyo! Ma deiyo! Ne yokama moingi suna tei yai ta mokonaro benanguai yaromi yai gawo moinguamere epe morame. Bo te yai ta ari kiapanom bei erowangua yaromi nuwi kokonan gan moinguamere epe morame.
26 Baise kwa wanawanamaim i men na’atube nama, o yait orot gagamin mataramih taiyuw inayare inikek, naatu o yait bonawiyenayan mataramih taituwa isah ini’akir inabow.
27 Ena eramom yai ori moime? Yai ta kopuna nowaro ame donguai yai ori moimbore nuwi kokonan gan ta kopuna keiro siro iro uro yai ta tonguai yai ori moime? Kopuna nowaro ame donguai yaromi towane yai ori moimie. Moimba na ne yokama moingi suna tei moiro nuwi kokonan beiro ne yokama akire di ereye.
27 Yait i orot gagamin, orot bay aayan o orot bay semorayan? Orot mare ma bay eaau i turobe orot gagamin. Baise ayu kwa wanawanamaim i akir wairafin na’atube ama kwa isa abowabow.
28 Te koma tai ta ta ure bei niki de noromba ne yokama na gere moipunie. Ne yokama na ma dekeinga na ganam kipi kaingua fikamere epe ne yokama ama kipi kaingua fimie.
28 Au routobon fokarih wanawananamaim men kwaihamiyu, baise sisibu’umaim mar etei bairi tama’am.
29 Ena iran na aunam yoporam boi narongua na ari kipanom bei erowaikamere na epe ne yokama erowaiye.
29 Tamai aiwob ana fair itu abi’aiwob na’atube nati fair ta’imon kwa abit kwani’aiwob
30 Ena okome na ari yai opai kiapanom bei erowaika kakom unangua na kopuna neinga boi kenom benaika ne yokama ure ama kopuna nere nuwi nowaime. Te ne yokama yai ori boiyomdi ame dere Yura ari gama okonom koro koro muruwo te kaunom surai ari yokamai ka kori ipu si erowaime,” epe di erome.
30 Kwa boro au aiwob wanawananamaim kwanaa, kwanatom yasisir kwanab, aiwob hai ura ma’ama’amaim kwanamare Israel sabuw hai big etei 12 kwanakaifih.”
31 Yesu di erere ena Saimon ka ta epe di tome. “Saimonyo, yae, ne firo! Yai Gumam ‘O’ dungoro ena Satan yaromi ne yokamai muruwo ipu suwaro bemie. Kawom, Satan ne yokama muruwo kinanom suwamba
31 Jesu eo, “Simon, Simon! Satan i baibasit God biyanane bai, kwa routobon nit nakubaituturimih. Orot masaw bowayan ana rice erab erububunai ani’aanin nabin eyai, naatu kanabin nabin eya’iyai na’atube.
32 na ne, Saimon, Yai Gumam ka make ei ereye. Na Yai Gumam ‘Saimon fi ki si erowaro bengua ne akire di to!’ epe ka make ei teye. Ena okome ne nomane si awa tere tokoi fi ki si narowanga ne arinuma yoporam boi erere akire di erowanie,” di tongoro
32 Baise Simon, ayu o isa ayoyoyoban, saise a baitumatum men nara’iy, naatu ayu isou inamamatabir ana veya, taituwa koufair initih hinabatkikin.”
33 ena Pita ka mokom bairo “Ari Wanopanomyo, na ne gere kan iki ama napunga fanamie. Te na ne gere ama gorapunga ama faname,” di tongoro
33 Baise Peter iya’afut eo, “Regah ayu airit na dibur run naatu na morob isan abobuna ama’am.”
34 ena Yesu bei moiro “Pitayo, ‘Epena giruwangua kakom koroware ama gokoro dikenangore ne kakom suraiye “Na Yesu kankeye,” duwanie,’ epe di ereye,” di tome.
34 Jesu eo, “Peter, boun gugumin o boro mar tounu inayoub inao, ‘Ayu orot nati men aso’ob,’ i ufunamaim kokorere boro nao inanowar.”
35 Ena Yesu ka ta ari yokamai di erome. “Koma na ne yokama ewi deika ne yokama kongo mukom gaiyom te gai ware neinga te kaunom tou iro kimie. Te tai iro kinga kakom tai ta wandowimbore wandoukeime?” epe di erongoro ena yokamai “No tai ta ta wandoukepune,” dime.
35 Imaibo Jesu ana bai’ufununayah ibatiyih eo, “Kwanotanot ayu ai yuni aur kaukut, hafoy naatu a baibiyon en kwatit kwanan ana veya’amaim, sawar afa isah kwaiyababan.” Hiya’afut hio,
36 Ena epe dingoro ena Yesu “Epena yai ta kongo mukom gaiyom ako nowangua iyo! Te yaromi gai ware nowaingai ama epe iyo! Bo te yai ta sanupui ako nekenangua yaromi gai suna iro furo meina benangua ena meina iro sanupui meina beiro ako!
36 Jesu iuwih eo, “Baise a tur ao’owen, o yait aur kaukut, o hafoy ema’am inab, naatu o yait aur kaiy en, a biya baibiyon inab inan hinatubun naatu kabay inab kaiy inatubun uma inisinfafar.
37 Tora bengoro ne yokama tai epe inaimie? Yai Gumam kam mapunom epe dume: ‘Yaromi te ari niki deinga yokamai gere ama moimie,’ dungua ka i na moiki fuka duwangua kawom fanamie. Te kam mapunom muruwo na di narongua epena kawom fai narowangua iran na mangi tawa moikenaika ne yokamai tai epe inaimie,” epe di erongoro
37 Anayabin a tur ao’owen, Buk Atamaninamaim iti na’atube hio hikirum, ‘Hi’i’itin i bainowan mowanabe,’ naatu nati tur i ayu isou hikirum, naatu boro anasinaf nan yabin namatar’’”
38 yokamai “Ari Wanopanomyo, no yokamai sanupui surai ako moipunie,” di teingoro “I mora,” di erome.
38 Bai’ufununayah hio, “Regah kaiy rou’ab iti abobotanen kui’itan.” Jesu iyafutih eo, “Nati ana fofonin.”
39 Ena koma Yesu kakom kakom epe bengua yaromi tokoi mena furo Oriwa kopu tei fungoro ena gama yokamai mouwomdi fingoro
39 Jesu ana bai’ufununayah bairi matan fufur tisisinaf na’atube Jerusalem hihamiy hiyen hin Olive Oyawemaim hitit.
40 akai koro tei fuka diro gama yokama “Satan ne yokamai ka kea ei erekenaro benangua ka make eiyo!” di erero
40 Jesu na nati efanamaim titit ana veya, basit ana bai’ufununayan iuwih eo, “Kwanayoyoban saise routobon nanan boro kwanarukouw.”
41 ari yokamai ma dero ari kongo kupa singa fakai wom funguamere epe fakai wom furo kauwom gurom boiro ka make eiro
41 Imaibo in fotafot wan ana fofonin na’atube, sun yowen yoyoban
42 “Auwo, ne epe firanga na ganam kipi karangua firaikamom i ma do! Dumba ne na firaikamere epe beikeyo! Ma do! Ne nenen firangamere epe beyo!” epe di tongoro
42 eo, “Tamai inakokok na’at, basit iti biyababan ana kerowas biyau’umaim kubosair, men ayu au kok, baise abisa o kukokok na’atube namatar.”
43 ena kamun nuwi kokonan gan ta uro Yesu yoporam boi tongoro
43 — ausente —
44 te Yesu ipun ori wom goiro ena ka make yoporam boiro ei tongoro ena akiyom ako mangi sunguamere epe yaromi foran boimie.
44 — ausente —
45 Ena ka make ei gouro arero fu gama ari yokamai moingi tei furo ekanungua yokamai nomanenom ipun ori wom dongoro ena iran yokamai wi fai moingoro
45 Yoyoban sawar misir inan, ana bai’ufununayah matah fot hi’inu’in itih, hai yababan ra’at kwanekwan easbunih hi’inu’in.
46 “Tora bengoro ne yokama wi faime? Ne yokamai bei moiro ‘Satan no yokama ka kea ei norekename,’ diro arere ka make eiyo!” di erome.
46 Iuwih eo, “Aisim kwa’inu’in? Kwamisir kwayoyoban saise men routobon kwanab.”
47 Ena Yesu ka epe di ere moingoro te ari yokama munmane wime. Yai ta kam Yurasi yaromi Yesu gama okonom koro koro muruwo kaunom koro surai moinga suna tei ama moimie. Ena yaromi ari yokama wingi koma uro “Yesu fanam mu duwaiye,” diro u Yesu moingui tei ungoro
47 Jesu iti na’atube bat eo auman, bai’ufununayah 12 wanawanahimaim orot ta wabin Judas sabuw rou’ay gagamin na’in nawiyih hina hitit. Naatu Judas mutufor in Jesu biyan tit bai mamay. Judas baiyowayah naatu Jews bairi hina Jesu emamamay|alt="Judas kissing Jesus; with soldiers and Jews" src="cn01812B.tif" size="col" loc="Luk 22.47" copy="©1978 David C. Cook Publishing Co." ref="22.47-48"
48 te Yesu “Yurasiyo, ‘Ne na ari gaunom wam fananam mu dire te iro furo na kianama i mari de erowaiye,’ di finga i faikename,” epe di tome.
48 Baise Jesu iu, “Judas o iti mamayenamaim Orot Natun ibai rakit sabuw kubitih?”
49 Ena Yesu gama yokamai moiro tai epe fuka duwaro bengua kanere “Ari Wanopanomyo, ‘No yokama sanupui iro ari wingai einapune,’ di fino?” epe di teingoro
49 Bai’ufununayah bairi hibatabat Jesu isan abisa mamatar hi’itin, basit hibatiy, “Regah karam boro kaiyomaim bairi aniyow?”
50 ena yai ta bei moiro fi mun ei teinga yai ori nuwi kokonan gan ta kinam okom womdi dungui gamdi tei si guwo dungoro ako sungoro
50 Naatu ana bai’ufununayah orot ta ana kaiy bora’ah, Firis Gagamin ana akir wairafin ta tainin asukwafune buru’um.
51 Yesu gama ari beinga kanero “Tai beingai epena ma deiyo!” epe diro ena kinam ako sungui iro geu di tongoro tokoi nokapu fungoro
51 Baise Jesu eo, “Men inasinaf maiye kunutanub!” Naatu Jesu orot tainin butubun efanin matar maiye.
52 ena Yesu kanungoro fi mun ei teinga ari ori wingai te fi mun ei teinga ikom kiapam beinga ari ori wingai te ari mokoinga wingai ena Yesu “Ari yokamai fu yai ta kunei nongua yaromi suwaro wingamere ne yokama sanupui te kupa ori iro epe nainaro benainga faikeme.
52 Imaibo Jesu firis ukwarih, Tafaror Bar ana firis ukwarin, furisiman, naatu regaregah ai’in Jesu bain fatuminamih hinan iuwih eo, “Kwa iti kaiy, kefat yuwu rabu’umih kwabow kwanan ana itinin i ayu orot kakafu bainowan na’atube?
53 Kakom kakom na te ne yokama gere fi mun ei teinga ikom tei moipunba na okonam ta epe akokeimie. Dumba epena ne yokama tai beinga kakonom dumie. Te epena kakom yai ta si boingui akaiyom tei moinguai yaromi yoporam boingua u teme fungua iran ne yokamai tai niki dongua bei narowaimie,” epe di erome.
53 Ayu mar etei Tafaror Bar gagamin wanawanan bairit tama’am, men kwakok boro imaim ayu kwatafatumu? Baise iti boun i kwa a veya, imih abisa kwakokok na’atube kwasinaf. Anayabin gugumin ana orot ebobonawiyi.”
54 Ena Yesu ka epe di erongoro ari yokamai Yesu okom akore akiro fi mun ei teinga yai ori ta ikom ikai fingoro te Pita mounomdi fakaimere tei fu moime.
54 Jesu hibai hifatum hibai hin Firis Gagamin ana bar hitit, naatu Peter nabineika bat i’uf nunih bairi hin hitit.
55 Ena ari yokamai kira suna tei eri gairo ame de moingoro te Pita yaromi uro ama ame dome.
55 Wairaf merar yan foun hi’asir himare hima rararih, Peter na wanawanah mare bairi hima rararih,
56 Ena kokonan opai ta kanungua Pita e donguai tei moingoro oparomi kan de tere “Yai moinguai Yesu gere ama wanungua moipire,” dungoro
56 basit akir wairafin babitai ta nuw Peter ma wairaf rarar itin, naatu matan kubar itinbunai sawar imaibo eo, “Iti orot auman i Jesu hairi hima hireremor.”
57 te Pita “Opaiyo, na yaromi na kankeiye!” dume.
57 Baise Peter yaub eo, “Babitai, ayu nati orot i men kafa’i aso’ob.”
58 Ena kakom suwo moi fungoro yai ta Pita ekanero “Ne ama Yesu ariyom moinie,” epe di tongoro te Pita “Yaiyo, na moikeye,” dume.
58 Hima kafa’imo, orot ta itin maiye eo, “O i ni’i orot ana bai’ufununayan ta.” Baise Peter iya’afut eo, “Aro, ayu men nati orot ana bai’ufununayan ta’amih.”
59 Ena tokoi kakom gurom ararimere moi fungoro ena yai ta ka yoporam boiro diro “Yaromi ama Gariri yai moingua ena yaromi ama Yesu gere moingui tei kawom ama moipire,” dumba
59 Hima one hour na’atube sawar, basit orot tabo iban eo maiye “Tur anababatun iti orot i Galilee matuwan Jesu hairi hima hireremor men kasikasiy ta’amih.”
60 Pita bei moiro “Yae, na ne ka dingai fikeye,” epe di moingoro ena kakom tei koroware gokoro dungoro
60 Baise Peter orot iya’afut eo, “Aro ayu men kafa’i aso’ob o abisa kuo.” Iti na’at eo auman kokorere eo.
61 ena Ari Wanopanom awa tero Pita kanungoro te Pita Ari Wanopanom kam koma di tonguairai inokore ei fime. Koma Yesu Pita “Epena giruwangua kakom koroware gokoro dikenangoro ne ka eken suraiye ‘Na Yesu kankeiye,’ duwanie,” epe di tongoro
61 Regah tatabir mutufor nuw Peter itin, naatu Regah abisa eo i not, “Boun gugumin o boro mar tounu ayu inayayoubu ufunamaim kokorere boro nao.”
62 ena Pita inokore ei fire mena fure kai ori wom meime.
62 Basit Peter misir tit in ufun re rerey i gagagamat.
63 Ena ari yokamai Yesu akore kam ka sire gam kupa sire
63 Orot afa Jesu hima’uh hima’am himisir faifuw ta hibai matan hisum,
64 okom murom gai yupui tere ena “Eramom eime? Ne kan kenom beikenba yaromi eingua kam di noro!” di tere
64 imaibo hi’i’iyab naatu hiborabirab hio, “Kuo anowar, yait o rabi?”
65 te ka niki dongua suwo munmane di teime.
65 Naatu tur kakafih moumurih maiyow hiu kwanikwaniy hi’i’iyab.
66 Ena okome aro dongoro Yura ari mokoinga yokamai te fi mun ei teinga ari ori yokamai te ka di guwo dungua nuwi si ereinga ari yokamai kuku boingoro ena Yesu akire ari kuku boi moingi tei fingoro
66 Mar sibisib auman sabuw hai regaregah ai’in, firis ukwarih naatu Ofafar Bai’obaiyenayah etei hiru’ay hita’imon, imaibo Jesu hinawiy hina Kaniser nahimaim bat
67 ena “Ne Yai Gumam awi dongua ure akire di norenga yaromi Mesia moinbore moikene? Di noro!” di teingoro te Yesu ka epe dume: “Na ne yokama di erowaika fi ki si narekenaimie.
67 naatu hibatiy, “Kuo anowar o i Keriso?” Jesu iyafutih eo, “A tur ana’owen boro men kwanitutumu’umih,
68 Te na ne yokama ka mina wako erowaika ka mokom baire di narekenaimie.
68 naatu ana bibatiyi auman boro men kwaniyafutu’umih.
69 Ena epena te okome kakom kakom muruwo na ari gaunom wam Yai Gumam yoporam boingua yaromi okom womdi ame dero moraiye,” di erongoro
69 Baise mar enan Orot Natun boro God fairin uman asukwafune namare nama’am kwana’itin.”
70 ena ari muruwo “Ena iran i ne nenen Yai Gumam wam moino?” di teingoro ena Yesu ka epe di erome: “Ne yokama nenen dingamere epe na moiye,” di erongoro
70 Naatu etei’imak hibatiy hio, “Bo o God Natun?” Jesu iyafutih eo, “Ayu God Natun kwarouw kwao i tur anababatun kwao.”
71 ena “No yokamai kokonan ori beiro kam wayom tokoi firapunga i faikeme. Yaromi nenen giramdi ka dungua no nonon mora fipunga iran ka kori di towapune,” epe dime.
71 Imaibo sabuw hio, “Men takokok koubuna’ayah sabuw afa tanabow, anayabin tur awanamaim titit i tainitamaim tanowar!”

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Lucas 22, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.