Mateus 26

YAI GUMAN GUNOM KAM (CJV) vs AAI

Sair da comparação
AAI TUR GEWASIN O BAIBASIT BOUBUN
1 Yesu ka i muruwo di goure ena tokoi ka ta mouwomdi finga ari di erome.
1 Jesu bi’obaibiyih ufunamaim, ana bai’ufununayah isah eo,
2 “Okome aro kakom surai mora gounangoro ena Yai Gumam no yokamai awanoma yokama eikengua kakom i firapune. Ena kakom tei yokama uro na ari gaunom wam ari bakom ta okonomdi tei ei narowaingoro eri yoro bakomdi tei nainaime,” epe di erome.
2 “Kwanaso’ob veya rou’ab ufunamaim Tar Nowaten ana hiyuw enan. Nati ana veya’amaim Orot Natun boro hinab rakit sabuw umahimaim hinayai hina’onaf.”
3 Te kakom i Yai Gumam fi mun ei teinga ari ori te Yura ari mokoinga yokamai fu Yai Gumam fi mun ei teinga yai ori i kam Kaiyafasi ikom fure kuku boire
3 Imaibo Firis ukwarih naatu regaregah ai’in etei firis gagamin Kaiafas ana baremaim hiru’ay.
4 “No yokamai ta mere beiro Yesu ako ki sire si gorapune,” dire
4 Naatu Jesu wa’iwa’iramaim fatumin bain asabunin isan hiyakitifuw.
5 te “Nonon kua kei neinga kakom yaromi si gorapungero ena ari gure gewo duwainga iran i kua kei neinga kakom Yesu akoro sikenapune,” ama epe dime.
5 Baise hio, “Men hiyuw tanabowabow wanawananamaim, anayabin rakit boro tanaku’ub was hinagiy.”
6 Ena Yesu fu Betani akai tei fure fu yai ta koma mantai gaingua yaromi kam Saimon yaromi ikomdi ikai koi furo moingoro
6 Jesu na Bethany orot Simon biyan kokom ani’anin ana baremaim tit,
7 ena opai ta kongo muku nokapu ire fu Yesu moingui tei ume. Te eri nurom kipom sungua i kongo ori kam daingua i kongo muku ikai koi dume. Ena oparomi ure fera di Yesu biromdi dome.
7 mare ma bay eaa auman babin ta kibub kikimin kabay wabin alabaster imaim hikwak raiy ana baiyan gagamin hisuwai batabat bai na run Jesu aribun yan isuwai re.
8 Fera di de tongoro Yesu mouwomdi finga ari kaningai niki de fire “Ta bengoro eri nurom i yo ako sume?
8 Ana bai’ufununayah hi’itin yah so’ar hio, “Iti sawar i yabin en asir esisinaf.
9 Te oparomi eri nurom i ire meina beire ena kongo ori wom ire ari kuwanom moinga yokamai erowangua i faimie,” epe dime.
9 Igewasin iti raiy ana baiyan tatayara’ah hitatubun kabay tatab, sabuw yababan wairafih tatitih.”
10 Te Yesu ka i kanere “Tora bengoro ne yokama opai i kura kam di teime? Oparomi mapunom nokapu bei narome.
10 Baise Jesu so’ob abisa hio, imih iuwih eo, “Babin men yumatanamaim kwana’umih. Anayabin sawar gewasin maiyow ayu isau esisinaf.
11 Kakom kakom ari kuwanom ne yokama moingi tei moraime. Te nanan ne yokama moingi tei moikenaiye.
11 Sabuw yababan wairafih boro mar etei bairi kwanama kwanibaisih, baise ayu i boro men mar etei bairi tanama’amih.
12 Oparomi nuwi kipom sungua fera di na ganam dongua oparomi ari goinga akaiyom na ganam kenom bei narome.
12 Iti babin ayu biyau raiy erabirab i ayu au morob isan eyayabuna.
13 Ena iran na kawom di ereiye, ‘Man man muruwo na arinama gunom kam di mari dowainga ena yokama oparomi taiyom bengua di mari de erowaingoro ena ari inokore ei towaime,’ na di ereiye,” Yesu epe di erome.
13 Anababatun a tur ao’owen, tafaram wanawananamaim iti Tur Gewasin hinabibinan ana maramaim abisa gewasin iti babin sisinaf boro kik owe’owen na’atube auman hinabinan.”
14 Ena Yurasi Isakarioti yaromi fu Yai Gumam fi mun ei teinga ari ori moingi tei fume. Yaromi towane Yesu mouwomdi finga ari okonom koro koro muruwo te kaunom surai ikai moi erome.
14 Imaibo bai’ufununayah nah 12 wanawanahimaim orot wabin Judas Iscariot tit in firis ukwarih biyah tit,
15 Yurasi yaromi fure “Na Yesu i mari de erowaikoro ena ne yokama tora tai narowaime?” di erongoro ena yokama kongo siwa mukom 30 kerere teime.
15 naatu ibatiyih, “Ayu Jesu anab kwa anabit boro abisa ayu kwanitu?” Naatu matanamaim kabay hibotait hiyab in 30 na’atube hiya’asair.
16 Ena teingoro Yurasi wandoure “Tora mere Yesu imari dere erowaiye,” di fime.
16 Nati ana veya’amaim Judas ef ana gewasin nuwet Jesu batih isan.
17 Ena Isirae ari kaime dori si bum boikengua neinga kakom i umie. Ena aro kakom koma wom ena Yesu mouwomdi finga ari fu Yesu moingui tei uro “Nonon ‘Yai Gumam no awanoma yokamai eikengua kakom firapune,’ diro tai kei nowainga tarom amai kenom bei erowapune,” diro mina wako teingoro
17 Faraw Wanawanan Yeast En ana hiyuw veya wantoro’ot bubusuruf, Jesu ana bai’ufununayah hina hio, “Menamaim kukokok Tar Nowaten ana bay anabogaigiwas?”
18 “Ne yokama iki birom ori fure yai ta morangui tei fure ‘Ka nuwi si norongua yai i epe dume, “Nanan kakonam teina ume. Ena na mounamdi finga ari te nanan ama ure ne ikinumdi ure firapunga tai kei nowainga tarom i nowapune,” dume,’ ne yokama di teiyo,” Yesu epe di erome.
18 Jesu iyafutih eo, “Kwanan Jerusalem bar merar kwanatit orot iti ana tur kwana’owen kwanao, ‘Bai’obaiyenayan eo, ayu au veya i natit, akokok au bai’ufununayah bairi boro o abaremaim Tar nowaten ana hiyuw anaa aniyasisir.’”
19 Ena mouwomdi finga ari fure Yesu ka di erongua epe beire te tai kei nowainga tarom i kenom beime.
19 Bai’ufununayah Jesu eobaimanih na’atube hisinaf, Tar Nowaten ana hiyuw hibogaigiwas.
20 Te kama sungoro ena Yesu te mouwomdi finga ari okonom koro koro muruwo te kaunom surai ame dere kopuna nowaime.
20 Naatu nati rabirab bai’ufununayah etei 12 Jesu bairi himare hibusuruf bay hiaa.
21 Ena ari kopuna ne moingoro Yesu “Na kawom di ereiye, ‘Ne yokama nenta niki de fi narowangua na kianama imari de erowame,’ di ereiye,” di erongoro
21 Bay hiaa wanawananamaim Jesu eo, “Turobe a tur ao’owen, kwa wanawanamaim orot ta boro babau inao anamorob.”
22 ena yokama denom minom kipi kaingoro te towane towane “Ari Wanopanomyo, eramom ne kianuma yokamai i mari de erowame? Naiyo?” diro mina wako teingoro
22 Ana bai’ufununayah hai yababan ra’at, naatu ta’ita’imon hibusuruf Jesu hibabatiy hio, “Regah, nati i men ayu’umih?”
23 “Yaromi te nanan okonomdi de kopare ama dopungoro ena yaromi na kianama imari de erowame.
23 Jesu iyafutih eo, “Orot menatan ayu airi tew wanawanan ai rafiy anabubutu’ub, nati orot i boro ayu babau nao.
24 Komari ka mapunom epe dunguamere na ari gaunom wam epe goraiye. Te na ari gaunom wam imari de narowangua yaromi na kam fiye. Yaromi mam kui nongua te yaromi erowai tere ena imari de narowangua iran Yai Gumam bei niki ori wom de towame. Te yaromi mam kui nekengua i mora fanamie,” Yesu epe dumie.
24 Orot Natun i boro namorob Bukamaim hikirum hio na’atube. Baise orot yait ayu babau nao, nati orot i boro yababan gagamin na’in nab. Gewasin nati orot tafaramamaim men tatufuwamih!”
25 Ena Yurasi imari de towangua yaromi “Ka nuwi si norenga yai yo, eramom ne kianuma yokamai imari de erowame? Naiyo?” di tongoro ena Yesu “Ne kawom dine,” di tome.
25 Judas yanuwayan Jesu ibatiy eo, “Regah, o kunotanot i men ayu’umih?” Jesu iya’afut eo, “O wai.”
26 Te yokama kopuna ne moingoro ena Yesu kaime dori iro Yai Gumam “Mun fi ereiye,” di tere dou dire mouwomdi finga ari erere “Kaime dori i na mionam dungua iran ena ne yokama ire neiyo,” di erome.
26 Bay hia wanawanan Jesu rafiy bai, i gegewasin sawar, imasib, ana bai’ufununayah itih eo, “Iti i ayu biyau kwabai naatu kwa’aan.”
27 — ausente —
27 Imaibo wine kerowasamaim hisuwai batabat bai God ana merar yi sawar, itih eo, “Kwa etei’imak iti kwanatom.
28 — ausente —
28 Iti i ayu au rara, au Obaibasit Boubun abisuwai sabuw moumurih hai bowabow kakafih notawiyen isan.
29 ‘Kakom kakom na nuwi wain i tokoi nekenaiye. Te okome na te ne yokama na aunam ari kiapanom bei erowangua akai ikai ure ena nuwi wain koi nowapune,’ na di ereiye,” Yesu epe di erome.
29 A tur ao’owen, ayu iti wine boro men anatom, anama’am nati ana veya’amaim wine boubun kwa bairit Tamai ana aiwobomaim tanatom.”
30 Ena yokama wi di gouro u mena fure Oriwa kopu tei fime.
30 Naatu himisir ew ta hitabor hitit hin Olive Oyawamaim hitit.
31 Boromdi Yesu ka ta di erome. “Yai Gumam ka mapunom epe dume, ‘Yai Gumam non sipsip kiapanom bengua yaromi si gorangoro ena non sipsip tongi koro koro fime,’ dume. Ena epena giruwangua ne yokama na moiki tei ma dere tongi naime.
31 Imaibo Jesu hai tur eowen eo, “Iti boun gugumin kwa etei boro kwanabihir ayu kwanihamiyu, Buk Atamaninamaim eo na’atube,
32 Benaimba na tokoi arowaika na koma Gariri akai naikoro ne yokama okome unaime,” di erongoro
32 Baise ayu morobone anamimisir ufunamaim boro au na ani’iyon wan anan Galilee anatit.”
33 ena Pita “Ena ari muruwo ne moingi tei ma dere tongi nainga te nanan ma dere tongi kinaiye,” Pita Yesu epe di tongoro
33 Peter iya’afut eo, “Turau’unah boro hinabihir, baise ayu boro men anabihir o anihamiyimih.”
34 “Na kawom di ereiye, ‘Epena giruwangua ne kakom suraiye epe “Na kanam fikeiye,” duwangere te okome koroware gokoro duwame,’ na di ereiye,” Yesu Pita epe di tongoro
34 Jesu Peter iu, “Anababatun a tur ao’owen, boun gugumin o boro ayu inayaubu mar tounu, naatu i ufunamaim kokorere boro nao’o inanowar.”
35 ena Pita “Ne goranga na ama goraipa na ‘Ne kanum fikeiye,’ epe di erekenaiye,” di tongoro te mouwomdi finga ari muruwo ama epe dime.
35 Peter raro’on rab eo, “Ayu boro men kafa’imo tur nati ana’omih, morobomih na’at airit tanamorob.” Naatu bai’ufununayah etei tur ta’imon hio.
36 Ena Yesu te mouwomdi finga ari fure akai ta i kam Gesemani fingoro ena Yesu “Ne yokama ame dere tawa moiyo! Na koro fure ka make enaiye,” di erere
36 Imaibo Jesu ana bai’ufununayah bairi hitit hin Gethsemane hitit naatu iuwih eo, “Iti imaim kwamare kwama, ayu anan auweyane anayoyoban.”
37 ena Pita te Sepeti wam surai endire fu koro fume. Te Yesu dem miriyom ipun dongoro te kipi ori wom kaingua fingoro ena
37 Peter naatu Zebedee natunatun rou’ab buwih bairi hin, ana not kwaris naatu dogoron wanawanan ana yababan ra’at
38 yaromi bei moiro yokama suraiye “Na kuianam i ipun dongoro na goraiye. Ena ne yokama tawa moiro kiapam bei nareiyo!” di erere
38 iuwih eo, “Dogorou wanawanan au yababan i ra’at kwanekwan dogorou emama’afut. Imih iti’imaim kwamare mata nanuw bairit tanama.”
39 ena fu gawo toka fure gumamdi tei ako fairo ka make eire epe “Na aunamyo, ne inanga ena tai ta niki dongua epena na ganam unangua ne ma dowanie. Te na firaikamere ne epe beikeyo! Ma do! Nenen firangamere ne epe beyo,” diro
39 Jesu akisinamo nabinamaim in yumatan au babe ra’iy yoyoban eo, “Tamai, karam iti biyababan ana kerowas ayu biyau’umaim itabosair, baise men ayu au kok, o a kok.” Bai’ufununayah bay hibow tefafaram|alt="Jesus praying in garden" src="cn01810B.tif" size="col" loc="Mat 26.39" copy="©1978 David C. Cook Publishing Co." ref="26.39"
40 inako dero u mouwomdi finga ari suraiye moingi tei ure kanongua yokama wi faime. Ena yaromi Pita epe di tome. “Tora bengoro kakom gurom towane ne yokama kiapam bei narekeimie?
40 Naatu matabir maiye na ana bai’ufununayah nah tounu hi’inu’in itih, Peter isan eo, “Anayabin aisim nataunu’uka mata hifot kwa’inu’in, karam one hour na’atube mata tanuw bairit tatama?
41 Ena ne yokama kiapam beiro te ka make ama eiyo! Ne yokama epe benainga ena bianom Satan yaromi ka kea ei erekename. Te ne yokama kuianom epe benaro beingoro te ne yokama ganom dinom yoporam boikemie,” Yesu epe di eromie.
41 Mata to iwa’an kwayoyoban, saise men routobon kwanabaimih. Anun i ekokok yoyoban, baise biya i himorob.”
42 Te Yesu tokoi fure ka make eire “Na aunamyo, tai ta niki dongua na ganamdi unangua i faime. Nenen firangamere na epe benaiye,” dire
42 Mar bairou’abin Jesu in maiye yoyoban eo, “Tamai, iti biyababan ana kerowas bosairin isan ana ef men nama’am na’at, basit anatom, saise a kokok anasinaf namatar.”
43 inako dero u mouwomdi finga ari suraiye moingi tei tokoi tei uro kanongua yokama wi faime. Yokama okonom murom u gui singa ena wi faime.
43 Matabir maiye nan matah kou bit hi’in yugaranih inan itih.
44 Ena Yesu tokoi ema dere fure kakom suraiye ka make enguamere epe koma ka make eire
44 Naatu ihamiyih hi’in i mar baitonin matabir in tur ta’imon eo yoyoban maiye.
45 inako dere u mouwomdi finga ari suraiye moingi tei ure “Ne yokama epena yo moiro wi faimo? Kaniyo! Epena kakom ungoro yai ta na ari gaunom wam ire ari bianom faingua yokamai okonomdi erowamia kaniyo!
45 Imaibo matabir na ana bai’ufununayah biyah tit eo, “Kwa boro’ika kwa’in kwabiyarir? Mata tinuw, kwamisir, Orot Natun ana veya i natit, sabuw kakafih umahimaim eyey.
46 Ena ne yokama arowaingero ama napune. Yai na ire ari imari de erowangua yaromi epena umia kaniyo,” di erome.
46 Kwamisir tan! Orot yanuwayanaban iti enan kwa’i’itin.”
47 Yesu ka di ere moingoro ena Yurasi ume. Yurasi yaromi bei moiro mouwomdi finga ari okonom koro koro muruwo te kaunom surai moinga suna tei ama moime. Te Yai Gumam fi mun ei teinga ari ori te Yura ari dumanom ari munmane ewi deingoro ena yokama di kupa furaki ire te kupa ori ire fingoro te Yurasi ama fume.
47 Jesu eo ana tur sawara’e, bai’ufununayah 12 wanawanahimaim orot ta, wabin Judas, sabuw kou’ay gagamin na’in, firis ukwarih naatu regaregah ai’in hibiyafarih nawiyih kaiy, kefat, mis hiteten auman bairi hina hitit.
48 Koma Yesu imari de erongua yaromi ari muruwo ka koma di mari de erome. Yaromi epe dume, “Ena na yai ta fanam mu duwaika ena yai i Yesu moramie. Ena ne yokama yaromi ako ki siyo!” di erome.
48 Orot yanuwayan sabuw eobaimanih eo, “Orot menatan anamamamay orotoban nati kwanab kwanafatum.”
49 Ena Yurasi kene kene eire Yesu moingui tei ure “Ka nuwi si norenga yaiyo, ne moi denio?” diro fanam mu dume.
49 Judas mutufor in Jesu biyan tit eo, “Tufuw isa nama Bai’obaiyenayan!” naatu mamay.
50 Ena Yesu “Yae, ne tainum beyo,” di tongoro ena ari yokamai ure Yesu okom akore ako ki sime.
50 Jesu iya’afut eo, “Au begon, abisa isan inot inan saife kusinaf.” Imaibo sabuw hibatabat hitit Jesu uman hibai hibukikin.
51 Ena Yesu gama yaromi moire sanupui ire Yai Gumam fi mun ei teinga yai ori nuwi kokonan gan singoro ena kinam si guwo dungoro ako sume.
51 Bai’ufununayan orot ta ana kaiy bora’ah, firis gagamin ana akir wairafin tainin roun eafuw.
52 Ena Yesu “Ne sanupui ako nenga akaiyomdi eyo. Nenta sanupui borangua te yokama sanupui yaromi suwaingoro goramie.
52 Naatu Jesu iu, “A kaiy ana efanamaim kwiwan maiye, anayabin sabuw iyab umahimaim kaiy tema’am boro kaiyomaim hinamorob.
53 Te na aunam uwom boraika ena boromdi yaromi nuwi kokonan gan yokamai fou suwo suwo einga ari okonom koro koro muruwo te kaunom surai ewi na moiki tei dowangoro ena yokamai akire di narowaime.
53 O men iso’obamih, ayu Tamai isan atabifefeyan boro mar ta’imon tounamatar sibisib na’atube tiyafarih ayu hitawasfafaru.
54 Te na epe benaikoro ena ka mapunom i ‘Tai niki dongua i epewo fuka duwame,’ dire mukom faikename,” Yesu epe di tome.
54 Baise nati na’atube anasinaf, Buk Atamaninamaim mataramih hi’o hikikirum boro men niturobe’emih.”
55 Ena Yesu awa tere ari muruwo ka ta dume. “Tora bengoro ne yokamai sanupui ire te kupa ori ire ure na akonaro beime? Nanan tai kunei neika yai moikeiye. Kakom kakom na fu fi mun ei teinga iki tei fure ama dere ari muruwo ka nuwi si ereikoro te ne yokama ure naakokeime.
55 Naatu tatabir sabuw isah eo, “Ana itinin ayu bainowan mowan na’atube, imih kaiy kefat kwaiteten ayu yuwu rabu’umih kwanan. Mar etei Tafaror Bar wanawananamaim ama sabuw abi’obaiyih aisim men imaim kwatafatumu?
56 Te tai kan niki dongua i muruwo fuka dungoro ena ka mapunom ari kanom boinga i mukom faime,” di erongoro ena mouwomdi finga ari yokamai kuri fire Yesu ma dere tongi fime.
56 Baise abisa God ana dinab oro’orot Buk Atamaninamaim hio hikikirum emamatar saife nan niturobe.” Nati’imaim ana bai’ufununayah etei hihamiy hibihir.
57 Te Yura ari ka di guwo dungua nuwi si ereinga yokamai furo te Yura ari mokoinga yokamai furo Yai Gumam fi mun ei teinga yai ori i kam Kaiyafasi ikom fure kuku boingoro ena yokamai Yesu ako ki singa yokama Yesu akiro Kaiyafasi ikomdi tei wime.
57 Sabuw Jesu hibai hifatum hibai hin firis gagamin wabin Kaiafas ana baremaim hitit, nati’imaim Ofafar Bai’obaiyenayah naatu regaregah ai’in hiru’ay hima’am.
58 Te Pita furo Yesu mouwomdi fure fakaimere tei moime. Pita fure Yai Gumam fi mun ei teinga yai ori ikomdi tei fure iki kira suna fure “Yokama Yesu gam toramere bei towainga kanaiye,” dire ena kiminem moingi tei ama ame dere moime.
58 Baise Peter yokaika Jesu i’ufunun bairi hina, firis gagamin ana bar sebosebomaim hitit naatu run ma’utenayan oro’orot bairi himare abisa tamamatar ta’itin isan.
59 Ena Yai Gumam fi mun ei teinga ari ori te kaunsel yokama muruwo “Yesu si gorapune,” dire “Yai ta ka kasu Yesu di towama kanapune,” dingoro
59 Firis gagamin naatu kaniser ana kau’ay etei hiru’ay nuhinot tur hitabow hitit hitifufuwen Jesu tamorob isan.
60 te ari munmane ure ka kasu i di teingoro te yokama si gorainga mapunom kankeime. Ena okome yai surai ure
60 Baise nuhinot tur hinunuwet men ta hibai. Sabuw moumurih maiyow hitit Jesu morobomih hibifufuwen hai tur naniyan en.
61 “Koma yai i ‘Na Yai Gumam fi mun ei teinga ikom si dou diro te aro kakom suraiye na tokoi kenaiye,’ epe dume,” surai i epe dipire.
61 hiorereb hio “Iti orot eo, ‘Ayu i karam God ana Tafaror bar anagurus nare, naatu veya tounu wanawanan boro anawowab efanin namatar.’”
62 Ena Yai Gumam fi mun ei teinga yai ori arire “Yai surai ka i di ereipikoro te ne ka mokom baikeno?” di tongoro
62 Imaibo Firis gagamin misir Jesu isan eo, “O boro men tur ta inao? Orot hairi o a tur isan hio’orereb inonowar boro tur ta inao ai en?”
63 te Yesu ka dikeme. Ena Yai Gumam fi mun ei teinga yai ori ka tokoi Yesu di tome, “Epena na mina wako erowaiye. Te ne kasu di narowanga ena Yai Gumam yokori moingua yaromi ei gorame. Ena ne Mesia te Yai Gumam wam moinbore moikene? Di noro,” di tongoro
63 Baise Jesu awanamaim men tur ta titamih.
64 “Ne kawom dine. Te ‘Okome ne yokama kanainga ena na ari gaunom wam Yai Gumam okom womdi ame dere moire te kamun kuwokawo boromdi iwa unaiye,’ na ne yokama di ereiye,” di erongoro
64 Jesu iya’afut eo, “Tur i nati kuo, baise kwa etei a tur ao’owen. Mar boro nanan orot Natun boro God uman ana asukwafune nabat mar ana rofom wanawanan nanan kwana’itin.”
65 ena Yai Gumam fi mun ei teinga yai ori ka i fire niki de fire ena gaiyom akore a boi dire “Yesu Yai Gumam kam ka sume. Nonon ari ta ka kori di teinga yokama unom boikenapune. Yaromi ka niki dongua epena dungua ne yokama mora fimie.
65 Firis gagamin iti tur nonowar ana veya ana faifuw bai sib eo, “Iti orot i tur kakafin maiyow eo God ebi’ib! Aisim boro tanama sif rubonayah afa’abo tananuwet? Kwa taiyuw bai’ib tur eo kwanowar,
66 Ena ne yokama torae di fime?” di erongoro ena yokama “Yaromi mapunom niki dongua bengua ena gorame,” dime.
66 kwa a not i mi’itube?” Etei hiya’afut hio, “I bowabow kakafin sinaf imih namorob!”
67 Ena yokama Yesu wepi si gumamdi dere te kupa sire te suwo koropane fanamdi sire
67 Imaibo yumatan hikwaitututur, hiborabirab naatu sabuw afa hiboborabirab,
68 ena “Mesiayo, ka di noro! Eramom ne ganumdi eime? Di noro!” di teime.
68 hio, “Keriso, o God ana dinab orot na’at kuo anowar! Yait o rab?”
69 Te Pita i mena ame dere iki kira suna moingoro ena Yai Gumam fi mun ei teinga yai ori nuwi kokonan opai u Pita moingui tei ure “Ne Yesu Gariri tei ama moipika moine,” di tongoro
69 Peter ufun bar ana seboseb wanawanan mare ma’am, Firis Gagamin ana bowayan babitai tit iu, “O auman i Galilee orot Jesu ana of ta.”
70 ena Pita ari muruwo okonom muromdi moire “Ne ka di narenga na kankeiye,” dire
70 Baise Peter sabuw etei nahimaim yaub eo, “Ayu o a tur kuo yabin men aso’ob.”
71 ena fu kira kipi fure moingoro te nuwi kokonan opai ta kanero yai gan tei moingi “Yaromi Yesu Nasareti tei ama moipika moime,” di erongoro
71 Naatu misir tit in bar ana etawan awanamaim tit, nati’imaim bowayan babitai ta itin naatu oro’orot nati’imaim hibatabat hai tur eowen eo, “Iti orot i Jesu Nazareth mowan ana of ta.”
72 te Pita “Na yaromi kankeiye. Te na kasu duwaika ena Yai Gumam nai gorangua i faname,” di erongoro
72 Peter iban maiye yaub naatu ifaro eo, “Ayu nati orot men aso’ob.”
73 te okome kakom gawo goungoro ena ari tei arire u Pita moingui tei ure “Ne Gariri ka dinga iran ne yaromi ariyoma moinie. Nonon kawom dupune,” di teingoro
73 Hima kafa’imo orot afa nati’imaim hibatabat hina Peter biyan hitit hio, “O i anababatun ni’i orot ana of ta, anayabin a tur kuo ana nowarin naatu a sawar io’osen ana itinin i ta’imon.”
74 ena Pita ka di eire, “Na yaromi kankeiye. Na kasu duwaika ena Yai Gumam kupa nainangua i faname,” di erongoro ena boromdi koroware gokoro dungoro
74 Imaibo Peter ifaro eo, “Ana bifufuwen na’at God ana orarafen anab, tur anababatun a tur ao’owen, ayu iti orot men aso’ob.” Mar ta’imon kokorere eo.
75 ena Pita Yesu ka dungua inokore eme. Koma Yesu “Kakom suraiye ‘Ne na nakankeiye,’ duwangere ena okome koroware gokoro duwame,” Yesu epe dume. Ena Pita fire mena fure kai ori wom meime.
75 Basit Peter nuhin taseb Jesu eo not, “O boro mar tounu ayu inayaubu, imaibo kokorere boro nao.” Naatu Peter tit in ufun rerey igagagamat.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Mateus 26, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.