Mateus 15

YAI GUMAN GUNOM KAM (CJV) vs AAI

Sair da comparação
AAI TUR GEWASIN O BAIBASIT BOUBUN
1 Boromdi Feresi ari koropane te ari ka di guwo dungua nuwi si ereinga yokamai suwo koropane Yerusarem ma dere u Yesu moingui tei ure
1 Pharisee naatu Ofafar Bai’obaiyenayah afa Jerusalemane hina Jesu hibatiy hio,
2 “Tora bengoro ne mounomdi finga ari no yokamai awanoma tai mapunom noreinga si bireime? Nonon awanoma ‘Kakom kakom ne yokamai kua nowaro benainga ena okonom epemere bi siyo,’ di noreime. Ena ne mounumdi finga ari kopuna nowaro benainga okonom epe bi sikeime,” diro yokamai mina wako teingoro
2 “Aisim o a bai’ufununayah, bai’obaiyen ata a agir hibitit men tebobosiyasiyar, naatu umah sauwena’e ere kato auman bay te’au?”
3 Yesu epe di erome, “Tora bengoro ne yokama Yai Gumam ka di guwo dungua gore dikero te nenen mapunonom dourom boime?
3 Jesu iyafutih eo, “Bo kwa aisim God ana obaiyunen tur kwa’astu’ub uwatanah hai binanakwar kwabi’ufunun?
4 Te Yai Gumam epe dume, ‘Ne nenum manum bei kenom bei ero,’ diro te ‘Nenta nenom manom kanom di ime de erowangua yaromi si goro,’ ama dume.
4 Anayabin God eo, ‘Hinat tamat kwanakakafiyih’ naatu ‘yait hinah tamah isan tur kakafin na’u’uwih i boro hina’asabun namorob.’
5 Te ne yokamai epe dime. ‘Nenta nem mam meran goingoro ena yaromi kua akongua ire ena yaromi “Kua i Yai Gumam towaiye.
5 Baise kwa a bai’obaiyenamaim, orot ta boro hinat tamat isah iti na’atube inao, ‘Sawar iti o atabibaisi i God ana siwaramih ayai, imih boro men karam anibaisi.’
6 Te nenam manam bei kenom bei erekenaiye,” dungoro ena ne yokamai “Mapunom i faimie,” ’ epe dime. Te ne yokamai epe beinga ena iran ne yokamai Yai Gumam ka di guwo dungua gore dikere nenen konom mapunonom dourom boire fime.
6 Sinaf iti na’atube’eban hinat tamat kwakakafiyih? En! Baise, kwa asinaf iti’imaim God ana obaiyunen tur kwayara’iy kwa taiyuw abai’obaiyen kwabi’ufunun.
7 Ena ne yokamai ka kasu dinga ari moimie. Te ka mapunom yai Aisaiya yaromi ne yokamai epe kawom morainga bun ka dungua di mari dome. Yai Gumam di tongoro ena yaromi epe di mari dome,
7 Wanawan rerekabih! Isaiah i tur anababatunamaim kwa isa eo kirum,
8 Ari yokamai giranomdi na kanam bawom di iwa deimba yokamai denom minom bei niki de nareimie.
8 ‘Iti sabuw ufurihiwat ayu tirursagiyu, baise hai notamaim i ef yok na’in tema’am.
9 Yokamai ‘Nonon kanom i Yai Gumam kam dumie,’ dire nenen kanom di mari dero ena iran yokamai furo na kanam bawom di nareinga faikeme.
9 Hai kwafiren ayu isou i wanawanan nikuwat; men basit orot hai notamaim ofafar hikikirum sabuw kwati’obaiyih hiti’ufunun.’”
10 Ena Yesu ari yai opai munmane “Ne yokamai na moiki tei ure kua neinga kam di erowaiye,” diro u boi erongoro ena yokamai kuku boingoro Yesu ka di erome. “Ne yokamai ka fire mapunom fiyo!
10 Imaibo Jesu rou’ay eaf ayuwih iuwih eo, “Abisa ao kwananutanub kwananowar naatu kwanasinaftobon yabin kwanab.
11 Kua i ari giranom ikai fungua i ari nomanenom bei dinepe dekengoro ena yokamai Yai Gumam kam akire dimie. Tai ta ari ikai koi diro u giranomdi mena ungua i towane ari nomanenom bei niki de erongoro ena yokamai Yai Gumam kam akire dikenaime,” Yesu epe di erome.
11 Abisa orot awanamaim erur i men biyan ebobokarit, baise abisa orot awanamaim etitit i biyan ebobokarit.”
12 Di erongoro ena Yesu mouwomdi finga ari u Yesu moingui tei ure “Feresi ari yokamai ne kanum i fire nomane niki de fimia fino?” di teingoro
12 Imaibo bai’ufununayah hina Jesu hibatiy, “Pharisee abisa i’o isan hai naniyan ibi’afiy iso’ob?”
13 ena Yesu “Tai ta ta muruwo na aunam i kamundi moingua tai woi nongui woikengua yaromi furo bei dowamie.
13 Jesu iyafutih eo, “Ai menatan ayu Tamai maramaim men tatanum i boro an wairoron etei na’uy ra’ah.
14 Iran ne yokamai ari yokamai inokore eikeiyo! Yokamai epemere yai okom murom gi dungua yaromi moime. Ena yaromi fure yai ta i okom murom ama gi dungua kon mori opom di towaro bengoro ena surai ako man minomdi tei faipire,” Yesu di erongoro
14 Nati Pharisee biyahimaim kwanahaiw, anayabin i matah fim na’atube sabuw afa matah fim tibi’unawiyih, naatu boro etei hinan hub hinare.”
15 te Pita “Ne ka eke dere dinga mapunom di mari do! Ena nonon firapune,” di tongoro
15 Peter eo, “Oroubon anayabin kuo anowar.”
16 “Ne yokamai ka fikeinga epemere ari munmane ama fikeimo? I faikeme.
16 Naatu Jesu uwih eo, “Kwa auman boro’ika tur hai yabih men kwaso’obamih?
17 Ne yokamai fikeimo? Tai ta ta giranomdi fungua tarom i denom bomdi i fumie. Te okome i tai ta ta u mena unangua depei towaime.
17 Abistan awatamaim erur i en kabutitamaim etit naatu en uratane ere’er i kwaso’ob ai en?
18 Te tai ta ta giranomdi koi u mena unguai tarom i denom minomdi dungua u mena umie. Tarom i nomanenom bei dinepe dongua ena yaromi Yai Gumam kam akire dikename.
18 Baise abisa awatamaim etitit i dogor wanawananane etitit, naatu i boun orot biyan ebobokarit.
19 Tai i denom minomdi ungua i epe: Niki de fire ari ei goime. Te yai opai kau einga bei niki dongua mapunom umie. Te mapunom tai ta niki dongua i ama unguai epe: Kunei neimie. Ka kasu dimie. Ari kanom ka simie.
19 Anayabin abisa orot dogoromaim etitit i not kakafin, sabuw rauw morob, turanah a’aawah ufuh na, baiwa’an kwanekwan, bain, baifufuwen, naatu yanuw koutabitabir.
20 Tai i epe sumuna ari nomanenom koi bei dinepe domie. Te nenta kopuna nowangua koma okom bi sikenangua i nomaneyom bei dinepe dekenamie,” Yesu epe di erome.
20 Iti sawar i boun orot babin ebi’afiy, baise uma sauwena’e ere kato bay ina’aa boro men ni’afiyimih.”
21 Ena Yesu akai tei ma dero u koro iki birom ori surai Taiya te Sairon tei fume.
21 Jesu nati efan ihamiy naatu in tafaram Taiya Sidon hairi wanawanahimaim bar merar afa imaim tit.
22 Ena Keinan opai ta akai tei moime. Te Yura ari “Keinan ari kapu kei epemere moime,” epe dime. Ena oparomi u Yesu moingui tei uro “Ari Wanopanom, ne Dawiri wam, ne na kanam fi naro. Murom niki dongua yaromi towane u na apunam okom akore bei niki ori wom de tomie,” diro u boi tongoro
22 Canaan babin nati’imaim ma’ama na Jesu isan rerey eo, “Regah, David uwan, kukabibiru; ayu natu babitai i demon kakafih wanawanan hirun hiforatoun hibonawiy bai’akir kakafin maiyow ebaib.”
23 te Yesu ka ta mokom bairo di tekengoro ena mouwomdi finga ari yokamai u Yesu moingui tei ure “Oparomi u boiro boiro nonon mounomdi umie. Ena ne awi dowangere namie,” diro mina ori wom wako teingoro
23 Baise Jesu men babin isan tur ta eo. Imih ana bai’ufununayah hina hifefeyan hio, “Babin ku’u sa’ab en, rerey ufut enan.”
24 ena Yesu “Yai Gumam na nawi dongoro ena na Isirae ari Yai Gumam konom kinga yokamai moingi tei towane wiye,” di erongoro
24 Jesu iya’afutih eo, “Orot Natun nan i Israel sabuw sheep na’atube hikasiy hima’am akisih isah na.”
25 ena oparomi ka fire ure Yesu moingui tei ure Yesu kauwomdi mangi fairo kam akire diro “Ari Wanopanom, ne akire di naro,” di tongoro
25 Baise babin na Jesu nanamaim sun yowen eo, “Regah Jesu kwibaisu.”
26 ena Yesu “Nonon gan gawo kopunanom iro kapu kei giramdi dowapunga i faikenamie,” di tongoro
26 Jesu eo, “Kek hai bay men karam boro tanarouw nare haru hina’aan.”
27 oparomi “Ari Wanopanomyo, ne kawom dinie. Te kei yokamai kapakom boinomdi areme moire te kopuna neinga ako sungua i iro neimie,” di tongoro
27 Babin iya’afut eo, “Turobe Regah, baise bay momosarih tamah ana gemane tere’ere haru tebow te’aa.”
28 ena Yesu “Opaiyo, ne fi kun ori wom dainie. Iran ne ‘Tai ta inaye,’ di firanga ena Yai Gumam tarom i bei erowame,” di tongoro ena boromdi oparomi apom nupi fainguai mora are fumie.
28 Imaibo Jesu eo, “Babin o a baitumatum i ra’at kwanekwan, imih abisa kukokok i namatar.” Naatu nati ana maramaim natun babitai yawas.
29 Ena Yesu akai tei ma dero nuwi dian i kam Gariri bunamdi teina tei furo ena kopu gawo mokoro ame dongoro
29 Jesu efan nati ihamiy naatu Galilee harew kukuf rewarewan remor in, imaibo oyaw ta sisibinamaim yen in tafan mare.
30 ena ari munmane bei moiro ari kaunom niki dongua te ari okonom murom gi dungua te ari yoporanom gerai dongua te ari ka dikeinga te ari suwo koropane i nupi fainga yokamai akiro u Yesu moingui tei kuku boire ena ari muruwo nupi fainga Yesu kauwomdi tei de teingoro ena Yesu bei nokapu de erome.
30 Sabuw moumurih maiyow hai sabuw ah kafikafirih, matah fim, ah umah murumurubih, awah gugih naatu sawusawuwih afa moumurih maiyow auman hibow hina Jesu nanamaim hiya, naatu etei’imak iyawasih. Sabuw matah fim ah umah murubih hina Jesu biyan titit|alt="blind and lame come to Jesus" src="CN01785b.TIF" size="col" loc="Mat 15.30" copy="©1978 David C. Cook Publishing Co." ref="15.30"
31 Bei nokapu de erongoro ena ari yokama kaningai ari ka dikeinga yokamai tokoi ka dingoro te ari yoporanom gerai dongua yokamai tokoi nokapu fingoro te ari kaunom niki dongua yokamai tokoi kon waningoro te ari okonom murom gi dungua yokamai kon tokoi kaningoro ena iran ari yokamai ganom nouro dire te Isirae ari yokamai Yai Gumanom kam akire dime.
31 Awah gugih tur hio, ah umah murubih higewasin, ah kafikafirih hibat hiremor, naatu matah fim higewasin hinuw sawar hi’itah isan, sabuw hifofofor men kafaita. Naatu Israel hai God wabin hibora’ara’ah.
32 Ena Yesu mouwomdi finga ari unom boingoro yokamai wingoro Yesu epe di erome, “Na ari yai opai yokamai kanom fiye. Aro kakom suraiye yokamai na gere moipunga te yokamai kua kopuna nowainga goungua ena na ari yokamai ewi dowaikoro naingoro yokamai okonom murom makinangore kon bam tei ako fanainga i faikenamie. Ena koma na ari yokamai kua kopuna erowaikoro yokamai nowaingoro ewi dowaiye,” di erongoro
32 Jesu ana bai’ufununayah eaf hina biyan hitit naatu iuwih eo, “Ayu sabuw aitih abiyababan anayabin hina bairi ama’ama veya tounu sawar naatu boun hai efanamaim men abisa ta ema’am boro hina’aan. Ayu men akokok a murumurubih aniyafarih hai ubar hinan. Hinanan boro efamaim bayumih hinigagamat.”Jesu masaw yanamaim eyoyoyoban|alt="disciples distributing bread" src="CN01718B.TIF" size="span" loc="Mat 15.32-38" copy="©1978 David C. Cook Publishing Co." ref="15.32-38"
33 ena mouwomdi finga ari “Akai koro tei i kuwan akai dunguairai ena nonon kopuna amai iro uro ari munmane erowapune?” di teingoro
33 Naatu ana bai’ufununayah hiya’afut hio, “Iti arar yan bay boro menamaim tanab nakaram iti rakit gagamin tana’afuwagiy?”
34 “Ne yokamai kaime dori tora mina dume?” di erongoro “Nonon kaime dori okonom koro muruwo te koro surai dire te nuwi kapu gawo suwom gera dumie,” di teingoro
34 Jesu ibatiyih, “Kwa rafiy bai’ab kwabobotanen?” Hiya’afut hio,
35 iran Yesu ari munmane “Ne yokamai mangi tei ame deiyo,” di erere
35 Basit Jesu sabuw iuwih me yan himarir.
36 te kaime dori okonom koro muruwo te koro surai ire te nuwi kapu ama ire Yai Gumam “Mun fi ereiye,” di tere kaime dori te nuwi kapu dou dire mouwomdi finga ari erongoro yokamai ire ari muruwo ereingoro
36 Jesu rafiy fafar seven naatu siy auman bow God ana a merar yiy, naatu imseseb ana bai’ufununayah itih hibow sabuw hifaramih.
37 ena ari yokamai nere maranom mokome. Ena mouwomdi finga ari kopuna koro yo dunguai ire gai ginga okonom koro muruwo te koro surai murome.
37 Hi’aa etei yah iw, naatu bai’ufununayah bay sabuw hi’aa rebarebah hibiwanen sakasak etei seven hiwanfoten.
38 Te yai gan kopuna neinga yokamai 4,000 moimie. Te yokamai gan gawo te opai kerekeime.
38 Sabuw etei 4000 na’atube bay hi’aa, kek baibin men auman hiyabamih.
39 Ena Yesu ari yai opai muruwo awi dero nuwi kopare ikai furo Marara akai koro fume.
39 Imaibo Jesu sabuw iyafarih hinan ufunamaim, wa bai rabon na tafaram wabin Magadan imaim tit.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Mateus 15, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.