Marcos 4

YAI GUMAN GUNOM KAM (CJV) vs AAI

Sair da comparação
AAI TUR GEWASIN O BAIBASIT BOUBUN
1 Ena kipin ta Yesu nuwi dian bunamdi furo ka koro boiro ari nuwi si erome. Te ari yai opai munmane kuku boiro wanapo de suna de teingoro iran Yesu nuwi kopare gawo ikai fure nuwi boromdi tei ame dongoro te ari nuwi bunamdi tei moime.
1 Iban maiye Jesu harew Galilee sisibinamaim ana bai’ubaiyen bai tit. Sabuw i himour kwanekwan imih i wa afe’en yen mare naatu sabuw harew sisibin dones yan himarir
2 Ena Yesu ka munmane eke dere dire nuwi si erongua i epe:
2 naatu i oroubonamaim sawar moumurih na’in i’obaiyih eo.
3 “Na ka duwaika fiyo! Yai ta ‘Tai ipom sikirowaiye,’ diro suna fume.
3 “Kwananowar! Masaw bowayan ana masawamaim ub tanumamih in.
4 Ena furo sikirungoro mukom suwo koropane konmori ako sungoro ena kapuka yokamai ure neime.
4 Naatu ana ub tata’asi’asiy ana maramaim ub afa i ef yan hira’iy, naatu mamu hina hibow hi’aa.
5 Te mukom suwo koropane ako kongo boromdi sire man suwom toka dungui tei kene kene eire fu di mokomba
5 Ub afa i karakarar yan kamar men gagamin yanamaim hira’iy, naatu saisewat hikuboubunih hiyen, anayabin me kikimin baban inu’in.
6 douranom ako fure kongo boromdi bosin beiro aro dongua kakom i kopuna arom i ware ware eiro goime.
6 Imih veya yen rararan ana mar ana fora’abinamaim, nati ub hikukubounih i hi’arat himorob, anayabin ah wairoron i men ra’iy me babanika.
7 Ena te mukom suwo koropane ako tai garom boingua dungui tei sire fu di mokongua tai garom boingua sumuna mokoro si goingoro mukom koikeme.
7 Ub afa i fotan kokor wanawanan hira’iy, naatu ro’oh men matar, anayabin fotan yen fafa rab isuk.
8 Epe beimba mukom suwo koropane ako mansinom nokapu dungui tei sunguai fu di mokoro mukom nokapu munmane koime. Eriyom suwo mukom 30 koime. Te eriyom suwo mukom 60 koime. Te eriyom suwo mukom 100 koime.
8 Baise ub afa i me gewasin yan hira’iy, naatu hikubounih hiyen hibiw, afa i magamagar 30 na’atube, afa i rubirubih 60 na’atube, naatu afa i hiwai re 100 na’atube.”
9 Ena iran ne yokamai kinanom kun enangua ka i fiyo!” Yesu epe di erome.
9 Naatu Jesu iuwih eo, “O yait tain nama’am na’at iti tur nanowar ininotanot.”
10 Ena okome Yesu nen moingui Yesu mouwomdi ari okonom koro koro muruwo kaunom surai te ari suwo koropane ka i finga yokamai gere u Yesu moingui tei uro ka eke dongua dungua mina wako teingoro
10 Jesu akisin ma’am ana maramaim ana bai’ufununayah nah 12 naatu sabuw afa iyab tur hinonowar hina hibatiy oroubon anayabin so’ob isan.
11 Ena Yesu ka epe di erome, “Yai Gumam ari kiapanom bei erongua kam ne yokama mora di mari de erongoro fi moimba na ari na kanam fikeinga mena moinga yokama ka eke dere di ereiye.
11 Naatu iuwih, “God ana aiwob ana buriburin i hibai kwa hit. Baise iyab no ufunamaim tema’am sawar etei i boro oroubonamaim hina’uwih.
12 Na ka eke dere di ereika iran yokamai kakom kakom kanimba kan kun daikeime. Te yokamai kakom kakom ka fimba fi kun daikeime. Te yokamai kan kun daraimbo fi kun daraimbo nomanenom si awa towaingero Yai Gumam bianom faingua kore dowame,” Yesu epe di erome.
12 Saise,
13 Ena Yesu ari yokamai epe di erome. “Ne yokamai ka eke dere dikai mapunom fimboro fikeime? Fikenaingere na ka eke dere tokoi duwaika ne yokamai ka i ama fikenaime.
13 Naatu Jesu i’uwih, “Kwa iti oroubon naniyan men kwanabaib na’at oroubon afa auman naniyah boro mi’itube kwanaso’ob?
14 Ena iran mapunom fi goi iyo! Yai ta kopuna ipom sikirungua yaromi kamun gunom ka epemere sikirume.
14 Masaw bowayan i God ana tur ub na’atube ta’asiy re.
15 Mukom ako konmori sunguamere i epe ari suwo koropane kamun gunom ka i fimba Satan kene kene eire fu yokamai nomanenom ikai fure kamun gunom ka ire fume.
15 Sabuw afa i ub ef yan ta’asi’asiyen hire’erebe, God ana tur tenonowar ufunamaim, Satan boro nan abisa re hai yawasamaim tatanum boro nabosair.
16 Te mukom koropane ako kongo boromdi sunguamere i epe yokamai kamun gunom ka i fire kene kene eire mun fimba
16 Afa i ub karakarar yanamaim hire’erebe, tur gewasin tenonowar ana veya i boro matah nakabiy ereyasisir auman hinab.
17 nomanenom i douranom akore boikengua yokamai kakom kakom ka i ako moikeime. Yokamai kamun gunom ka finga tai niki dongua bo ganom kipi kaingua kokonan u mari u erongua kakom gunom kam i ma deime.
17 Baise i an wairoroh en, imih boro men maninaka nawainabih, anayabin tur gewasin hibaib isan ahay waf naatu bai’akir kakafin wanawanan hinarur ana maramaim i boro saisewat hinare.
18 Te mukom koropane i ako tai garom boingua dungui sunguamere epe yokamai kamun gunom ka i fimba
18 Naatu baise ub afa i fotan kokor wanawanan hire’erebe, i tur gewasin tenonowar,
19 mangi tai ipun dongua mapunom mapunom te kongo mukom guwai gai ire waninga mapunom sumuna kamun gunom ka i si goingoro mukom koikeme.
19 baise i hai yababan biyah ana yasisir isan, totobuyoy ana baitenbibiren, naatu hai kok sawar ta ta men gewasih erun, tur gewasin hai yawasamaim erabirab, imih men ebiwamih.
20 Te mukom suwo koropane ako mansinom nokapu dungui tei sunguamere i epe yokamai kamun gunom ka i fire fi ki sire mukom koime. Yokamai suwo koropane mukom 30 koime. Te yokamai suwo mukom 60 koime. Te yokamai suwo mukom 100 koime,” Yesu epe dume.
20 Naatu sabuw afa i ub me gewasin yanamaim hire’ere’ebe, tur hinowar hibasit hibai naatu hai yawasamaim ro’on matar, afa i 30, afa 60, naatu afa i 100.”
21 Ena Yesu ka ta akai nere epe di erome. “Nenta yaromi kewa gairo ire ikai fure kowi minomdi embo boi berere embo? Tamanume. Yaromi ire boi boromdi eme.
21 Naatu i’uwih, “Kwa ramef kwabito’ab i noukwatamaim kwatatarafut? O gem babanamaim kwaya’iyai? Ai ana sisikofamaim kwasisikof?
22 Ena Yai Gumam bei moire tai ta eke dero dunguai i mari dowame. Te ari tai ta mapunom mapunom kou siro bire einga tarom i okome u mari uname.
22 Anayabin sawar abisa baibunuwenamaim ti’inu’in boro hinagatur, naatu sawar abisa wa’iwa’irih ti’inu’in boro hinatit hinibebeyan.
23 Te ne yokamai kinanom kun enangua ka i fiyo!” Yesu ka epe di erome.
23 O yait tain nama’am na’at iti tur inanowar inanot!”
24 Te Yesu ka ta ama di erome. “Ne yokamai ka i finga fi goi iyo! Te ne yokamai ari ipu si ereingamere Yai Gumam epe ne yokamai ipu si erowame. Te yaromi ne yokamai ipu ori wom si erowame.
24 Ibanak iuwih maiye, “Kwananowar gewas! O sabuw kufufufunih na’atube, nati fufun ta’imonamaim boro God o nafufuni, baise boro afe’enamaim naya’abar auman nafufuni.
25 Yai ta na kanam fi kan inangua yaromi Yai Gumam ka mapunom munmane di towame. Te yai ta na kanam fi kun daikenangua yaromi ka mapunom munmane di tekenaro beme. Ka i koma suwom fingua kam i okom bare iname,” Yesu epe di erome.
25 Yait aurin ema’am boro afe’en hinaya’abar hinitin, yait aurin en, abistanawat biyan ti’inu’in boro hinabosair.”
26 Ena Yesu ka ta akai nere epe di erome. “Yai Gumam ari kiapanom bei erowangua kakom i dunguamere epe yai ta suna fure tai mukom siringoro mokome.
26 Ibanak eo maiye, “God ana aiwob i orot ub me yan tatanum na’atube.
27 Yaromi giruwangua kakom wi fairo te aro dongua kakom arire wan moingoro te kakom kakom ipom i fu di mokomba yaromi mapunom fikeme.
27 Fai mar in emimisir, i men so’ob ub i mi’itube kuboun yen erara’at.
28 Mansinom nenen akire di tongoro mokome. Koma fu di mokongua bakom mokongoro te okome arom sungoro te okome wom mukom koime.
28 Me akisin ub ituw eyey, wantoro’ot i boro nakufufun, naatu naiwan nayai, imaibo boro niw ro’on namatar.
29 Ena mukom koingua kakom yai ‘Mukom koime,’ diro furo feime,” Yesu epe dume.
29 Naatu sanabey ibiyamur ana maramaim, masaw bowayan boro ana nikok nab natit nan natar.”
30 Ena Yesu tokoi ka di erome. “Yai Gumam ari kiapanom bei erongua akai i dunguamere epe
30 Naatu ibanak eo maiye, “God ana aiwob boro abisa’amaim tanayai tanao, o oroubon boro menatanamaim tanakubuna kwananowar?
31 eri mastari mukom dume. Eri mastari mukom i gawo toka dungua te eri mukom muruwo i ori koime.
31 I ana itinin i momor ro’on kikimin maiyow na’atube, tafaramamaim iti ro’on i kikimin maiyow o boro me yan inatanum.
32 Koimba eri mastari mukom sumuna suna worainga moko ori dairo tai neinga muruwo bire iwe de tero ori wom mokome. Te eri mastari yokam i ori wom daingua iran kapuka yokama u yokam tei ure ikinom kei faime,” Yesu epe dume.
32 Baise inatatanun ufunamaim, boro nara’at nayen masaw etei nanatabir, ai gagamin famefamen auman namatar, naatu famenamaim mamu boro hinan hinabatar.”
33 Ena Yesu yaromi ka eke dero mapunom mapunom dire kamun gunom kam di erome. Firaingamere epe di erome.
33 Oroubon maumurih na’in iti na’atube imaim binan sabuw hima hinowar, saife isah tirerereb naniyan hitab.
34 Te Yesu yokamai ka eke dongua towane di erome. Te yaromi nenen te gama yokamai gere moire ka eke dongua mapunom di mari dero di erome.
34 Sabuw isah i oroubonamaim eo hinonowar, baise nabinamaim oroubon hai yabih i ana bai’ufununayah eo hinonowar.
35 Ena aro kakom teiwo kamun taroma engoro Yesu gama yokamai “Nonon nuwi bunamdi koro ipo napune,” di erongoro
35 Nati veya ta’imon ana rabirab, i ana bai’ufununayah iuwih, “It i boro tanarabon harew rounane.”
36 ena Yesu nuwi kopare ikai moingua gama yokamai ari moingi tei ma dere Yesu akire nuwi boromdi fime. Fingoro te nuwi kopare suwo koropane ama koi ire fime.
36 Ana bai’ufununayah hire wa i afe’en ma’amamaim hisra’at. Naatu wa afa i nati’imaim auman hibatabat.
37 Fingoro ena kamun kai sumuna sungoro ena nuwi bei moiro nuwi kopare ikai moko murowaro bemba
37 Hirarabon wowog tafair tit, naatu yabat misir, harew wa wanawanan iwan yen awan kakaratan. Wa yabat wanawanan run|alt="boat in storm" src="CN01707B.TIF" size="col" loc="Mrk 4.37" copy="©1978 David C. Cook Publishing Co." ref="4.37"
38 Yesu yaromi nuwi kopare weyomdi tei moiro eri birom eiro wi fai moingoro gama yokamai wiyom yaure ka epe di teime. “Ka nuwi si norenga yai yo, no yokamai gorapunga fi norekeno?” epe di teingoro
38 Jesu wa uranane ukwarin kunuwar yara’ah matan fot inu’in. Ana bai’ufununayah hibunibun misir hiu, “Bai’obaiyenayan it morob isan men kunotanot?”
39 ena Yesu arire kamun kai ori wom sungua di “Nemane,” di tero te nuwi meri meri unguai ka epe di tome, “Ne wira dire moiyo!” di tongoro ena kamun kai wira dungoro te nuwi wira dire moime.
39 Misir wowog naatu yabat kwarar eo, “Kwanutanub! Kwa’inbaibinub!” Naatu wowog morob ra’iy nuwarob eafuw.
40 Ena Yesu gama yokamai “Ta bengoro ne yokamai ganom kuri fime? Ne yokamai na kanam i ne yokamai nomanenomdi kura kura beimo?” di erongoro
40 Ana bai’ufununayah iuwih, “Aisim kwabirubir? Kwa men kwabitumatum?”
41 ena yokamai ganom kuri ori wom firo ka di ipo ka deime, “Aiya, tai ta ta muruwo yaromi kam gore dinga te kamun kai te nuwi meri meri unguai yaromi kam ama gore dinga iran yaromi eramom moime?” epe diro mina wakoime.
41 Ana bai’ufununayah hibir naatu taiyuwih hibabatiyih, “Iti orot i yait? Wowog naatu yabat hairi fanan hibai!”

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Marcos 4, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.